Intervju:Ana Marija Špicnagel Ćurko
“Žene uvijek razmišljaju o preradi proizvoda; ako uzgajaju borovnice, napravit će i džem od njih”
Razgovarala: Antonia Kulić
Hrvatska ima veliki poljoprivredni potencijal, stoga je izuzetno važno osvijestiti i potaknuti ljude na rad u tom sektoru. Važnost poljoprivrede prepoznala je, diplomirana agronomistica i konzultantica sa svjetskim iskustvom, Ana Marija Špicnagel Ćurko, koja u sklopu djelatnosti svoje tvrtke IPS konzalting, pomaže klijentima iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora da dođu do EU sredstava.
Zašto se odlučila na poduzetništvo već u dvadesetima, kako je nastao IPS Konzalting, kako funkcionira suradnja s Belgijancima, te s kakvim zanimljivim idejama joj dolaze žene poljoprivrednice i mnoge druge zanimljivosti iz područja svog posla, Ana Marija otkriva u intervjuu.
Što vas je privuklo na studij Agronomije?
Najprije sam planirala upisati studij farmacije i tijekom prvog semestra na agronomiji sam razmišljala kako je ovo samo privremeno, jer sam se željela prebaciti. No, ubrzo su mi kolegiji postali vrlo zanimljivi te sam došla do zaključka da je to nešto čime bih se željela baviti cijeli život. I nisam nikada požalila. Agronomija mi je omogućila da se razvijem u međunarodnom smislu, tako da, iako mi nije bio prvi izbor, za mene je agronomija svakako bila pravi izbor.
Stažirali ste u Americi i Belgiji, možete li nam reći nešto o tom iskustvu?
Nakon završetka fakulteta, dobila sam priliku stažirati na Sveučilištu Lincoln u Nebrasci. Tamo sam shvatila da su predavanja i znanje koje nam je omogućeno u Hrvatskoj uistinu na visokoj razini, te zaista nisam imala poteškoća s praćenjem sadržaja tijekom stažiranja. Rekla bih da je stažiranje u SAD-u bila potvrda stečenog obrazovanja na studiju u Hrvatskoj, i zaista jedno pozitivno iskustvo.
S druge strane, na stažiranju u Belgiji sam shvatila kako njihovi studenti imaju puno više prakse. Smatram da je to nešto na čemu bi se trebalo poraditi i u RH. Nadalje, u Belgiji sam stažirala šest mjeseci, nevezano za fakultet, u sklopu programa Eurodyssee. Riječ je o specifičnom EU programu koji pomaže mladim ljudima razvijati poslovne vještine i olakšati im pristup tržištu rada kroz stažiranje u realnom sektoru. Eurodyssee program je vrlo sličan našem modelu stručnog osposobljavanja. Tijekom stažiranja sam imala priliku mjesec dana intezivno učiti francuski jezik a nakon toga baviti se i temom EU fondova i ulaganja u obnovljive izvore energije.
Tijekom stažiranja u Belgiji, počeli ste dogovarati poslovnu suradnju i ubrzo postali jedna od suvlasnica tvrtke IPS Konzalting.
Tako je, stažiranje je bilo odrađeno u Valoniji, a nakon toga sam uspostavila suradnju s poslovnim tvrtkama iz Flandrije koji su bili zainteresirani za otvaranje tvrtke u Hrvatskoj. Kako je poslovna suradnja odlično funkcionirala, znala sam da postoji mogućnost da se ista proširi i na Hrvatsku, te se nakon uspješnog stažiranja to i dogodilo. Tada je osnovan IPS Konzalting, belgijsko-hrvatska konzultantska firma koja se bavi pripremom projekata, poslovnim savjetovanjem te savjetovanjem po pitanju ulaganja u održive tehnologije. Prvo sam u tvrtku bila uključena kao zaposlenica, a nakon nekog vremenskog perioda zahvaljujući uspješnoj suradnji, došlo je i do toga da sam ušla u suvlasništvo tvrtke.
