Perfekcionizam – što kada negativno utječe na napredak
Smatrati sebe perfekcionistom možda zvuči kao dobra stvar. Na kraju krajeva, što je loše u tome da ciljate visoko? No, kada potraga za savršenstvom počne uzrokovati stres, odgađanje i sumnju u sebe, to može postati pravi problem. Mnogi se ljudi bore s perfekcionizmom, a da toga nisu ni svjesni, a razumijevanje što ga potiče prvi je korak prema oslobađanju.
Postoji mnogo razloga zbog kojih netko može razviti perfekcionističke sklonosti, od iskustava u djetinjstvu do osobina ličnosti, pa čak i mentalnih zdravstvenih stanja. U ovom članku istražit ćemo najveće uzroke perfekcionizma i što možete učiniti kako biste ga prevladali.
Što je perfekcionizam
Perfekcionizam je sklonost postavljanju pretjerano visokih standarda sebi i drugima. Osobe koje se prepoznaju u ovom obrascu ličnosti teže izuzetno visokim, krutim i “besprijekornim ciljevima” u raznim područjima života, uključujući akademska postignuća, fizički izgled, pridržavanje moralnih načela te uspjeh u karijeri i financijama.
Kako perfekcionizam može utjecati na vaš osobni i profesionalni život
Ako se ne prepozna i ne kontrolira, perfekcionizam može utjecati na mnoga područja vašeg života – od mentalnog blagostanja do odnosa i karijere. Neki od ključnih načina na koje se manifestira uključuju sljedeće.
Poteškoće s upravljanjem vremenom
Možda zvuči ironično, ali perfekcionisti se često bore s odgađanjem obaveza. Zato se kaže da je “perfekcionizam neprijatelj napretka.” Strah od neuspjeha može otežati početak zadataka, a opsesija da sve mora biti “savršeno” često vodi do gubljenja vremena na perfekcionističke navike – poput beskrajnog prepravljanja e-mailova ili dorađivanja projekta i nakon što je već sasvim dovoljno dobar.
Napeti odnosi
Perfekcionističke sklonosti mogu vršiti pritisak na odnose. Stalno traženje potvrde, pretjerana kritičnost (prema sebi ili drugima) ili stavljanje posla ispred voljenih osoba može stvarati tenzije s partnerima, prijateljima ili članovima obitelji.
Povišena razina stresa
Perfekcionizam je iscrpljujuć. Konstantna potreba za izvrsnošću može dovesti do sagorijevanja i kroničnog stresa. Studija iz 2020. pokazuje da studenti s izraženim perfekcionističkim sklonostima imaju značajno višu razinu stresa u odnosu na svoje vršnjake.
Nedostatak sna
Ako noću ležite budni i stalno vrtite u glavi svaku malu pogrešku koju ste napravili tijekom dana, moguće je da perfekcionizam narušava vaš san. Studija iz 2024. pokazuje da su osobe s perfekcionističkim tendencijama sklonije nesanici, posebno kad su prisutni osjećaji krivnje i srama. Pritisak da uvijek morate dati svoj maksimum otežava opuštanje, što dovodi do neprospavanih noći i iscrpljenosti sljedeći dan.
Rizici za mentalno i fizičko zdravlje
S vremenom perfekcionizam može ozbiljno narušiti i mentalno i fizičko zdravlje. Kronični stres može pridonijeti razvoju anksioznosti i depresije, dok zanemarivanje brige o sebi može dovesti do fizičkih problema, poput kroničnog umora.
Što uzrokuje perfekcionizam
Dakle, što ljude pretvara u perfekcioniste? Ne postoji jedan jedini uzrok perfekcionizma, ali nekoliko psiholoških, okolišnih i društvenih čimbenika može igrati važnu ulogu.
