Sadržaj portala

Matična mliječ – tajna moćnih pčela matica

Piše: doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender

Osim u medicini, matična mliječ koristi se i u sklopu „anti-aging“ terapije, jer se pokazalo da 10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) ima ulogu u poticanju sinteze kolagena, koji se smatra čuvarom mladosti. Posebno valja istaknuti utjecaj matične mliječi na lipide krvne plazme. Istraživanja pokazuju kako ima sposobnost smanjiti ukupnu razinu kolesterola, ali i razinu „lošeg“ kolesterola u krvi, čime pruža zaštitu od kardiovaskularnih bolesti. Povoljan utjecaj na organizam ima i zbog snažnog antioksidativnog djelovanja.

Tijekom vjekova med je bio vrhunska poslastica i lijek, a mitologija kaže da je bio hrana bogovima. Od meda nam je dragocjenija samo matična mliječ, izlučevina ždrijelnih žlijezda mladih pčela radilica, koja se luči u razdoblju od petog do petnaestog dana života.

Čovjek poznaje pčele još od najstarijih vremena. Naš drevni predak, lovac-sakupljač, u šupljem je drveću i pećinama otkrio pčele i med. No do meda se nikada nije lako dolazilo jer su pčele oduvijek branile svoje nastambe. Kada je čovjek otkrio vatru, olakšao je i pljačkanje pčela. Tijekom vjekova med je bio vrhunska poslastica i lijek, a mitologija kaže da je bio hrana bogovima. Od meda nam je dragocjenija samo matična mliječ, izlučevina ždrijelnih žlijezda mladih pčela radilica, koja se luči u razdoblju od petog do petnaestog dana života. One radom svojih mandibularnih i subfaringealnih žlijezda proizvode mliječ od donesenog cvjetnog praha, nektara i vode.

 

Smatra se da na svijetu ima približno 20 000 vrsta pčela koje se nalaze na svim kontinentima osim na Antarktici. Hrane se nektarom kao izvorom energije te peludi kao izvorom proteina. Pčele su zadružni kukci pa i u njih postoji podjela rada kao i u drugih zadružnih kukaca. S obzirom na ulogu u košnici razlikuju se tri oblika pčela: radilica, matica i trut. Matica polaže jaje u posebnu komoricu saća, iz jaja se potom razviju ličinke, koje pčele radilice hrane više puta dnevno. Mlada matica izlazi iz košnice na svadbeni let s mužjacima-trutovima, parenje se obavlja u zraku, a nakon oplodnje matice, pčele radilice više ne hrane trutove i oni ugibaju (!).

Mnoge biološki aktivne supstancije matične mliječi uzrokuju povoljne fiziološke učinke u organizmu

Postoje neke vrlo zanimljive zagonetne pojave u pčelinjem životu. Kako je moguće da pčele iz ličinke koja je određena za radilicu mogu uzgojiti maticu? Što utječe na to da se radilici razviju organi za rad, a spolni organi zakržljaju? Kod matice je upravo obrnuto. Radilica treba za svoj razvoj 21 dan, a matica se izlegne već za 16 dana. Radilica ljeti živi 5-6 tjedana, a matica po nekoliko godina. Napori koje matica napravi leženjem jaja doista su fascinantni. Sve se to može pripisati samo hrani kojom pčele hrane ličinku određenu za maticu, a i samu maticu cijeloga njezina života. Matica je u usporedbi s ostalim pčelama do 60 % veća, živi 50 puta dulje i može dati čak 2000 jajašaca dnevno. Može se reći da je upravo matična mliječ zaslužna za njezin razvitak, veliku reproduktivnu sposobnost i dugovječnost.

