Sadržaj portala

Izbrusite vještine pisanja preko noći

Piše: Martina Vrbanić

Jeste li ikada osvijestili činjenicu koliko je pravilno pisanje važno u vašem svakodnevnom radu? Uz neke iznimke, gotovo svi svakodnevno komuniciramo putem e-maila. Osim toga, pišemo ponude ili sastavljamo tekstove kojima predstavljamo svoje ideje. Stoga, ako po struci niste pisac i niste završili studij hrvatskog jezika, vjerojatno se svakoga dana susrećete s mnogim sumnjama ili pak pogreškama u pisanju, a da toga možda niste ni svjesni.

U nastavku saznajte kada se u rečenici upotrebljava “ako”, a kada “ukoliko” i još neke važne primjere koji će vam pomoći da vaši tekstovi uvijek budu besprijekorno napisani, a s druge strane nećete trebati uložiti sate i sate u učenje. Zapravo uopće nije toliko teško. Za početak usvojite pravila s našeg popisa i ubrzo će vaši e-mailovi, ponude i prezentacije izgledati još bolje i stručnije.

1. Jednostruko složene i višestruko složene rečenice

Jednostruko složene rečenice (a dijelimo ih na nezavisno složene i zavisno složene) imaju dva predikata dok višestruko složene rečenice imaju više od dva predikata i sastoje se od nekoliko zavisnih i nezavisnih rečenica. Riječ je o dugim rečenicama koje često ne odvajamo pravilno zarezima. Iako u složenim rečenicama postoje mnoga pravila kojih se moramo držati kako bismo ih napisali točno, velik broj ćemo napisati točno i ako ih samo pročitamo naglas i skratimo ih ili se koristimo zarezima kako bi one dobile smisao.

Predugačke rečenice bez korištenja zareza često su nerazumljive i teške za praćenje. Ako napišemo višestruko složenu rečenicu bez ijednog zareza, možemo biti sigurni da je osoba koja je čita ili neće razumjeti ili će se izgubiti u njezinoj dužini i neće naći smisao.

Stoga, ako niste sigurni kako ih točno napisati, pročitajte ih naglas i zamolite kolegu da vam kaže uspijeva li pratiti tekst. Osim ako niste napredni poznavatelj hrvatske gramatike, odlučite se za kratke i jednostavne rečenice.

2. Hoće li ono što ste htjeli reći biti svima jasno?

Upotrebljavanje složenih, manje poznatih i stručnih riječi i pojmova je sjajno, naravno, ako ih znate ispravno upotrebljavati. Polemičan, ezoteričan, rezigniran? Da, vjerojatno ćete korištenjem tih riječi u razgovoru djelovati pametnije i ozbiljnije, ali uvijek budite sigurni da ih upotrebljavate na pravi način jer biste se u protivnome mogli osramotiti.

Ako niste sigurni pristaje li neka stručna riječ kontekstu vaše rečenice, radije se nemojte koristiti njome već se izrazite jednostavnije i onako kako ste sigurni da je pravilno.

3. Nemojte zvučati kao robot

Zavisno od toga kome šaljete e-mail i s kojom svrhom, morate pripaziti na to kako zvuči. Naravno, nećete pisati previše opušteno, kao da ste se našli s nekim lice u lice ili razgovarate tijekom ručka, ali ne želite zvučati ni previše uštogljeno, robotski i bez emocija.

Svi primatelji e-mailova vole kada im se obraćate toplijim riječima, kada vaše rečenice djeluju osobno i kada zvuče kao da su upućene isključivo njima (iako to možda i nije slučaj).

“Hvala svima koji su donirali novac u dobrotvorne svrhe. Ako još niste, možete sada donirati.”

 Iako taj e-mail vjerojatno šaljete na adrese više tisuća ljudi, ipak ne želite da zvuči tako bezlično.

 Radije se izrazite ovako: “Jeste li već donirali u dobrotvorne svrhe? Hvala vam najljepša ako jeste. Ako niste, još uvijek imate priliku za to.” Ta rečenica zvučat će kao da se obraćate svakome osobno.

