Romina Ivančić: Uvijek je važno učiti od drugih, na njihovim greškama i uspjesima - Zaposlena.hr
Sadržaj portala

Romina Ivančić: Uvijek je važno učiti od drugih, na njihovim greškama i uspjesima

Razgovarala: Mateja Šobak

U ovogodišnjem projektu “Mentorstvo kao oblik networkinga među ženama” u organizaciji Večernjeg lista i časopisa Zaposlena sudjeluje i direktorica odjela prodaje u Heinekenu Hrvatska Romina Ivančić. Karijeru je započela 2008. godine kao HR specijalist u selekciji i razvoju zaposlenika u Addiko Banci, 2009. godine nastavlja u Vipnetu gdje se profilira u područjima razvoja i upravljanja učinkom te nastavlja svoj razvoj u području kompenzacija i benefita. Od 2014. godine radila je u Lidlu Hrvatska, prvotno na poziciji voditelja odjela razvoja zaposlenika, a od 2015. godine preuzela je funkciju direktorice ljudskih potencijala. U Heinekenu je bila direktorica sektora ljudskih potencijala i član menadžment-tima, dok je trenutačno na čelu prodaje.

Što za vas uopće znači mentorstvo i koliko je važno slušati iskusnije u određenom poslu?

Svatko od nas odgovoran je za svoju karijeru, ali na tom putu važna je i pomoć drugih. Kad govorimo o razvoju karijere i etabliranju na novoj funkciji, važno je preuzeti inicijativu i za početak razumjeti svoje jake strane, identificirati koja funkcionalna znanja i potrebne vještine imamo ili trebamo steći, koja iskustva će nam pomoći na tom putu. Zatim to treba preslikati u plan s osobom ili osobama koje mogu pomoći u svakom spomenutom aspektu. Jedna osoba može imati i nekoliko mentora. Važno je učiti od drugih, na njihovim greškama i uspjesima. Treba slušati i one manje iskusne jer mentorstvo, za mene, nije samo “top down” nego i “bottom up”, takozvano reverzno mentorstvo. Svaka generacija i svaka osoba ima što dati. Naposljetku, da bih mogla odabrati dobre mentore bitna je i jasna vizija o tome što me čini uspješnom u ovom trenutku i što će me činiti uspješnom sutra.

Uvažavaju li mlade žene danas savjete i jesu li ih spremne tražiti?

Čini mi se da su mladi općenito danas skloniji tražiti savjete na internetu i putem medija nego izravno, što im razvoj tehnologije omogućuje. Općenito je riječ o generaciji čije je odrastanje obilježeno tehnologijom. Nove su generacije sve manje vješte u izravnoj komunikaciji i kao da joj nisu sklone. S druge strane, bilo koji način učenja, stjecanja iskustva i dobivanja savjeta koji će učvrstiti samopouzdanje i motivirati na postizanje cilja, dobar je način, bez obzira na spol ili dob. Sudjelovanjem u ovakvim inicijativama pokušavam potaknuti mlade žene da posegnu za svojim ambicijama i, ako mogu, pomoći im na putu da ih ostvare.

Kako uopće odabrati dobrog mentora/mentoricu?

Opet, važan je plan. Mentor ili mentorica moraju imati znanja, vještine ili “mindset” kakav mi sami želimo imati tijekom razvoja karijere te moraju definitivno biti otvoreni i prenositi znanja na način koji nama odgovara. Dakle, stil učenja i prenošenja znanja moraju biti kompatibilni. Mentorica mora razumjeti vaš karijerni plan da bi vam mogla uspješno pružiti podršku. Primjerice, u Heinekenu postoji globalna platforma WIN (Women’s Interactive Network) koja pomaže ženama da steknu znanja i vještine potrebne za izgradnju uključivog i raznolikog radnog okruženja. Pritom se posebna pozornost pridaje izboru mentora koji će im odgovarati. Svaka žena bira mentora ili mentoricu koji će joj omogućiti da razvije svoj glas u kompaniji. Moja kolegica, koja je članica te inicijative, ima i interne i eksterne mentore koji joj pomažu u razvoju, što pokazuje koliko je važno odabrati dobru podršku.

Može li odabir dobre mentorice pomoći u poslu i životu?

