Nedjeljna tjeskoba: 3 znaka koja vam govori o vašem poslu

Nedjelja je popodne, vikend još nije završio, a vi već razmišljate o ponedjeljku i obavezama koje vas čekaju. Umjesto da uživate u slobodnom danu, osjećate nemir, nervozu ili neobjašnjivu težinu u želucu. Nedjeljna tjeskoba sve je češća tema razgovora o mentalnom zdravlju na radnom mjestu.

Postoji onaj trenutak nedjeljom kada se raspoloženje odjednom promijeni. Do prije nekoliko minuta uživali ste u vikendu, a onda vam kroz glavu prođe misao: sutra je ponedjeljak. Odjednom se prisjećate svega što niste stigli završiti u petak, razmišljate o razgovoru s nadređenim koji vas čeka ili već unaprijed slažete popis zadataka. Vikend tehnički još traje, ali vi ste se mentalno već vratili na posao. Zvuči poznato?

Ovaj fenomen poznat je kao „sunday scaries“, odnosno nedjeljna tjeskoba. I premda se o njemu često govori kroz šalu i popularne objave na društvenim mrežama, iza njega se mogu skrivati vrlo stvarni problemi povezani s radnim okruženjem, stresom i profesionalnim zadovoljstvom.

Nije problem uvijek u ponedjeljku

Malo tko s jednakim oduševljenjem dočekuje ponedjeljak i petak. Nakon dva slobodna dana sasvim je prirodno osjećati određenu nevoljkost zbog povratka obvezama. No postoji velika razlika između toga da biste voljeli još jedan dan vikenda i osjećaja tjeskobe koji vam redovito kvari nedjelju.

Ako već u nedjelju ujutro razmišljate o poslu, ako vas pomisao na radni tjedan čini razdražljivima ili vam otežava uspavljivanje, vrijedi se zapitati što zapravo stoji iza takve reakcije. Možda nije riječ o tome da ne volite raditi. Možda ne volite način na koji radite, atmosferu u kojoj provodite osam sati dnevno ili osjećaj koji imate kada ujutro otvorite poslovni laptop. Upravo zato nedjeljna tjeskoba može biti važan pokazatelj odnosa prema vlastitom poslu.

• Možda vas ne iscrpljuje posao, nego ljudi s kojima radite

Kada govorimo o nezadovoljstvu poslom, najčešće prvo pomislimo na plaću, radno vrijeme i količinu obveza. No jedan od važnih razloga zbog kojih zaposlenici osjećaju nelagodu prije početka radnog tjedna mogu biti međuljudski odnosi.

Razmislite o tome kako se osjećate kada pomislite na svoje kolege ili nadređene. Očekujete li podršku i suradnju ili se već unaprijed pripremate za kritike, neugodne komentare i nepredvidive reakcije?

Ako nedjeljom razmišljate o tome u kakvom će raspoloženju vaš šef doći na posao, hoće li netko ponovno prebaciti svoje zadatke na vas ili ćete morati paziti na svaku izgovorenu riječ, problem možda nije u vašoj organizaciji vremena.

Problem može biti radno okruženje u kojem se ne osjećate dovoljno sigurno i opušteno. A to je nešto što nijedna motivacijska poruka o pozitivnom početku tjedna neće riješiti.

• Osjećaj da nikada niste napravili dovoljno

Još jedan čest okidač nedjeljne tjeskobe jest osjećaj da posao nikada zapravo ne završava. Petkom zatvarate laptop, ali popis zadataka ostaje otvoren. Tijekom vikenda prisjećate se onoga što ste možda zaboravili, provjeravate poslovne poruke ili razmišljate kako ćete nadoknaditi zaostatke.

Čak i kada formalno ne radite, mentalno ste i dalje na poslu. Takav način funkcioniranja može biti posebno izražen u radnim sredinama u kojima su očekivanja nejasna, rokovi nerealni ili se stalno podrazumijeva da zaposlenici trebaju napraviti još malo više.

S vremenom se može razviti osjećaj da nikada niste dovoljno produktivni, bez obzira na to koliko se trudili. Ako je upravo to razlog zbog kojeg vam nedjeljom raste nervoza, možda vam ne treba bolji planer ili još jedna aplikacija za organizaciju zadataka. Možda vam trebaju realnija očekivanja, jasnije granice i radno mjesto na kojem završetak radnog vremena zaista nešto znači.

• A što ako ste jednostavno prerasli svoj posao?

Ne mora svaka nedjeljna tjeskoba biti povezana s lošim radnim uvjetima. Možda imate korektnog poslodavca, dobre kolege i relativno stabilnu svakodnevicu, ali svejedno osjećate da nešto nedostaje.

Posao koji vas je nekada veselio više vas ne motivira. Zadaci koje ste prije doživljavali kao izazov sada su rutina, a mogućnosti napredovanja gotovo da ne postoje. Možda ste se promijenili vi, a vaš posao nije.

To je posebno teško priznati kada objektivno nemate velik razlog za prigovor. Ipak, činjenica da je neki posao dobar ne znači nužno da je i dalje dobar za vas. Naši se interesi, ambicije i životni prioriteti mijenjaju. Ono što nam je odgovaralo prije pet godina ne mora odgovarati danas.