Kako ste se odlučili baš za poduzetničke vode s obzirom da ste već sa 25 započeli s radom u IPS-u?
Oduvijek sam imala proaktivan pristup, te sam još na fakultetu dosta vremena samoinicijativno provodila u laboratorijima i sudjelujući u istraživanjima. U Belgiji su to prepoznali, što je bio dodatan poticaj da u meni „proradi“ poduzetnički duh. Da ste me tijekom studija pitali, hoću li biti poduzetnica, odgovor bi zasigurno bio: „Ne, radit ću ili na fakultetu ili u tuđoj tvrtci.“
No, zahvaljujući izuzetno vrijednom iskustvu stažiranja u Belgiji i Americi, moje mišljenje se nakon toga u potpunosti promijenilo. U Belgiji je primjerice, sasvim normalno da kao mlada osoba, pokrenete manju kompaniju, jer upravo malo i srednje poduzetništvo predstavlja temelj gospodarstva. Iz toga sam naučila kako je svaki početak težak, ali da je isto tako, svaki sljedeći dan put ka napretku.
Mali poduzetnici često naiđu na razne prepreke, ponekad i dođe do potpunog zatvaranja tvrtke, no unatoč tomu, važno je nastaviti dalje i naučiti nešto iz neuspjeha, a u Belgiji je po pitanju toga, iznimno pozitivno što ni društvo ni administracija neuspjeh na početku karijere ne smatraju životnim i nepopravljivim neuspjehom.
Glavnina fokusa poslovne aktivnosti vaše tvrtke je ulaganje u Program ruralnog razvoja. Predstavite nam ukratko o čemu se radi.
IPS nudi usluge savjetovanja i pripreme projekata u nekoliko sektora koji su usko povezani s poljoprivrednom i prehrambenom proizvodnjom. S obzirom da je ured otvoren 2013. godine, kada je Hrvatska ulazila u Europsku uniju, IPS je ponudio poduzetnicima i poljoprivrednicima uslugu pripreme projekata u okviru Programa ruralnog razvoja – vodećeg EU programa za poticanje poljoprivredne proizvodnje i ulaganja. Postoji niz mjera na koji se poljoprivrednici (OPG-ovci, obrti, zadruge, d.o.o. koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom) mogu prijaviti.
Neke od tih mjera uključuju ulaganje u poljoprivrednu opremu i mehanizaciju, izgradnju ili rekonstrukciju postojećih objekata kao što su plastenici, ulaganje u višegodišnje nasade, čak i ulaganja u obnovljive izvore energije. Dakle, opseg prihvatljivih aktivnosti je zaista šarolik, no ono što je važno jest da se na vrijeme razluči što klijent točno želi i treba od ulaganja, koji je njegov plan za budućnost, te se sukladno tomu može odrediti i koji fondovi i mjere su pogodne.
Kolika je uspješnost projekata i što je presudno kod toga?
Ono na što smo posebno ponosni je naš princip rada koji se bazira na transparentnosti prema klijentima, što znači da kada nam se klijent obrati za potencijalnu uslugu, mi odmah provjeravamo udovoljava li uvjetima i kriterijima odabira, te kolika je vjerojatnost prolaska na natječaju. Ako je vjerojatnost mala ili neznatna, o tome odmah obavještavamo klijenta, te ne idemo u daljnju proceduru pripreme projekta. Time sprječavamo razočaranje kod klijenta. Ono što je najvažnije jest to da klijent svjesno ulazi u prijavu projekta, jer prijava i provedba projekata iz EU fondova je dugotrajan proces koji ne završava onda kada se dokumentacija preda u nadležnu agenciju, već može potrajati i nekoliko godina. Isto tako, komunikacija između klijenta i nas je uvijek otvorena, jer ako i dođe do poteškoća ili nejasnoća u provedbi, cilj nam je to riješiti brzo i efikasno te na obostrano zadovoljstvo. Što se tiče uspješnosti prijavljenih projekata ona je vrlo visoka, od 75 do 100 posto, a po pitanju provedbe tu je uspješnost stopostotna.
