Sadržaj portala

Što mi govoriš šutnjom?

Unaprijedite svoju komunikaciju tako da je ponekad obogatite konstruktivnom šutnjom. Ne samo da ćete biti utjecajniji u poslovnim situacijama, već ćete se kvalitetnije povezati sa sugovornicima jer ćete ih bolje upoznati i razumjeti.

Piše. Ana Šimunović

Kad sam se ovog ljeta konačno usidrila na jednome mjestu i krenula se opuštati te od-puštati, započeo je i moj komunikacijski post. Minimalizam interakcija u društvenom online i offline svijetu. Jednostavno, šutjelo mi se. Šok i nevjerica mojih bližnjih, a ja sam se prepustila čarima uživanja u tišini…

Šutnja je kao oblik komunikacije izrazito cijenjena u istočnjačkim kulturama. Upravo su mi boravci u Japanu otvorili oči za važnost šutnje i naučili me kako je konstruktivno koristiti. Japanski komunikacijski obrazac šutnje haragei (u slobodnom prijevodu „pusti neka trbuh govori“) primjenjuje se kad je potrebno mislima i osjećajima dati vrijeme u procesuiranju događanja i usuglašavanju. Uspješno se primjenjuje i u poslovnom svijetu kad je potrebno donijeti odluku. Uobičajena pojava tijekom sastanaka je muk koji potraje neko vrijeme. Ili pak prekid sastanka, dok haragei ne odradi svoje. Time omogućuju vrijeme u kojem se nesmetano može kontemplirati o onome što se dogodilo ili se događa, kako bi bolje osvijestili svoju poziciju, zauzeli stav i u skladu s tim donijeli odluku.

Da je šutnja moćan komunikacijski alat, dokazala su i recentna istraživanja. Prema njima, šutnja je u komunikacijskom procesu jednako važna kao i govor. Kontekst situacije određuje koju poruku prenosimo šutnjom. Naime, šutnja kao komunikacijski alat može imati dva naličja – pozitivno i negativno po kvaliteti komunikacije, ali i tijeku nekih odnosa.

Konstruktivno primijenjena šutnja čini nas boljim i utjecajnijim komunikatorima, pomiče razgovor ili raspravu u pravom smjeru, omogućuje promišljenije te autentičnije reagiranje ili donošenje odluka. To su šutnje u kojima se osjećamo ugodno, koje otvaraju prostor refleksiji te odražavaju važnost i značaj određene situacije.

Postoji i mračna komunikacijska strana šutnje, kad nam je to način na koji potiskujemo svoje nezadovoljstvo. Često znamo ušutjeti kad smo ljutiti, kad zamjeramo, kad se ne slažemo s nečim, kad osjećamo da nas se ne uvažava. Uskraćivanjem riječi ponekad želimo i „kazniti” sugovornika. To su šutnje u kojima se ne osjećamo dobro, od kojih zaziremo, a radi njih se povlačimo i branimo. Takva destruktivna šutnja onemogućuje daljnju kvalitetnu komunikaciju i stvara prepreke koje otežavaju izražavanje misli i osjećaja. Šutnja postaje najglasnija komunikacijska poruka, a ponekad i odlučujuća za daljnji razvoj odnosa. A baš tada bismo trebali govoriti i izreći što nas muči. Naravno, imajući na umu da ne kritiziramo sugovornika, već konstruktivno ukažemo na određena ponašanja koja nas smetaju.

Evo i tri načina kako šutnju pretvoriti u komunikacijsko zlato:

1. U komunikaciji je najvažnije čuti što se ne govori

Zato slušajte i kad se ne govori. Promatrajte što vam sugovornikov govor tijela poručuje – izrazi lica kao reakcija na ono što se dogodilo/izreklo, kakav mu je pogled i gdje je usmjeren, postoje li nervozni manirizmi poput pokreta nogom, češkanja ili nekih drugih repetitivnih pokreta – dekodirajte što vam to otkriva o vašem sugovorniku.

2. Haragei na zapadnjački način

Uvijek kad vam se postavi važno pitanje ili kada treba uputiti ključnu poruku sugovornicima, primijenite načelo harageija. Prije nego li počnete govoriti, napravite značajnu pauzu. To će vam pomoći da učinkovitije i efektnije oblikujete svoje misli i osjećaje u riječi. Štoviše, time ćete privući pozornost i pridobiti interes sugovornika. Nakon što odgovorite, ponovno napravite značajnu pauzu, kako biste omogućili poruci da zaživi u percepciji sugovornika. Time ćete jačati svoj utjecaj u komunikaciji jer, kako bi Leonardo da Vinci rekao, ništa ne jača autoritet kao tišina.

3. U pregovorima pobjeđuje onaj koji više šuti

U našoj kulturi postoji strah od šutnje, pogotovo u poslovnim situacijama u kojima šutnju doživljavamo kao iznimnu nelagodu. Osjećamo pritisak da čim prije ispunimo prazan prostor bujicom riječi. Ako tijekom pregovaranja manje govorimo i radimo duže pauze, sugovornik će na nesvjesnoj razini osjetiti pritisak da on govori više. Time ćete steći bolji uvid u njegovu situaciju, promišljanja, planove. Velika je vjerojatnost da će radi tog društveno uvjetovanog pritiska izgovoriti i neke stvari koje nije planirao te razotkriti svoju poziciju. No, iznimno je važno da „šutite“ i svojom neverbalnom komunikacijom, odnosno nastojite što manje izrazima lica, začuđenim pogledima, nervoznim pokretima odati svoj stav.

Unaprijedite svoju komunikaciju tako da je ponekad obogatite konstruktivnom šutnjom. Ne samo da ćete biti utjecajniji u poslovnim situacijama, već ćete se kvalitetnije povezati sa sugovornicima jer ćete ih bolje upoznati i razumjeti.

Osim što mi je šutnja ljetos pomogla da se dobro odmorim, kvalitetno kontempliram te donesem neke važne odluke, podsjetila me i na svu ljepotu doživljaja kad s nekim možemo „samo“ šutjeti i pritom se osjećati prihvaćeno, voljeno, ispunjeno.