Tsai Ing-Wen – prva žena predsjednica Tajvana
Piše: Martina Lovaković
Tsai Ing-Wen poznata je kao prosvjetna djelatnica i političarka te kao prva žena na mjestu predsjednice Republike Kine, odnosno Tajvana. Članica je Demokratske napredne stranke (DPP), čija je predsjednica do sada bila u tri mandata. Prvi mandat predsjednice Tajvana ostvarila je 2016. godine, a drugi mandat 2020. godine. S rastom ekonomije Tajvana i željom da postigne jednaki tretman kao što ga ima kontinentalni dio Kine, nastavlja balansirati svim aspektima pod svojom jurisdikcijom. Svojom stručnošću i otvorenošću za rješavanje suvremenih pitanja, njezino upravljanje služi kao inspiracija i motivacija svima, a posebice ženama u zemljama koje se i dalje bore s ravnopravnošću, odnosno jednakim pravima u odnosu na muškarce u politici.
Rani život
Tsai Ing-wen rođena je 31. kolovoza 1956. godine u općini Fang-shan, u okrugu P’ing-tung, na Tajvanu.
Podrijetlom iz Hakke, bila je jedno od devetero djece rođene u bogatoj poslovnoj obitelji. Odrastajući u automehaničarskoj radionici koju su vodili njezini roditelji, od malena je razvila vjerovanje u mala i srednja poduzeća koja njeguju profesionalizam, upornost i marljivost.
Kao najmlađe dijete u obitelji, provodila je velik dio svog slobodnog vremena s ocem u automobilskoj radionici. Iako nitko u njezinoj obitelji tada nije očekivao da će djevojčica kada odraste biti utjecajna politička ličnost bogate profesionalne karijere, odlučila je poslušati oca koji ju cijelo vrijeme poticao da se posveti obrazovanju.
Školovanje
Rano djetinjstvo provela je u primorskom južnom Tajvanu prije nego što je otišla u glavni grad Taipei, gdje je završila školovanje.
Diplomirala je pravo (1978.) na Nacionalnom sveučilištu Taiwan u Taipeiju, a zatim je pohađala studije u SAD-u i Velikoj Britaniji – na Sveučilištu Cornell, u Ithaci, u New Yorku i London School of Economics u Londonu gdje je stekla magisterij (1980.) i doktorat (1984.) iz prava. Specijalizirala se za međunarodno trgovačko pravo i pravo tržišnog natjecanja.
Zatim se vratila na Tajvan, gdje je do 2000. godine predavala pravo na sveučilištima u Taipeiju. Radila je kao izvanredna profesorica, a zatim i profesorica na Pravnom odsjeku Nacionalnog sveučilišta Chengchi (1984.-1990.), kao profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta Soochow (1991.-1993.) te kao profesorica na Odsjeku za međunarodno poslovanje Nacionalnog sveučilišta Chengchi (1993.-2000.).
Počeci u politici
Devedesetih godina prošlog stoljeća redovito je prisustvovala sastanku Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) te je predsjedala Grupom za usluge (GOS) Odbora za trgovinu i investicije (CTI).
Početkom 1990-ih uključila se u državnu službu kada je imenovana savjetnicom za trgovinsku politiku u administraciji predsjednika Lee Teng-huija. Već tada postigla je značajan uspjeh.
Naime, u to vrijeme imala je glavnu ulogu u pregovorima koji su 2002. godine omogućili ulazak Tajvana u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Tako je iz prve ruke bila svjedok značajnog događaja u povijesti gospodarske transformacije Tajvana.
Služila je uzastopno kao viša savjetnica Vijeća za kopnene poslove (1994.-1998.) i kao viša savjetnica Vijeća za nacionalnu sigurnost (1999.-2000.).
Godine 2000., nakon što je Chen Shui-bian iz Demokratske napredne stranke (DPP) postao predsjednik Tajvana, imenovao je Tsaiju za predsjednicu Vijeća za kopnena pitanja (2000.-2004.).
Spomenuta organizacija bila je odgovorna za odnose između Tajvana i Kine, a uskoro se suočila sa značajnim izazovima tijekom Chenove uprave (2000.-2008.) zbog otpora DPP-a prema Kini i zbog njezinog zagovaranja neovisnosti Tajvana.
