Izbor za ženu godine 2023.

I ove godine biramo ženu koja je ostavila trag u svojoj karijeri, ali i u našem društvu. U nastavku donosimo četiri uspješne žene koje su svim radom i zalaganjem obilježile godinu. Osim što su izgradile uspješne karijere, doprinijele su boljitku društva u cjelini. Iako je za nas svaka od njih pobjednica, uskoro ćemo na velikoj svečanosti u Esplanade Hotelu odabrati jednu koja će nositi titulu Žene godine 2023. 

Prošle godine titulu Žene godine ponijela je Snježana Prijić Samaržija rektorica Sveučilišta u Rijeci. Redovna profesorica filozofije i direktorica Centra za napredne studije Jugoistočne Europe. Na mjestu rektorice nalazi se od 2017., a želja joj je da kroz različite projekte omogući studentima kvalitetno obrazovanje. Tijekom njezina mandata Sveučilište u Rijeci je prvi put počelo djelovati na europskoj razini. Naime, već više od dvije godine nalazi se među utjecajnim društvom deset članica Europskog sveučilišta (Young Universities for Future of Europe). Za vrijeme njezinog prorektorskog i rektorskog mandata pokrenuti su novi fakulteti, centri, odsjeci i studiji na Sveučilištu u Rijeci. Od najranije mladosti fascinira ju pitanje ženskog identiteta kao i problem rodne neravnopravnosti u društvu.

Ove godine među nominiranima imao četiri sjajne žene: Doru Kršul, Ninu Šesto, Goranu Barišić Bačelić i Ivančicu Bogdanović Radović. Žene su to s potpuno različitim profesionalnim interesima, a opet svaka u svom području izvrsna.

Dr. sc. Nina Šesto

Nina je pomoćnica ravnatelja u Klinici Magdalena za kardiovaskularne bolesti, te suosnivačica tvrtke Megi Health. Danas broji više od 15 godina iskustva u zdravstvu u kojem se aktivno bavi implementacijom i razvojem digitalnih rješenja za zdravstvo i medicinu. Doktorirala je molekularnu biologiju na Institutu Pasteur u Parizu i Sveučilištu René Descartes (Paris V),  za koji je primila nagradu Jacques Monod za medicinska istraživanja.

U želji da ubrza implementaciju inovacija s područja medicine, stekla je MBA na HEC Paris i Wharton Business School specijalizirajući poduzetništvo. Radeći kao konzultantica za Institut Dana Farber (Harvard Medical School), proučavala je implementaciju telemedicine i naprednih digitalnih tehnologija u zdravstvenim sustavima Centralne Afrike (Ghana i Senegal), gdje se susrela s punim potencijalnom AI tehnologija kao alata za transformaciju zdravstva. Godine 2017. osnovala je svoj prvi startup vHealth Lab Ltd. za razvoj AI za EKG dijagnostiku, te postala alumni Singularity University Exponential Medicine. Specijalizirala je primjene umjetne inteligencije u zdravstvu na Harvard Medical School, članica je izvršnog tima AI4Health.Cro Europski digitalni inovacijski centar za AI u zdravstvu.

Nina smatra da će digitalne tehnologije i AI, omogućiti najznačajniju transformaciju zdravstvenog sustava, kada pacijentu omogućimo da postane partner u procesu liječenja. Jedino tako, kaže Nina, možemo rasteretiti prenapregnuti zdravstveni sustav, kako bi on bio dugoročno održiv te pružao najbolju kvalitetu zdravstvene skrbi za pacijente.

Dora Kršul

Novinarka, specijalizirana za područje obrazovanja redovno otkriva važne priče o korupciji i klijentelizmu na Sveučilištu. Dobitnica je dvije nagrade Hrvatskog novinarskog društva. Kao novinarka portala srednja.hr 2018. Dora je dobila je dvostruku nagradu HND-a – za istraživačko i internetsko novinarstvo – nakon što je otkrila veliki skandal u obrazovnom sustavu koji se ticao malverzacije i odstupanja Akcijskog plana za provedbu Strategije znanosti, tehnologije i obrazovanja i same Strategije.

No, ponovno je od strane HND-a dobila nagradu za istraživačko novinarstvo, i to ove godine za serijal  istraživačkih tekstova u kojima je opisala razmjere trošenja javnog novca na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Otkrila je kako su dekanica tog fakulteta i njezin prodekan na službenu kreditnu karticu Fakulteta kupovali luksuzne predmete, a došla je i u posjed videozapisa koji dokazuje kako je prodekan od studenata tražio da podignu novac preko studentskih ugovora i zatim ga vrate njemu, na ruke. Neke od ranijih afera kojima se bavila, a koje se tiču Sveučilišta uključuju rektora Borasa koji je u svojemu mandatu bio upoznat s barem jednom prijavom za seksualno uznemiravanje koju je odlučio zanemariti. Boras dotičnog profesora nije kaznio, već mu je udijelio počasno zvanje professor emeritus.

Kršul je pisala o‘aferi koeficijenti’ i slučaju kada je Ministarstvo blokiralo zapošljavanja na sveučilištima zbog navodnog prekoračenja koeficijenta u iznosu od više desetaka milijuna kuna. Objavila je i priču o zgradi zagrebačkog sveučilišta u centru Dubrovnika i apartmanu kojeg je tadašnji rektor sredio javnim novcem, a trenutno se bavi malverzacijama na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Dora Kršul primjer je novinarke koju možemo istaknuti kao sjajan primjer mladim ženama koje žele postati novinarke ali i svima onima, bez obzira na spol i struku, koji žele raditi svoj posao onako kako treba – temeljito i neustrašivo.