Ako vas pomisao na novi radni tjedan ne plaši zbog količine posla, nego vas jednostavno rastužuje jer ne vidite smisao u onome što radite, možda je vrijeme za ozbiljnije preispitivanje profesionalnog smjera. To ne mora značiti otkaz. Ponekad je dovoljno potražiti nove odgovornosti, dodatno se educirati ili otvoreno razgovarati o mogućnostima razvoja.

Kako razlikovati prolaznu nervozu od ozbiljnijeg nezadovoljstva?

Prije nego što zaključite da morate promijeniti posao, korisno je nekoliko tjedana obratiti pozornost na vlastite osjećaje. Zapitajte se što vam točno prolazi kroz glavu kada se nedjeljom pojavi nelagoda.

Je li to konkretan projekt koji vas opterećuje? Sastanak na kojem morate prezentirati rezultate? Neugodan odnos s određenom osobom? Ili vas iscrpljuje već sama pomisao na povratak u ured? Važno je primijetiti i koliko dugo takav osjećaj traje.

Povremena nervoza prije zahtjevnog tjedna sasvim je razumljiva. No ako se tjeskoba pojavljuje gotovo svake nedjelje, ako vam narušava san ili se zbog posla ne možete opustiti ni tijekom slobodnih dana, nemojte je ignorirati.

Posebno je važno reagirati ako primjećujete da ste sve iscrpljeniji, razdražljiviji i manje zainteresirani za aktivnosti koje su vas nekada veselile. Takvi osjećaji zaslužuju pozornost, a po potrebi i razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje.

Tijelo vam govori ono što sami sebi ne želite priznati

Ponekad nam je teško priznati da nas posao iscrpljuje. Osobito ako imamo stabilno zaposlenje, pristojnu plaću i radno mjesto koje na papiru izgleda sasvim dobro. Govorimo si da je stres normalan, da svi imaju zahtjevne šefove i da je umor jednostavno sastavni dio odraslog života. No naše tijelo ne mora se uvijek slagati s takvim objašnjenjima.

Napetost u ramenima, nemir, glavobolja, problemi sa spavanjem ili osjećaj nelagode u želucu mogu biti povezani sa stresom koji se nakuplja tijekom radnog tjedna. Posebno ako se ti simptomi redovito pojavljuju uoči povratka na posao, a smanjuju se tijekom godišnjeg odmora ili duljeg izbivanja s radnog mjesta.

To, naravno, ne znači da svaka neugodna nedjelja upućuje na ozbiljan problem. Ali znači da vlastite reakcije ne bismo trebali olako odbacivati. Jer možda ste se toliko naviknuli na stres da ga više ni ne prepoznajete kao nešto što bi trebalo promijeniti.

Što možete napraviti da vam nedjelja ponovno postane dan za odmor?

Za početak, pokušajte prestati koristiti nedjelju kao dan za mentalnu pripremu na sve moguće poslovne probleme.

• Ako vam pomaže organizacija, već u petak napravite kratak pregled zadataka za sljedeći tjedan. Tako ćete smanjiti potrebu da tijekom vikenda stalno razmišljate o tome što vas čeka.
• Postavite i jasnije granice kada je riječ o poslovnim porukama. Ako vaš posao ne zahtijeva dežurstvo ili dostupnost vikendom, pokušajte slobodno vrijeme doista sačuvati za sebe.
• Jednako je važno nedjelju ispuniti aktivnostima kojima se veselite. Šetnja, druženje, dobra knjiga ili odlazak na kavu možda neće riješiti probleme na poslu, ali mogu pomoći da vikend ne završava isključivo u znaku zabrinutosti. Ipak, nemojte očekivati da će nekoliko tehnika opuštanja riješiti problem koji proizlazi iz dugotrajno loših radnih uvjeta.
• Ako vas iscrpljuje nepoštovanje granica, prevelik opseg posla ili odnos s nadređenima, potrebno je razmisliti i o konkretnim promjenama. Ponekad je prvi korak iskren razgovor. Ponekad promjena načina rada. A ponekad i priznanje da je vrijeme za novo profesionalno poglavlje.

Ne morate obožavati ponedjeljak, ali ne biste ga se trebali bojati

Živimo u vremenu u kojem se često govori da bismo trebali voljeti svoj posao, biti strastveni prema karijeri i svakog jutra ustajati motivirani. Stvarnost je, naravno, nešto drugačija.

Ne mora svaki radni dan biti inspirativan. Ne morate jedva čekati ponedjeljak niti osjećati uzbuđenje zbog svakog novog zadatka. Ali posao ne bi trebao biti razlog zbog kojeg vam se polovica nedjelje pretvara u zabrinutost.

Ako stalno odbrojavate dane do petka, a već u nedjelju osjećate težinu zbog povratka na posao, možda je vrijeme da se zapitate što biste željeli promijeniti.

Članak je objavljen u sklopu projekta “Osnaživanje žena na tržištu rada” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

Foto: Unsplash