Sadržaj portala

Snježana Šlabek: Danas je kreativnost najtraženija osobina

Razgovarala: Ana Gruden

Fotografije: Art Motiv

O svom poslovnom putu do uspjeha, razvoju digitalnog učenja, gejmifikaciji i aktualnoj konferenciji

Snježana Šlabek, zasigurno je jedna od najvećih ekspertica u provođenju digitalnog učenja na području Hrvatske. O tome i svjedoči njezina vrlo uspješna korporativna karijera u Podravci u području ljudskih potencijala i globalnom razvoju poslovanja  kao voditeljica upravljanja znanjem, te niz projekata digitalne transformacije ljudskih potencijala. Danas radi u vlastitoj firmi specijaliziranoj za digitalno učenje te je suvlasnica i partnerica Cambridge Innovative System Solutions Ltd, međunarodnoj kompaniji specijaliziranoj za razvoj inovativne korporativne kulture sa sjedištem u Velikoj Britaniji, koja je nositelj brenda Culture4Innovation. Također, kao asistentica i mentorica surađuje i s brojnim poslovnim školama i sveučilištima u Hrvatskoj i Sloveniji.

U Podravci ste stekli veliko korporativno iskustvo.

Posao mi je od prvog dana bio približiti digitalnu tehnologiju ljudima. Iako sam po struci inženjerka računalnih tehnologija, moja strast za primjenom novih tehnologija u učenju i razvoju odvela me u područje ljudskih potencijala. Prije gotovo jedanaest godina sam odlučila započeti prvi projekt kojim bi se to i ostvarilo. Tako je započelo e-učenje u Podravci. Time je Podravka postala prva kompanija u Hrvatskoj koja je uvela digitalni sustav u svoje učenje i tako podržala razvoj svojih ljudi i poslovanje kompanije. Sukladno tomu, djelatnici su prolazili kroz razne edukacije i tečajeve od kojih su imali koristi u poslu i također stekli nova znanja koja su se kasnije pokazala kao zaista korisna.  E-učenje se s vremenom proširilo na upravljanje znanjem, a završilo s integracijom s upravljanjem idejama i inovacijama.

Kakve su bile reakcije zaposlenika Podravke na e-učenje?

Reakcije su uvijek podijeljene, stoga smo počeli primjenjivati jedinstveni sustav motivacije, što zapravo znači da zaposlenik uči onda kada mu je to znanje potrebno. Primjerice, ako ne znate nešto napraviti u excelu ili wordu, ili u bilo kojoj drugoj poslovnoj situaciji, možete sami inicirati učenje. To se zove «učenje iz potrebe». Jako je važno da ovakav tip organizacijskog ponašanja nije nametljiv. Na društvenim mrežama smo primjerice idejama upravljali tako da smo uveli elemente gejmifikacije i motivacije 3.0. Kroz poticanje razvoja autonomije, kolaboracije, izvrsnosti i poznavanja svrhe približili smo učenje, dijeljenje znanja i ideja ljudima. Time smo na zabavan način potaknuli kreativnost i motivirali ljude.  Sustav motiviranja i gejmificiranja takvih projekata u stvari puno je kompleksniji od bodova i bedževa, što je često prva percepcija, no činjenica je da „mrkvom i batinom“ više ne možemo dobiti ono „nešto više“ što nam je potrebno za razvoj inovativnog radnog okruženja. S navedenim inovacijama u učenju i dijeljenju znanja, uspješno provedenim u Podravci, sam i završila svoju karijeru tamo  i plasirala se na međunarodno tržište. Sada imam svoju firmu te partnerski vodim Cambridge Innovative System Solutions Ltd, međunarodnu kompaniju specijaliziranu za razvoj inovativne korporativne kulture. Surađujem s tvrtkom LQ, organizatorom ovogodišnje konferencije Learning Disruption 2019.

Možete li nam reći nešto više o tome što sada radite?

Brend iza kojeg stojim zove se Culture4Innovation te sadrži set alata, pristupa i metodologija za učinkovito upravljanje idejama i inovacijama u organizaciji. Misija je pronaći rješenje kako bi se napravila kultura organizacije u kojoj će se ljudi osjetiti dovoljno slobodnima da dijele svoje znanje i ujedno motivirano nastave to raditi. Mi to zovemo izgradnjom zone inoviranja. Danas se smatra da jedino inovacije mogu spasiti firmu od konkurencije. Tvrtke se pitaju kako biti inovativnije, a inovacije leže u ljudima. Ljudi su često zakočeni po tom pitanju i zato treba pronaći način kako osloboditi taj potencijal. Što znači da u ljude treba ulagati. Rješenje je uvijek u kulturi koja potiče i osnažuje inovativnost zaposlenih.