Koliko je natječaja otvoreno do sada i je li broj porastao od kada ste otvorili tvrtku?
Kada je tek započet Program, vladalo je takozvano „zatišje“. U samom početku nije bilo puno natječaja. Međutim, prilagodbom administracije, porastao je i broj natječaja, te je u jednom trenutku na mjesečnoj razini bilo otvoreno barem 2-3 natječaja. Prema zadnjim dostupnim informacijama, Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja su dosad objavili preko 70 natječaja s tim da je u planu objava još 18 novih natječaja.
Kada govorimo o najvažnijim elementima za uspjeh poljoprivrednog proizvođača to svakako uključuje pravovremeni pronalazak tržišta te kvaliteta finalnog proizvoda.
Koje biste zanimljive poslovne ideje vi izdvojili tokom dosadašnjeg rada?
Uglavnom imamo klijente s područja Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije, iako nam povremeno dolaze i klijenti s područja Like i Dalmacije. Osobno bih izdvojila ekološke proizvođače kao najinteresantnije, s obzirom da je riječ o proizvodnji koja je cjelokupno izdrživa. Izdvojila bih klijenticu koja se bavi uzgojem Ličke buše (domaće planinsko govedo) u ekološkoj proizvodnji. S druge strane imamo poljoprivrednika koji se bavi mljekarstvom već dugi niz godina, te je zahvaljujući uspješnom projektu ostvario sredstva za mliječnog robota u svrhu mužnje. Također imamo primjer mladog poljoprivrednika koji je trenutno nominiran za nagradu „Zlata vrijedan“ a kojemu smo pomogli u pripremi EU projekta kojim je modernizirao proces rada na OPG-u.
Kakvo je generalno stanje poljoprivrednog sektora u RH?
Prema našim posljednjim statističkim podacima, trenutno ima oko 167 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, s tim da se u toj brojci nalaze i pasivni proizvođači. No, ono što je pozitivno jest činjenica da ima sve više mladih proizvođača, s čime smo u razini EU. Mlađi poljoprivednici se fokusiraju većinom na voćarsku i povrćarsku proizvodnju, jer je takav tip visokodohodovni. U pravilu poljoprivrednici koji su dugo u poljoprivredi se uglavnom bave ratarskim i stočarskim sektorom te ostaju u tom području.
S obzirom da u poljoprivrednom (nositelji OPG-a i slično) ili prehrambeno-prerađivačkom sektoru prevladavaju muškarci, kakvo je stanje kod vaših klijenata?
Kod nas, oko 40-45% klijenata čine žene, čime bilježimo pozitivno rastući trend. Općenito, žene koje ulaze u poljoprivrednu proizvodnju su mlađa populacija, te su više fokusirane na sektore poput cvjećarstva, zatim voće i povrće. Nadodala bih još kako žene više razmišljaju o preradi proizvoda, primjerice da će od borovnice napraviti džem ili med sa lješnjacima, dakle neće odvojeno prodavati proizvode već će poraditi na stvaranju dodane vrijednosti finalnog proizvoda.
Poslovni planovi za budućnost…
Izuzetno mi je drago spomenuti kako trenutno sudjelujemo u provedbi dva Horizon projekta (program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine) u kojima surađujemo s velikim međunarodnim konzorcijama. Projekti su fokusirani na ulaganja u inovacije i obnovljive izvore energije te stvaranje gnojiva za specifične poljoprivredne kulture. Na projektima surađujemo s preko 20 različitih partnera i izuzetno je bitno što ta sva međunarodna znanja možemo u konačnici prenijeti našim klijentima, što njima omogućuje bolji pogled na tržište kao i mogućnost da saznaju kako biti što efikasniji, eko održiviji itd. Što se tiče tvrtke, cilj nam je povećati broj zaposlenih i naravno daljnje pružanje kvalitetne usluge. Kako često znam spomenuti „nagrada za dobro obavljen posao je još posla“.