- Visoka očekivanja roditelja
Odrastanje u okruženju gdje je uspjeh stalno u središtu pažnje može stvoriti velik pritisak na dijete. Kada roditelji postavljaju vrlo visoka očekivanja ili pružaju pohvale samo kad dijete postigne iznimne rezultate, to može potaknuti perfekcionističke sklonosti. Kao posljedica, dijete može odrasti u osobu koja osjeća da je njihova vrijednost isključivo povezana s postignućima. - Strah od neuspjeha
Perfekcionist često vidi pogreške kao osobni neuspjeh, a ne kao priliku za učenje. Taj strah od neuspjeha može stvoriti anksioznost, izbjegavajuća ponašanja i čak odgađanje zadataka—jer ako ne započnete, ne možete ni pogriješiti, zar ne? - Kritike ili pretjerane pohvale u djetinjstvu
Ako ste kao dijete bili često kritizirani, možda ste razvili perfekcionističke navike kao oblik obrambenog mehanizma. S druge strane, čak i pretjerane pohvale mogu dovesti do perfekcionizma jer stvaraju pritisak da uvijek morate ispuniti visoka očekivanja. - Potreba za kontrolom
Kod nekih je ljudi perfekcionizam način da preuzmu kontrolu nad svojim okruženjem. Ako im život djeluje nepredvidivo ili kaotično, postavljanje nemoguće visokih standarda može im stvoriti iluziju stabilnosti i reda. - Društvene usporedbe i pritisak okoline
Društvene mreže stalno prikazuju uljepšanu verziju tuđeg uspjeha, zbog čega je lako upasti u zamku uvjerenja da svi drugi imaju savršen život. Pritisak da se “drži korak” može potaknuti perfekcionizam, stvarajući osjećaj da morate ispuniti nerealna očekivanja u karijeri, odnosima ili osobnom razvoju. - Prošla iskustva uspjeha
Ironično, i prethodni uspjesi mogu pridonijeti perfekcionizmu. Ako ste uvijek bili “onaj pametni” ili “onaj talentirani,” možete osjećati pritisak da stalno održavate tu sliku o sebi—što često vodi do pretjerane samokritičnosti kada ne ispunite ta visoka očekivanja. - Psihološki čimbenici i mentalna zdravstvena stanja
Perfekcionizam je usko povezan s određenim mentalnim poremećajima. Anksioznost, OCD i ADHD često su povezani s perfekcionističkim sklonostima. Osobe s anksioznošću mogu koristiti perfekcionizam kao način nošenja sa strahovima, dok oni s OCD-om mogu imati opsesivne misli da sve moraju raditi “savršeno.” Iako perfekcionizam sam po sebi nije mentalna bolest, intenzivan strah od nesavršenosti poznat je kao atelofobija.
Kako prestati biti perfekcionist
Ako vas perfekcionizam sputava, možete poraditi na promjeni svog načina razmišljanja. Evo kako ga možete prevladati uz praktične strategije:
Izazovite svoje perfekcionističke misli
Obratite pažnju na misli koje pokreću vaš perfekcionizam. Jesu li realne? Biste li od nekog drugog očekivali isto tako nemoguće standarde? Učenje kako preoblikovati te misli može vam pomoći prekinuti začarani krug.
Postavite realne ciljeve
Umjesto da težite savršenstvu, pokušajte postavljati ciljeve koji su izazovni, ali ostvarivi. Usmjerite se na razumijevanje da je napredak važniji od savršenog rezultata.
Dopustite si pogreške
Pogreške nisu neuspjesi, one su dio procesa učenja. Što više vježbate samosuosjećanje, lakše ćete prihvatiti da je nesavršenost normalna.
Usmjerite se na trud, a ne samo na rezultat
Umjesto da uspjeh mjerite isključivo ishodom, usredotočite se na trud koji ulažete. To može pomoći da prebacite fokus s perfekcionizma na osobni razvoj.
Ograničite uspoređivanje s drugima
Društvene mreže mogu pojačavati perfekcionističke sklonosti, zato pokušajte obratiti pažnju koliko vremena provodite uspoređujući se s drugima. Zapamtite, ljudi uglavnom dijele svoje najbolje trenutke – ne i borbe kroz koje prolaze.
Vježbajte samosuosjećanje
Ponašajte se prema sebi s istom ljubaznošću i razumijevanjem kakve biste pružili prijatelju. Perfekcionizam često dolazi uz oštru samokritičnost, ali učenje kako biti nježniji prema sebi može napraviti veliku razliku.
Potražite podršku
Razgovor s terapeutom ili pouzdanim prijateljem o vašem perfekcionizmu može vam pomoći da steknete novu perspektivu i razvijete zdravije načine razmišljanja. Terapija posebno može biti korisna za suočavanje s dubljim psihološkim uzrocima perfekcionizma.
Zaključak
Perfekcionizam nije samo želja da nešto napravite dobro, on je ukorijenjen u strahu, pritisku i prošlim iskustvima. Iako ponekad može biti motivator, često vodi do stresa i sumnje u sebe. Ključno je pronaći ravnotežu: težiti izvrsnosti bez dopuštanja da vas strah od nesavršenosti sputava. Jer budimo iskreni – nitko nije savršen, i to je sasvim u redu.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Osnaživanje žena na tržištu rada” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
Foto: Unsplash
