Međunarodni dan žena – borba za ženska prava

Piše: Martina Lovaković

Međunarodni dan žena, 8. mart ili jednostavno Dan žena obilježava se svake godine 8. ožujka. Riječ je o danu kada se slave žene, njihova društvena, politička i ekonomska postignuća i one same. Toga dana posebno se preispituje društvo, kako se ono odnosi prema ženama, kakav je općenito položaj žena u društvu te što se radi po pitanju ravnopravnosti među spolovima.

Prvi Dan žena u SAD-u

Gledajući daleko u povijest, o danu kada bi se slavile isključivo žene počelo se pričati početkom 20. stoljeća u vrijeme ekonomskog širenja i industrijalizacije. No, sve se počelo odvijati i puno ranije.

Još tijekom 19. stoljeća često su izbijali različiti protesti zbog loših uvjeta rada, a sve je kulminiralo početkom 20. stoljeća, u veljači 1908. godine u New Yorku, kada je na tisuće žena izašlo na ulicu, odlučilo reći “Ne!” i prosvjedovati protiv niskih plaća i iznimno loših uvjeta rada. Tražile su svoja prava – veće plaće, bolje radno vrijeme i pravo glasa na izborima.

Iako je prosvjed prekinula policija, žene su bile odlučne u svojoj namjeri i svega nekoliko mjeseci kasnije odlučile su osnovati sindikat. Nakon toga, protesti su bili učestaliji i događali su se svake sljedeće godine.

U čast protesta i štrajkova koji su trajali više od godinu dana, 28. veljače 1909. godine u Americi proglašen je prvi Dan žena deklaracijom Socijalističke partije SAD-a.

Osim što su se njime obilježavali brojni važni povijesni događaji koji se tiču žena i njihovih prava, danas je Dan žena i dan sjećanja na 1911. godinu i veliki požar koji je zahvatio tvornicu Triangle Shirtwaist u New Yorku. Tada je život izgubilo čak 140 žena, a naknadno je dokazano da su razlog požara bile slabe sigurnosne mjere. 

Međunarodni dan žena u Europi

Godine dana kasnije, o pravima žena počelo se raspravljati i u Europi. U ljetnim mjesecima 1910. godine u Kopenhagenu je održana Međunarodna konferencija žena tijekom koje je, na prijedlog Clare Zetkin, poznate njemačke socijalistice i u organizaciji Svjetskog kongresa socijalista, izglasan Međunarodni dan žena. Zetkin je slovila kao strastvena govornica i zagovarateljica prava žena.

Jednoglasno je doneseno da će se toga dana slaviti ženska postignuća. Ideja je bila da se Dan žena pretvori u međunarodni pokret i da zagovara prava žena.

Gotovo su sve veće europske države prihvatile taj dan, pa je sljedeće godine organizirana proslava u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Danskoj na 19. ožujak 1911. godine.

Presudni nemiri u Rusiji

I dok se Zetkinova ideja širila Europom, Rusija, u kojoj je prvi Međunarodni dan žena uspostavljen 1913. godine, počela se suočavati sa sve više nemira iz potpuno drugih razloga.

Izbijanjem Prvog svjetskog rata, zemlja je bila iscrpljena što je dovelo do nestašice hrane i sve češćih narodnih prosvjeda.

Reforme su stale, ali žene su i dalje ostale aktivne te su nastavile održavati svoje skupove na ulicama povodom Međunarodnog dana žena. One najveće održane su posljednje nedjelje u veljači 1917. godine gledajući po gregorijanskom kalendaru (što je 8. ožujak po julijanskom kalendaru).

Spomenute demonstracije i pokret u kojem su prednjačile žene imale su i velik antiratni karakter te su zabilježene i kao važan povijesni događaj. Naime, svi spomenuti događaji doveli su do abdikacije cara Nikole što je dovelo do Ruske revolucije, ali prava glasa žena u Rusiji.

Naime, Alexandra Kollontai, boljševička feministkinja uspjela je u svom naumu i Lenjina nagovorila da 8. ožujka proglasi državnim praznikom. Taj dan se tijekom razdoblja SSSR-a koristio za veličanje “herojstva radnica”. Upravo zbog toga 8. ožujak smatra se službenim datumom kada se obilježava Međunarodni dan žena. 

Konačna odluka UN-a

Već tijekom 1930-ih Zapad je prestao obilježavati Dan žena, a jedan od razloga bio je i taj što ga se dovodilo u vezu s komunizmom.

Tijekom razdoblja komunizma, gotovo je potpuno izgubio svoju smisao i postao samo jedan u nizu dana kada muškarci iskazuju svoje osjećaje prema ženama. Danas se povezuje s proslavama sličnima Valentinovu ili Majčinom danu.

Ipak, početkom 60-ih godina 20. stoljeća, feministice su ponovo popularizirale ovaj praznik, a njegova popularnost i danas raste.

Godina 1975. još je jedna važna godina za žene. Te godine UN je službeno proglasio da će se 8. ožujka obilježavati Dan žena, a ista godina proglašena je i Međunarodnom godinom žene. Kasnije su spomenuti datum prihvatile i sve ostale države svijeta, a on se obilježava i danas različitim protestima, skupovima i marševima.

U državama poput Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Moldavije, Kazahstana, Tadžikistana i Mongolije, Dan žena i danas je deklariran kao državni praznik.

Što se promijenilo?

Mnoge se organizacije diljem svijeta svake godine bore potaknuti što veća prava žena, što veću ravnopravnost spolova i jednaka prava žena i muškaraca.

Iako je prošlo mnogo godina, cilj i dalje nije postignut. Još uvijek ne postoji potpuna društvena, ekonomska i politička ravnopravnost spolova. Žene i dalje ostvaruju niže prihode u gotovo svim sektorima te su često degradirane u najvišim političkim i poslovnim krugovima. Sve to događa se i dalje na globalnoj, ne samo na lokalnoj razini.

Godine 2015. članice zemlje UN-a donijele su agendu pod nazivom “50-50 do 2030”, a riječ je o kampanji čiji je cilj potpuna ravnopravnost žena i muškaraca do 2030. godine.

Spomenutu kampanju poduprlo je 40 zemalja, a osim ravnopravnosti spolova. Cilj joj je i da sve djevojčice i dječaci imaju pravo na besplatno obrazovanje, da se zaustavi nasilje među ženama u bilo kojem obliku (u javnoj i privatnoj sferi), diskriminacija nad ženama, genitalno sakaćenje žena i prisilni brakovi žena i djevojčica.

Velik je broj onih koji i dalje smatraju kako bi Međunarodni dan žena trebao postati državnim praznikom. Time bi se još više naglasio njegov značaj i važnost borbe za prava žena. Nažalost, još je puno koraka potrebno prijeći kako bi žene postale jednako vrijedne u društvu kao i muškarci.

Foto: Lindsey LaMont / Unsplash