Ako niste sigurni pristaje li neka stručna riječ kontekstu vaše rečenice, radije se nemojte koristiti njome već se izrazite jednostavnije i onako kako ste sigurni da je pravilno

4. Znate li točno odvojiti odlomke?

Kada napišete tekst, pročitajte ga uvijek još jedanput naglas. Tako ćete bili sigurni da ste sve odlomke odvojili pravilno po smislu, ali i da je prijelaz između njih pravilno napisan. Svaki odlomak mora imati smisla i mora biti povezan s prethodnim odlomkom. Pripazite da se ne ponavljate i da tekst ima uvod, središnji dio i rasplet te zaključak.

 Ako ste na početku nešto spomenuli i obrazložili, nema potrebe da to opet spominjete na kraju. Tako bi e-mail, dopis ili ponuda mogli zvučati nepregledno i zbunjujuće za primatelja.

5. Koristite li se pravilno interpunkcijskim znakovima?

Znate li kada treba upotrijebiti zarez, točku, dvotočje, uskličnik, upitnik i druge interpunkcijske znakove? Interpunkcijski znakovi su vrlo bitni u pisanom jeziku jer rastavljaju tekst na više dijelova i daju mu smisao i lakše razumijevanje. Točka označava kraj rečenice, upitnik nam govori da je riječ o pitanju, a uskličnik označava naredbu ili usklik.

 Mnogi često zaborave ili misle da nije važno pravilno se koristiti interpunkcijskim znakovima, ali upravo oni najviše određuju smisao, razumljivost i jasnoću e-maila.

Ukoliko se koristi samo u paru s utoliko: Ukoliko odgovorite potvrdno, utoliko ćemo zakazati sastanak. Ako odgovorite potvrdno, zakazat ćemo sastanak.

6. Provjerite jeste li točno napisali riječi koje zvuče jednako

Znate za one riječi koje vam se na prvu čine jednakima, ali zapravo imaju potpuno drukčije značenje u rečenici (ako i ukoliko, jer i je l’, zato što i zato jer…)? I dok neke od njih imaju potpuno drukčije značenje, neke su nepravilne i ne treba ih upotrebljavati.

Ako i ukoliko

Ukoliko se koristi samo u paru s utoliko: Ukoliko odgovorite potvrdno, utoliko ćemo zakazati sastanak. Ako odgovorite potvrdno, zakazat ćemo sastanak.

Jer i je l’

Jer je uzročni veznik koji se upotrebljava u izjavnim rečenicama i znači isto što i “zato što”, dok se je l’ (krnji oblik skupa je li) upotrebljava u upitnim rečenicama: Cijenim ga jer radi dobar posao. Je li ona opet zakasnila?

Zato što i zato jer

Važno je znati da “zato što” znači isto što i “jer”, dok je “zato jer” pogrešno i nikada se ne upotrebljava: Nisam napisala e-mail zato što mi se nije dalo. Nisam napisala e-mail jer mi se nije dalo.

7. Pleonazmi

Pleonazam znači nepotrebno gomilanje riječi istog značenja. Zapravo se njima često koristimo, kako u govoru, tako i u pismu. Mnogi od nas toga nisu ni svjesni, a riječ je zapravo o pogrešci. U nastavku ćemo spomenuti najčešće pleonazme.

  • No međutim – ili no, ili međutim
  • Čak štoviše – ili čak, ili štoviše
  • Oko 15-ak – ili oko 15, ili 15-ak
  • Sići dolje – sići
  • Drugi po redu – drugi

Ne morate biti najbolji poznavatelj hrvatske gramatike i pravopisa, ali svaki poslovni partner ili tvrtka cijenit će one koji znaju gramatički pravilno sročiti rečenice i izreći jasno svoje ideje i poslovne ciljeve. Držite li se spomenutih pravila pisanja, bolje ćete napisati e-mail, znat ćete jasnije izreći svoje ideje, bit ćete produktivniji, brže ćete pronaći posao te ćete postati bolji sugovornik.