 

Matična mliječ stvara se u žlijezdi pčela radilica, a proizvode je samo mlade pčele radilice prvih 15 dana poslije leženja. Gusta je poput vrhnja, kiselkastog je i pomalo trpkog okusa te žućkaste boje. Matična mliječ je gusta, homogena supstancija bijele do blijedožućkaste boje i vrlo složenog kemijskog sastava. Najveći dio zauzima voda (50 – 60 %), slijede proteini (18 %), ugljikohidrati (15 %), lipidi (3 – 6 %), minerali (1,5 %) i vitamini (B-kompleks). Mnoge biološki aktivne supstancije matične mliječi uzrokuju povoljne fiziološke učinke u organizmu. 10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) nezasićena je masna kiselina karakteristična za matičnu mliječ koja za sada nije pronađena nigdje drugdje u prirodi. Ne može se sintetizirati pa se upravo određivanjem ove kiseline utvrđuje autentičnost matične mliječi, izvorne prirodne funkcionalne hrane. Kiselini 10-HDA farmakološki se pripisuju učinci kao što je antitumorska i antibiotska aktivnost te jačanje imunološkog sustava. Zbog tih je razloga matična mliječ široko komercijalno rasprostranjena te se po cijelom svijetu njome koristi u medicinske svrhe.

10-HDA nezasićena je masna kiselina karakteristična za matičnu mliječ koja za sada nije pronađena nigdje drugdje u prirodi. Ne može se sintetizirati pa se upravo određivanjem ove kiseline utvrđuje autentičnost matične mliječi, izvorne prirodne funkcionalne hrane. Kiselini 10-HDA farmakološki se pripisuju učinci kao što je antitumorska i antibiotska aktivnost te jačanje imunološkog sustava.

Osim u medicini, matična mliječ koristi se i u sklopu „anti-aging“ terapije, jer se pokazalo da 10-HDA ima ulogu u poticanju sinteze kolagena, koji se smatra čuvarom mladosti. Posebno valja istaknuti utjecaj matične mliječi na lipide krvne plazme. Istraživanja pokazuju kako ima sposobnost smanjiti ukupnu razinu kolesterola, ali i razinu „lošeg“ kolesterola u krvi, čime pruža zaštitu od kardiovaskularnih bolesti. Povoljan utjecaj na organizam ima i zbog snažnog antioksidativnog djelovanja. Neutralizacijom štetnog djelovanja slobodnih radikala sprječava oksidaciju biomolekula (lipida, proteina i DNA) čime štiti od raznih bolesti, poput ateroskleroze, hipertenzije i dijabetesa, i usporava proces starenja. Osim znanstvenih dokaza, blagotvorne učinke matične mliječi potvrđuje i praksa. Poznata je tradicionalna terapijska pomoć kod mnogih stanja, kao što su anemija, astma, menstrualni bolovi, artritis i neplodnost. Neka istraživanja upućuju na to da bi mogla pomoći u poboljšanju apetita, koncentracije, pamćenja i psihofizičke izdržljivosti kod ljudi. Matična mliječ ima i baktericidna svojstva te djeluje kao prirodni biostimulator, a preporučuje se za jačanje apetita i otpornosti organizma. Općenito, matična mliječ nauspješnije se upotrebljava u prevenciji i terapiji bolesti i u stanjima kod kojih postoji kompleksno oštećenje regeneracijskih mehanizama i imunološkog sustava organizma, a posebno je korisna rekonvalescentima.

 

Za postizanje povoljnih učinaka na zdravlje preporučuje se uzimanje dnevne doze za odrasle od 400 do 600 mg matične mliječi u svježem stanju što odgovara količini od oko 130 – 200 mg koncentrata u liofiliziranom obliku, odnosno u kapsulama. Za djecu se preporučuju dvostruko manje doze. Matična mliječ je tijekom čuvanja izrazito osjetljiva na vanjske uvjete. Najosjetljivija je u svježem obliku, a šteti joj toplina, svjetlost, vlaka, zrak i kemijski čimbenici. Postupkom liofilizacije mliječ se pretvara u prah i u takvom se stanju može čuvati i nekoliko godina. Nisu utvrđeni štetni učinci čak i pri višim dozama i kod stalne upotrebe.