Gorana Barišić Bačelić

Gorana Barišić Bačelić ravnateljica je javne ustanove u kulturi Tvrđava kulture u Šibeniku. Od  2014. godine djeluje kao dio tima koji je za cilj imao podignuti na noge upravo revitaliziranu Tvrđavu sv. Mihovila s novosagrađenom ljetnom pozornicom u samoj Tvrđavi. Postala je ravnateljicom muzejskog odjela koji je formiran da bi upravljao Tvrđavom koja je tada bila pred kraj s radovima i u pripremama za otvaranje i prvu sezonu. Šibenik je ranije bio poznat kao industrijsko središte i nije ostavljao dojam turističke sredine, no Barišić Bačelić je u njemu prepoznala izniman potencijal. Tim se okreće novim idejama i novim inicijativama koje za cilj imaju revitalizaciju šibenske kulturne baštine. Tvrđava kulture ustanova je koja upravlja svim obnovljenim kopnenim tvrđavama u Šibeniku: Barone, sv. Ivan, sv. Mihovil, Kuća umjetnosti Arsen i nedavno otvoren centar Koralja za otoku Zlarinu.

Tvrđava sv. Mihovil obnovljena je iz europskih fondova, a svaki europski fond ima unaprijed zadani cilj koji je taksativno naveden kao nešto što treba pridonijeti razvoju kulturnog turizma, a slijedom toga i razvoju gospodarstva i povećanju blagostanja u Šibeniku i okolici. Od otvaranja Tvrđave sv. Mihovil, Barišić, Bačelić je sa svojim timom provela još osam drugih projekata, što s Gradom, što samostalno, a svi na neki način nadograđuju priču o Tvrđavi kulture kao platformi za razvoj kulturnih i kreativnih industrija. Tako je Šibenik postao primjer dobre prakse povezivanja turizma i kulturne baštine.

Dr. sc. Ivančica Bogdanović Radović

Ivančica Bogdanović Radović diplomirala je i doktorirala fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplome zaposlila se je na Institutu Ruđer Bošković u Zavodu za eksperimentalnu fiziku gdje radi i danas. Poslijedoktorsko usavršavanje provela je na Sveučilištu Johanes Kepler u Linzu. Trenutno radi na radnom mjestu znanstvene savjetnice u trajnom izboru u Laboratoriju za interakcije ionskih snopova a također je i predsjednica Znanstvenog vijeća instituta Ruđer Bošković.

Cjelokupnu znanstvenu karijeru bavi se razvojem analitičkih metoda koje se baziraju na interakcijama iona dobivenih iz akceleratora s materijalima. Te metode imaju mnoge primjene kao što su primjene u analizi predmeta kulturne baštine, u forenzici ili biologiji.

Do danas je objavila preko 170 znanstvenih radova koji su citirani oko 2000 puta. Održala je  pozvana predavanja na dvadesetak međunarodnih znanstvenih skupova i ljetnih škola. Bila je članica  organizacijskih odbora međunarodnih konferencija od kojih je najveća SOFT 2022 (Symposium On Fusion Technology 2022) održana prošle jeseni u Dubrovniku, na kojoj je sudjelovalo više od 1000 fuzijskih stručnjaka iz Europe i svijeta.

Bogdanović Radović je do sada je vodila nekoliko znanstvenih projekata od kojih treba spomenuti UKF projekt u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Beču u kojem su proučavali starenje modernih slikarskih materijala, te projekt koji je organizirala Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) s više od 15 zemalja sudionika a koji se je bavio primjenama nuklearnih analitičkih metoda u forenzici. Trenutno je voditeljica IRB tima u Horizon Europe projektu EUROfusion za radni paket PWIE (Plasma-wall interaction and exhaust).

Zadnjih 10-tak godina istraživanja su joj fokusirana na dvije znanstvene teme.  Prva je vezana uz razvoj i primjenu nove metode masene spektrometrije MeV SIMS koju ima tek nekoliko laboratorija u svijetu a koja se je pokazala kao izuzetno korisna u analizi organskih materijala. Drugo važno područje istraživanja vezano je za analizu fuzijskih materijala koji su kandidati za unutarnje obloge reaktora te onih koji su bili podvrgnuti plazmi u testnim uređajima tokamacima da bi se ustanovilo do kakvih promjena dolazi na njihovoj površini nakon djelovanja plazme. Ta istraživanja jako su važna za buduće fuzijske elektrane i rade se u suradnji s brojnim laboratorijima diljem Europe unutar EUROfusion projekta.

Aktivna je i u međunarodnim znanstvenim tijelima pa je tako članica Odbora za nuklearnu fiziku europskog fizikalnog društva i članica panela za odabir projekata njemačkog Helmholz centra Dresden-Rossendorf. 2019. godine izabrana je za predsjedavajuću međunarodnog savjetodavnog odbora Ion Beam Analysis konferencija – glavnih znanstvenih konferencija u poručju istraživanja kojim se bavi i koje se organiziraju svake dvije godine.

Foto: Hannah Busing / Unsplash