Članica DPP-a
Godine 2004. Tsai se pridružila ) stranci lijevog centra – Demokratskoj naprednoj stranci (DPP, koja se protivi udruživanju Kine i Tajvana. Odmah je izabrana za počasnu članicu nacionalnog zakonodavnog tijela Tajvana.
Početkom 2006. godine dala je ostavku kada je imenovana premijerkom Tajvana. Na tom je mjestu ostala do svibnja 2007. godine.
Predsjednica DPP-a
Godine 2008., nakon gubitka DPP-a na predsjedničkim izborima u Tajvanu, Tsai je izabrana za prvu ženu predsjednicu stranke (2008.-2010.). Uspješno je obnovila DPP nakon poraza i ponovno je izabrana na isto mjesto 2010. godine (2010.-2012.). Time je postala prva žena koja je predsjedala velikom političkom strankom na Tajvanu.
Nakon toga, 2010. godine se kandidirala na općinskim izborima za gradonačelnika grada New Taipei. U utrci protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Erica Chua iz Nacionalističke stranke (Kuomintang ili KMT) je izgubila i nakon toga odlučila se posvetiti predsjedničkim izborima.
Predstavljala je DPP na 13. predsjedničkim izborima u Tajvanu 2012. godine, postavši prva tajvanska predsjednička kandidatkinja. No, izgubila je i predsjedničku utrku 2012. godine protiv tada aktualnog predsjednika Ma Ying-jeou.
Unatoč nekoliko neuspjeha, na Tsaiju se gledalo kao na uglednu izbornu kandidatkinju koja može ostvariti uspjeh. Njezina je popularnost dodatno porasla tijekom druge uprave Mame jer se Vlada u kojoj je dominirao KMT prepustila korupciji te su je mnogi prozivali zbog nesposobnosti.
Priprema za predsjedničke izbore
Godine 2012. podnijela je ostavku na vodstvo DPP-a te se željela okušati u skorašnjoj predsjedničkoj utrci. No, 2014. godine ponovno je izabrana za predsjednicu stranke.
Dvije godine kasnije, stranka je nominirala Tsaiju za svog kandidata za predsjedničke izbore. Njezina se kampanja usredotočila na nekvalitetan rad KMT-a, na sve srdačnije odnose te stranke s Kinom i nastavak lošeg vođenja tajvanskog gospodarstva.
Predvodila je DPP koja je u to vrijeme postala većinska stranka osvojivši većinu tadašnjih tajvanskih općina. Spomenuto joj je poslužilo kao poticaj predsjedničkoj kandidaturi za predsjedničke izbore 2016. godine tijekom kojih se borila protiv kandidatkinje KMT-a, umirovljene učiteljice Hung Hsiu-Chi.
Bio je to još jedan povijesni trenutak za Tajvan. Naime, prvi put otkako se odvijaju izbori za predsjednika Tajvana dvije vodeće stranke nominirale su žene!
Prva žena predsjednica Tajvana
16. siječnja 2016. godine pobijedila je Chua i time bila izabrana za 14. mandat. Postala je prva žena na mjestu predsjednice Tajvana te prva osoba općenito koja ranije nije izvršavala dužnost gradonačelnika Taipeija. Prva žena šefica države u povijesti Tajvana, dr. Tsai također je prva žena šef države u Aziji koja nije rođena u političkoj obitelji.
A osim što je bila prva žena predsjednica Tajvana, Tsai je postala i tek druga osoba koja je osvojila predsjedničko mjesto, a koja nije bila članica KMT-a.
Bila je i prva osoba čije podrijetlo pripada jednoj od tajvanskih etničkih manjina (Hakka), a koja je došla na predsjedničku dužnost. Inauguracija je održana 20. svibnja, a nakon pobjede nastojala je uvjeriti zabrinutu Kinu da će održati srdačne odnose s kopnom.
