Sadržaj portala

Dharmički menadžment

Može li upravljanje tvrtkom prema načelima dharmičkog menadžmenta, u kojem temelj poslovanja počiva na ljubavi, funkcionirati u materijalnom društvu? Mogu li se ostvariti značajni profiti i rast? Koje benefite imaju zaposlenici u takvom sustavu i zašto se uopće okrenuti dharmičkom menadžmentu?

Piše: Lea Brezar

Dharmički menadžment je način upravljanja u kojem je u centru tima upravo čovjek. Čovjek sa svojim karakternim osobinama, naučenim obrascima ponašanja i osjećajima, koji tijekom svojeg života želi ispuniti vlastitu svrhu. Takav čovjek u jednom timu može biti vođa ili operativac, a osviješten menadžer prepoznaje njegove kapacitete jedino ako nije usmjeren samo na sebe.

Prepoznavanje snage i slabosti pojedinaca u timu može nas unaprijediti na različite razine. Razmišljanje o doprinosu svakog pojedinca u timu i postavljanju ravnoteže u odnosu s drugima čini skupinu kompaktnom, ali i spremnom na izazove. I u menadžerskim rukama i u rukama svakog zaposlenika stoji odgovornost za sve što činimo.

Preuzimanje odgovornosti

Uvjerenje „nisam ja“, koje počiva na strahu od nerazumijevanja i otkaza, najprije treba prepoznati kod svih članova tima. Preuzimanje odgovornosti s jedne strane mora imati protutežu s druge strane – hrabrost za nošenje s posljedicama. Zakon akcije i reakcije poznata je stvar na koju ljudi često zaborave. Volimo se pohvaliti uspjesima, a od poraza bježimo. Zanimljiva je činjenica da se uspješnost vođa današnjice mjeri neuspjesima – svaki od njih bio je sposoban prepoznati pogrešku i prihvatiti je, kako bi se okrenuo u novom smjeru i potražio put za ostvarenje svojeg cilja.

Jedinica za mjeru uspješnosti vođenja

„Biti onaj kojeg slijede, a ne kojeg se boje“, izjava je jednog od najvećih poduzetnika današnjice, Richarda Bransona.

Prema postulatima suvremenog upravljanja, ujedno sažima ono što bi trebalo biti temeljno načelo vođe, no danas u mnogim slučajevima vođenja kompanija nije tako. Jedinica za mjeru uspješnosti vođenja je promjena. Mijenjamo li se na zahtjev okoline, problema, pokušaja i ljudi ili mijenjamo ljude? I u najsloženijim sustavima oboje je neizbježno, no danas u mnogim tvrtkama u Hrvatskoj ovo drugo postaje pravilo koje se stavlja ispred ostalih vrijednosti zaposlenika. Promjena dolazi od glave – a glavu nosi svaki pojedinac u hijerarhijskoj vertikali prema gore i prema dolje.

Načelo rada na sebi

Jedno od prvih načela dharmičkog menadžmenta je upravo načelo rada na sebi. Bez promjene vlastite percepcije niti jedan pojedinac ne može naprijed. Postanimo svjesni činjenice da podsvijest govori glasno i privlači prilike. Prilike smatram prostorom za učenje, pa i najtežih lekcija. Kad bi se na mikrorazini jedne tvrtke svaki treći pojedinac potrudio da svaki dan djeluje bez kritike, korporacije bi prodisale. Ne smatram pritom da kritika ne može biti usmjerena prema rješavanju problema ili određene situacije, ali ne smije biti svrha sama sebi i nečijem egu. Odjeli ljudskih potencijala ulažu značajan napor kako bi se zaposlenicima omogućilo učenje komunikacijskih vještina baš zato – da nauče slušati i govoriti.

Načelo komunikacije

Načelo komunikacije, koje je drugo načelo dharmičkog menadžmenta, govori upravo o tome da moramo naučiti slušati, kako bismo zaključivali i donosili odluke. Trebamo promatrati, da bismo prepoznali neverbalne znakove koje svatko pokazuje tijekom razgovora, a govoriti onda kad znamo da to može koristiti drugoj strani. Fokusirana komunikacija u poslovnom okruženju iznimno je važna. Mora biti oslobođena osjećaja „to je osobno“ i bilo bi idealno kad bi svaki zaposlenik, bez obzira na poziciju na kojoj se nalazi, spoznao značaj te činjenice: u poslu ništa nije osobno. Kad razmislite o toj postavci, možete zaključiti da je osobno samo ako je u nama, a ne kada dolazi od drugoga. Kritika koja je učestala i usmjerena samo kako bi vas kritizirala govori više o osobi koja je izriče, nego o vama. No, osoban je način na koji ćete je primiti i prepoznati radi li se zaista samo o kritici radi kritike ili u njoj ima istine.