Dva puta ste se našli na Movers and shakers listi britanskog Training pressa koji na nju uvrštavaju najutjecajnije ljude iz svijeta e-učenja.

Moja poslovna misija i vizija oduvijek je bila stvoriti procesekoji će educirati ljude i potaknuti ih da oslobode svoju kreativnost, tako da mi je bila velika satisfakcija što sam se našla na listi Movers and shakersa 2016. i 2107. godine., među 100 kolega iz svijeta koji su unosili promjene u načine učenja i razvoja u korporacijama. Ljudi su u pravilu željni znanja i konstantno tragaju za njim, a česti problem u firmama jest upravo što uprava ne zna na koji način potaknuti zaposlenike na učenje i inoviranje. Jedan od načina sigurno je prilagodba i pojednostavljenje procesa, uz podršku digitalnih tehnologija. Design thinking ovdje sigurno puno može pomoći. Stvaranje učeće i inovativne korporativne kulture s pravom se smatra osnovom za zdrav i uspješan poslovni rast i razvoj.

Kreativnost je jedna od najtraženijih osobina danas, a cilj digitalnog učenja jest oživljavanje kulture učenja i inoviranja u skladu s vremenima u kojima živimo. Prošlo je 30 godina od prvog e-učenja, koji predstavlja potpunu promjenu koncepta učenja, ne samo zbog alata već i filozofije samog učenja. Stvari su se u međuvremenu podosta promijenile, došle su nove tehnologije i nove mogućnosti i danas kada govorimo o e-učenju, govorimo o sasvim novim konceptima: učenju „just in time“, adaptivnom učenju, microlearningu, primjeni umjetne inteligencije u procesima učenja, s naglaskom na kolaboraciju. Upravo zato digitalno učenje predstavlja važan korak prema digitalnoj transformaciji tvrtke.

Možete li nam reći nešto više o konferenciji Learning disruption koju pripremate početkom srpnja?

Radi se o međunarodnoj konferenciji, prvoj ove vrste u regiji, na kojoj ćemo otvoreno pričati o disrupciji koja se događa u svijetu učenja i o tome kako to možemo iskoristiti za učenje i razvoj ljudi u poslovnom okruženju. Na konferenciji želimo osvijestiti činjenicu da je tehnologija u stanju potpuno promijeniti koncept nečega što smo do sada radili. Stalno nam trebaju nove vještine. Naše potrebe za nadopunom postojećeg kao i učenjem novih vještina prisutne su više nego ikada u povijesti.

Kada govorimo o učenju i razvoju,  a pogotovo o načinima motiviranja i primjeni digitalne tehnologije u tome, još uvijek se kod nas sve radi na prilično tradicionalan način. Digitalno učenje omogućava učenje koje je stalno dostupno, koje je adaptivno i personalizirano. Želimo pokazati koje su to sve tehnologije koje možemo iskoristiti i kako možemo organizirati učenje da budemo istinska podrška razvoju ljudi i bizinisu kao takvom.

Konferencija će biti u Zagrebu u Algebra LAB-u. Dovodimo vrhunske predavače iz svjetske poslovne prakse iz učenja i razvoja u biznisu, poslovne futuriste, ljude s konkretnim primjerima iz stvarnog života. Ovom konferencijom potičemo raspravu u korporativnom svijetu o tome kako podržati i ubrzati učenje i razvoj ljudi kroz primjenu tehnologija. U sklopu konferencije održavamo natječaj za sve kompanije koje su u protekle dvije godine provele projekt iz područja inovativnog ili digitalnog učenja te time doprinijele razvoju svoje organizacije. Bit će i radionica vezanih uz gejmifikaciju, vođenje projekata digitalnog učenja u organizacijama, izradu e-lekcija, važnost pravilnog dizajna i ostalo. Posebno mi je drago da ćemo na konferenciji imati i predstavnike Z generacije, takozvanih digitalnih domoroca, koji će za nas provesti istraživanje o njihovim navikama digitalnog učenja i očekivanjima od budućih poslodavaca.

Koji dio vi pokrivate na konferenciji?