Povijesni trenutak s Donaldom Trumpom
U prosincu 2016. osjetljiva ravnoteža tajvansko-kineskih odnosa dodatno je bila narušena. Naime, Tsai je odlučila telefonski razgovarati s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, na što je on i pristao. Time je narušio i poništio nekoliko desetljeća star diplomatski protokol postavši prvi predsjednik SAD-a koji je razgovarao s tajvanskim kolegom od 1979. godine.
Činilo se da željeli obnoviti dugotrajno nepostojanje formalnih diplomatskih odnosa između Tajvana i Sjedinjenih Država, zbog čega je Kina podnijela formalnu pritužbu američkoj vladi.
Iako su Tsai i Trump kasnije rekli da njihov poziv nije utjecao na promjenu politike, Trumpova se administracija do 2019. godine obvezala na veliku prodaju oružja Tajvanu, uključujući tenkove, projektile i mlazne lovce.
Drugi mandat na mjestu predsjednice
Iako je ekonomija Tajvana iznimno polako rasla pod njezinim upravljanjem, 2019. godine bila je dovoljno snažna da postigne veći rast od onog koji su postigli njezini regionalni konkurenti Južna Koreja i Hong Kong. Ipak, povećanja plaća bila su minimalna, a nejednakost u bogatstvu je sve više rasla.
Zalažući se za nepopularne reforme tajvanske energetske i mirovinske politike, Tsai je svjedočila značajnom padu svoje popularnosti s približavanjem predsjedničkih izbora 2020. godine.
Njezina snažna predanost neovisnosti i suverenitetu Tajvana glasno je odjeknula među tajvanskim biračima dok se u isto vrijeme ogromna gomila prodemokratskih demonstranata u Hong Kongu mjesecima nadmetala protiv sve autoritarnije vladavine Pekinga.
Predstavljala je DPP na nacionalnim predsjedničkim izborima za 15. mandat 2020. godine i na izborima u siječnju 2020. godine osvojila drugi mandat sukobivši se sa svojim protivnikom iz KMT-a, Han Kuo-yuom, koji se zalagao za veći angažman s Kinom.
Postigla je uspjeh s više od 8,17 milijuna dobivenih glasova, što je najveći broj glasova u povijesti. Dr. Tsai je u svibnju te iste godine službeno položila prisegu kao predsjednica 15. mandata, a istodobno je nastavila obnašati dužnosti i kao predsjednica DPP-a.
Kad su rezultati sažeti, oko 57 posto ukupnih glasova pripalo je Tsaiju, oko 39 posto Hanu, a nešto više od 4 posto Jamesu Soongu, nositelju stranke People First Party.
Glavni potezi
Tijekom njezinih mandata legalizirani su homoseksualni brakovi te je time Tajvan postao prva azijska država koja je podržala prava homoseksualnih parova. Tim potezom zaradila je ovacije diljem svijeta dok je u Tajvanu on pomalo narušio njezinu popularnost.
Pokušala je promicati zelenu energiju zbog čega je bila optužena da je gotovo uzrokovala nestašicu električne energije. Željela se izboriti za dva slobodna dana u tjednu za sve radnike, ali je njezin prijedlog bio odbijen s objašnjenjem da time šteti radnicima, smanjuje se zarada i njihovi dani godišnjeg odmora.
Dok se njezin glavni suparnik iz stranke Kuomintang (KMT), Han Kuo-yu, zalagao se za bliže odnose s Kinom, ona je poznata po tome što se žustro zalaže za neovisnost Tajvana od Kine.
Mnogi smatraju da je upravo to je razlog zbog kojeg je osvojila drugi predsjednički mandat. Postavila se kao braniteljica suvereniteta Tajvana protiv stava Kine da se otok jednog dana mora ujediniti s kopnom.
Godine 2020. uvrštena na listu najutjecajnijih ljudi časopisa Time.
Privatni život
Tsai Ing-Wen nije udana čime je postala i prva osoba koja obnaša dužnost predsjednika u svojoj zemlji, a nije oženjena i nije zasnovala obitelj.
Poznato je da je Tsai velika ljubiteljica mačaka, a njezine dvije mačke imena Think Think i Ah Tsai, istaknute su u njezinoj predizbornoj kampanji. U listopadu 2016. godine udomila je tri umirovljena psa vodiča, po imenu Bella, Bunny i Maru.
Foto: Flickr