Važno je imati na umu da u organizaciji koja počiva na načelima dharmičkog menadžmenta moramo biti svjesni svrhe naših odnosa. Svaki sustav počiva na odnosima: kupac – prodavač, zaposlenik – poslodavac, klijent – partner itd., pa tako i sustav tima. U odnosu između šefa i djelatnika svaki od njih može pronaći zajednički nazivnik, tj. ono što odnos čini važnim. Jednom je to nečija snaga koja nadahnjuje, drugi put nečija strpljivost koja umiruje. Svaki dio našeg tima tamo je s razlogom da nešto nauči – da prihvati svoju lekciju i ponese njezin teret, kako bi svaki odnos koji je s njom povezan imao ravnotežu.

Hod po rubu

Nagaziti nekoga kad je na rubu i čini se da se raspada danas nije neuobičajena pojava u timovima, ali je itekako pogrešna.

Zamislite trenutak u kojem ste bili na rubu živaca radi stresa u kojem se nalazite i osjećaj olakšanja kad je netko samo ponudio pomoć. Jedna sitnica koja spašava dan.

Ili trenutak kad ste gurnuti do ruba svojih mogućnosti jer se od vas očekuje više i mislite da ne možete napraviti i taj korak, pa radeći ga, shvatite kako uspijevate u onome što se činilo nevjerojatnim. Te dvije situacije volim zvati hod po rubu – tada se pokazuje koliko se zapravo poštuju i prepoznaju članovi tima. Pokazuje se koliko smo svjesni vlastitih potencijala i potencijala svojih kolega ili zaposlenika. Ako ste u ulozi šefa, ne znači da ponekad ne možete podmetnuti leđa; ako to nikad ne činite, definitivno propuštate priliku koju život nudi – naučiti što znači služenje i zahvalnost. Rasti ne možemo ako ne prestanemo misliti samo na sebe. Podmetnuti leđa da bi se netko naslonio ne znači da ste podčinjeni već snažni, što vodi do još jednog načela: djelovanja iz ljubavi.

Djelovanje iz ljubavi

Ako vodite tim (pritom mislim i na šefove kao dio tima) i uviđate da se ne ostvaruje maksimum potencijala, znači da svemu nedostaje smisao, a zatim i svrha. Važan pristup vođenju je upravo sposobnost pronalaženja zlatne niti koja povezuje zaposlenika s poslom koji obavlja. Svatko od nas nosi određene karakterne osobine koje nam više ili manje služe u obavljanju zadataka. Ako posao organizacije, primjerice, pustite melankoliku, znat ćete da ste napravili odličnu stvar. No, ako u vašem timu ima kolerika koji mogu više i žude za ostvarenjem, nema ih smisla trpati u okvire. Dajte im prostora, odredite granice, no pokažite da se unutar granica može biti kreativan – kolerik će se ostvariti. Bez obzira na to jeste li pronašli zanimanje svojeg života ili niste, život će vam uvijek ponuditi priliku za ostvarenje. Služiti tome važna je uloga vođe. To znači djelovati iz ljubavi – poticati ljude da se ostvare, a ponekad i da krenu drugim putem.

Načelo vođenja

Voditi znači biti na čelu kolone, no prije svega, imati nekoga u koloni kojeg možemo povesti. Vođom se ne smatraju ljudi koji sjede na pozicijama, već oni koji su svjesni da služe većem dobru od vlastitog. Ako se u timu često događaju fluktuacije zaposlenika, jasno je da nešto ne štima. Pisala sam o odgovornosti; pravi vođa je prepoznaje uvijek i svjestan je da ne postoji odnos u kojem nije sve pola-pola. Kad god postoji interakcija, bit će i reakcija, samo je važno prepoznati od kuda reakcija dolazi: možda iz nekih prošlih neriješenih iskustava ili iz trenutačne situacije. Da bi menadžer mogao postati vođa, mora biti dio čopora, upoznati članove svojeg tima, ručati s njima, popiti kavu i povezati se na osobnoj razini.

U dharmičkom menadžmentu smatra se da slučajnost ne postoji. Sve što se događa dolazi s namjerom da svladamo određene lekcije. Dobar vođa je svjestan da će, poznavajući sebe, ukloniti barem 90 posto faktora rizika koji nastaju zbog nerazumijevanja, a preostalih 10 posto riješit će kad se dogode situacije koje zahtijevaju rješavanje. Jasno je da je za ovakav sustav poslovanja potrebno predano raditi na odnosima; ako su odnosi skladni, timski rad je na razini koja obećava i financijski rast.

Naša kompanija prema dharmičkom menadžmentu posluje deset godina, 2019. slavimo obljetnicu. Nakon desetak godina rada i previranja koje je neminovno u poduzetništvu, prošle smo godine uvršteni u Top 100 agencija u Hrvatskoj po prometu. Naravno da je to uključilo i rast dobiti koju svake godine ostvarujemo. Predani smo i ustrajni u namjeri da zadržimo tu kulturu vođenja jer smo svjesni da se sustav posložen na čvrstim temeljima teško urušava.