Otpremnina: Tko ima pravo i kako je dobiti
Ako se pitate kako ispregovarati otpremnina te kako ona funkcionira na pravom ste mjestu. Tko je i kada možete dobiti? Otpremnina i način na koji funkcionira mogu biti složeni, ovisno o industriji i situaciji.
U nastavku teksta detaljnije objašnjavamo što je otpremnina, tko ima pravo na otpremninu i kako se obraćunava. Iako postoji određena računica po kojoj se otpremnina obraćunava, postoje načini da ispregovarate više od onoga što vam je ponuđeno.
Što je otpremnina
Otpremnina je novčani iznos koji poslodavac isplaćuje radniku kao sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu. Radnik ima pravo na otpremninu ako mu poslodavac otkazuje ugovor nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada. Time se nastoji ublažiti financijski udar koji otkaz može izazvati i omogućiti razumno razdoblje za traženje novog zaposlenja.
Ali, postoji kvaka: otpremnina nije zajamčena
U Hrvatskoj pravo na otpremninu uređeno je Zakonom o radu i postoji samo u određenim situacijama, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji. Otpremninu ne ostvaruje radnik:
- kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih njegovim ponašanjem (izvanredni otkaz), ili
- koji u trenutku otkaza ima najmanje 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Visina otpremnine određuje se s obzirom na duljinu prethodnog neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca. Zakonom je propisano da iznos ne smije biti manji od jedne trećine prosječne mjesečne plaće radnika ostvarene u tri mjeseca prije prestanka ugovora, za svaku navršenu godinu rada. Ukupni iznos otpremnine, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća ostvarenih u tri mjeseca prije prestanka ugovora.
Posebna pravila vrijede za radnike koji su pretrpjeli ozljedu na radu ili oboljeli od profesionalne bolesti. Ako poslodavac nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije ne može osigurati odgovarajuće poslove, radnik ima pravo na otpremninu u najmanje dvostrukom iznosu. Ipak, ako radnik neopravdano odbije ponuđene odgovarajuće poslove, nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
Visina otpremnine može se razlikovati ovisno o industriji i radnom mjestu, a sve ove odredbe odnose se na minimalna i maksimalna zakonska prava radnika.
Kako ispregovarati otpremninu
Iako poslodavac nije obvezan ponuditi više od zakonskog minimuma, male dodatne pogodnosti ili veći iznos mogu se pregovorima postići. Možda nećete dobiti sve što tražite, ali nema štete u tome da pitate – šef vam neće povući početnu ponudu samo zato što ste pokušali pregovarati.
- Provjerite svoja prava
Najprije istraži koliko ti po zakonu i internim aktima tvrtke pripada. Minimalna zakonska otpremnina je 1/3 prosječne plaće po godini staža, a kolektivni ugovori, pravilnici ili ugovori o radu mogu propisati veća prava.
- Pripremite argumente
Kod pregovaranja korisno je imati čvrste argumente:
- duljina tvog staža i doprinos tvrtki
- visina plaće i razina odgovornosti
- pozitivna radna povijest i rezultati
- moguće rizike za poslodavca (npr. tužbe za nezakonit otkaz)
- Razmislite o alternativnim oblicima naknade
Iako je otpremnina obično novčana, isplaćena kao jednokratni iznos, nije jedini oblik naknade. Možete tražiti:
- produženu zdravstvenu zaštitu
- zadržavanje radne opreme nakon brisanja službenih podataka
- pomoć pri traženju novog posla (outplacement)
- edukacije ili stručno usavršavanje
- Ugovorite sve pismeno
Svaki dogovor mora biti jasno napisan i potpisan. Provjeri klauzule koje se tiču odricanja prava na tužbu, zabrane konkurencije ili drugih uvjeta.
- Uključite pravnu podršku
Imajte na umu da primanje otpremnine obično ovisi o tome hoćete li potpisati određeni sporazum. Ako je iznos otpremnine značajan ili su okolnosti složene, dobro je konzultirati odvjetnika ili sindikat kako bi procijenili ponudu i pomogli u pregovorima.
Podliježe li otpremnina oporezivanju?
U Hrvatskoj zakonska otpremnina nije oporeziva do propisanog neoporezivog iznosa. Prema pravilima o porezu na dohodak, otpremnina koja se isplaćuje zbog redovitog otkaza ugovora o radu ne podliježe porezu ni doprinosima do najviše 1/3 prosječne mjesečne plaće radnika za svaku navršenu godinu staža kod poslodavca (što je ujedno i zakonski minimum).
Ako poslodavac isplaćuje veći iznos od tog neoporezivog limita, razlika se smatra dohotkom i oporezuje se kao plaća – dakle, obračunavaju se porez i doprinosi. Sporazumna otpremnina također može biti neoporeziva, ali samo ako ispunjava iste uvjete kao otpremnina kod otkaza.
Savjet:
Prije nego što otrčite potrošiti taj novac na putovanje o kojem dugo razmišljate, sjednite i napravite budžet. Izračunajte koliko dugo možete živjeti od dobivenog iznosa ako odmah ne nađete novi posao.
Zaključak
Otpremnina predstavlja važan oblik financijske sigurnosti za zaposlenike koji gube posao, ali njezino ostvarivanje nije automatsko i podliježe zakonskim kriterijima. Iznos i uvjeti često ovise o duljini staža, razlozima otkaza, kolektivnim ugovorima i internim pravilnicima tvrtke. Iako postoji zakonski minimum, pregovaranje o otpremnini može omogućiti dodatne pogodnosti ili veći iznos, osobito ako radnik pripremi argumente i pristupi razgovoru promišljeno. Ključno je razumjeti svoja prava, pažljivo pročitati sve ugovorne odredbe i, po potrebi, konzultirati pravnog stručnjaka. Na taj način otpremnina može biti ne samo kompenzacija za gubitak posla, već i sredstvo za lakši prijelaz prema novim poslovnim prilikama.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Osnaživanje žena na tržištu rada” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
Foto: Unsplash