Na organizaciji ove konferencije organizacijski surađujem s tvrtkom LQ, koja se bavi treninzima i edukacijama već godinama, no u posljedenje dvije godine uveli su novost primjenjujući digitalne metode učenja, posebice blended metoda kombinbirajući klasično učenje s digitalnim metodama. Pritom surađuju s vodećim svjetskim liderom za digitalno učenje u organizacijama, francuskom tvrtkom CrossKnowledge, koja je jedan od ključnih partnera konferencije.
Fokusirat ćemo se na konkretne načine na koje Ljudski resursi mogu pomoći digitalnoj transformaciji kompanija kroz programe učenja i razvoja. Također, održat ću predavanje i radionicu o gejmifikaciji i njezinim elementima u  provođenju edukacija u organizacijama. Cilj je da se ljudi osjećaju sposobnima za obavljanje zadataka i inoviranje, jer se samo tako uistinu i može doći do rezultata.

Što predstavlja gejmifikacija u poslovnom svijetu?

Digitalna tehnologija je zapravo jako zaigrana. Primijetit ćete da većina novih poslovnih modela u sebi sadrži elemente igre. Gejmifikacija je primjena tehnika i elemenata igara za postizanje konkretnih poslovnih rezultata, u svakodnevnim zadacima i poslovnim procesima, te ima svoju estetiku, dinamiku i mehaniku. Možda su upravo mehanizmi bodova, nivoa, izazova i misija prva asocijacija kad pričamo o gejmifikaciji,  no da bi stvar dugoročno bila održiva i motivirajuća za sve uključene važno je razviti dobru priču i usmjeriti ju prema točno određenoj estetici koju želimo postići. To se uči na našim tečajevima. Razvili smo posebnu metodu Culture4Gamification koja objašnjava razvoj estetike, dinamike i mehanike gejmifikacije kroz primjenu business model canvasa za gejmifikaciju.

Cilj je dakle motivirati ljude, dati im osjećaj autonomije, osjećaj rasta i razvoja, unutrašnje zadovoljstvo, kao i mogućnost kolaboracije. To su sve elementi do kojih su istraživači došli kako bi otkrili što pokreće ljude na kreativnost, a gejmeri su to dobro iskoristili. U poslovnom svijetu to još nije u potpunosti zaživjelo jer i dalje vlada uvriježeno mišljenje da posao i učenje moraju biti ozbiljni. U Japanu i Njemačkoj je gejmifikacija prepoznata i tamo je zaživjela. Dobrih primjera gejmifikacije ima svuda oko nas, ne samo u digitalnom učenju, već i u podršci poslovnim modelima, projektima, procesima. Pravilo gejmifikacije je da kod korisnika mora postojati osjećaj da je napredovao jer je sam naučio nove alate, inovirao nešto novo. Kao i u igrici. Poanta je da se uloženi trud nagradi i da osoba koja sudjeluje sama doživljava napredak. Na kompanijama je kako to mogu prepoznati i iskoristiti za vlastiti napredak.

Koja je vaša uloga u gejmifikaciji kod drugih organizacija?

Moja misija je da im objasnim kako da uklope i upotrijebe gejmifikaciju u svoje korporativne procese, primjerice kako da gejmificiraju digitalno učenje, digitalnu lekciju, inoviranje i slično. S dodavanjem malih elemenata igre, proces  se može učiniti mnogo privlačnijim zaposlenicima, koristeći, naravno, digitalnu tehnologiju. Gejmifikacija se može ostvariti i bez tehnologije, ali je puno moćnija s njom, pogotovo ako pričamo o kolaboraciji, zajedničkom razvijanju neke ideje. Današnje generacije su odrasle igrajući igrice, i kada se nađu u situaciji da rade za tvrtku koja radi po starom principu isključivo „mrkve i batine“, oni brzo napuštaju takva radna mjesta jer se žele poslovno nadograđivati i brže učiti, što im ustaljen način rada često ne pruža. Digitalna tehnologija nam danas omogućuje brže učenje i razvoj i, na kraju priče, ona mijenja svijet na bolje. No nije poanta u pohranjivanju hrpe dostupnih informacija, već u tome da naučimo kako te informacije povezivati i koristiti za rješavanje kompleksnih problema. Kroz kreativnost i konceptualno razmišljanje razvijamo ljude u organizacijama koji su spremni suočavati se s izazovima današnjeg društva. I upravo o tome želimo pričati na Learning Disruption konferenciji, 3. srpnja u Zagrebu. Pozivamo kompanije da nam se pridruže i nauče kako da podrže učenje i razvoj svojih ljudi kroz primjenu digitalnih tehnologija!