Apsolutno, dobar mentor ili mentorica će prenijeti znanje, a odličan mentor će vas osnažiti i podići vam samopouzdanje kako biste zaista mogli pomaknuti svoje granice. Inspirirat će vas svojim primjerom. Tu je i funkcionalna injekcija znanja, kao i učenje na uspjesima i padovima mentorice.

Možete li vi nekoga nazvati svojim mentorom/mentoricom i kako su vam on/ona pomogli?

Ja sam u životu uvijek tražila mentore i imala sam ih puno. Od osnovne škole tu je bila moja kuma, etablirana menadžerica, liječnica i znanstvenica, koja mi je oduvijek bila uzor. Ona je bila moja prva mentorica, netko koga sam promatrala – njezinu karijeru, odluke, skup vrijednosti. To je jako utjecalo na kreiranje mojih vrijednosti, profesionalnog stila i načina na koji vidim profesionalni svijet. Još uvijek se s njom viđam barem jednom mjesečno. Riječ je o izuzetno sposobnoj ženi, osobi za koju doista nema prepreka. Tijekom rada u Vipnetu imala sam dvije mentorice. Jedna od njih je bila meni nadređena, a uz to mi je bila uzor u poslovnom smislu, moj funkcionalni mentor i uz nju sam profesionalno izrasla. Druga osoba (također nadređena) neposredno me je i manje formalno podučavala i osnaživala da pomaknem svoje granice. U Heinekenu sam nedavno preuzela funkciju direktorice prodaje kamo sam prešla iz Sektora za ljudske resurse. Zadovoljna sam što Heineken nudi strukturirani pristup “onboardingu”. Prošla sam funkcionalne treninge i dobila izuzetno posvećenog mentora iz prodaje u Amsterdamu s kojim se redovito čujem. On me je spojio s relevantnim osobama u tom području te mi pomaže u pristupu upravljanju novom (prodajnom) funkcijom. Moj bivši šef koji je imao donekle sličan karijerni put i aspiracije kao ja uvelike me je osnažio i potaknuo da se još više zainteresiram za komercijalu, da identificiram ključne vještine, način razmišljanja i rada koji će mi donijeti budući uspjeh.

Diplomirana ste psihologinja, koliko vam to pomaže u poslu?

Psihologija je znanost koja je jako korisna u mnogim industrijama i na mnogim funkcijama. Prirodno je da u HR-u zaista pomaže imati obrazovanje iz psihologije jer je svrha HR-a pomoći organizaciji da postigne svoj maksimum kroz zaposlenike. No nije drukčije ni u sektoru prodaje gdje je za postizanje rezultata nužno imati kompetentan i motiviran tim. Upravljanje ljudima, razumijevanje ljudske psihe te načina na koji ljude možemo osnažiti i učiniti da svaki dan budu bolja verzija sebe, ključno je za gotovo svaku funkciju.

Dio ste tvrtke koja se bavi pivom, kažu mnogi, “muškim proizvodom”. Kako ste se snašli u Heinekenu, odnosno vlada li ondje svojevrsna “muška atmosfera” ili to ipak nisu pravila u poduzećima takvog tipa?

Čovjek bi rekao da je pivarstvo pretežno muška industrija, ali to ne vrijedi za Heineken. Dosad smo u Heinekenu Hrvatska imali dvije predsjednice uprave, a nedavno je naša članica menadžment-tima zadužena za lanac opskrbe (što je tipično muška funkcija u pivarstvu) unaprijeđena i sad radi u Amsterdamu. Tu je, također, moj primjer i činjenica da sam preuzela sektor prodaje što dokazuje da se žene u Heinekenu mogu probiti, da nema stigme. Svatko od nas drukčiji je i poseban. Bez obzira na naše različitosti poput spola, godina, načina razmišljanja, nacionalnosti ili sustava vrijednosti, svatko od nas na jedinstven način doprinosi našoj kompaniji. Naša korporativna kultura aktivno je posvećena unapređivanju uključivosti i raznolikosti. Dobar primjer je WIN inicijativa koju sam već spomenula. Mi smo poprilično neformalni, prijateljski nastrojeni, brzi i fokusirani na rezultate. Ono što Heineken obilježava u Hrvatskoj, kao i ostatku svijeta, jest briga za zaposlenike i briga koju pokazujemo jedni prema drugima. Kultura u kojoj se drži do dobrobiti drugih automatski eliminira podržavanje stereotipa o tipično muškim ili ženskim ulogama.