Marija Kalinić: Kako raditi promjene u vlastitom životu

Konzultantica i poslovna trenerica, govori o svom jedinstvenom programu pod nazivom GROWTH MINDSET

Razgovarala. Ana Gruden
Fotografije: Tomislav Smoljanović

Diplomirala je na Pravnom fakultetu – Studij za socijalni rad u Zagrebu, a magistrirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svoj osobni i profesionalni razvoj kontinuirano je nadograđivala kroz treninge i edukacije iz različitih područja, a naročito iz područja primijenjene psihologije, čije spoznaje koristi u svom radu. Tu se ističu edukacije iz Realitetne terapije, Points of You – kreativnih alata za podršku procesima osobnog i organizacijskog razvoja, NLP-a, te INSPIRE upitnika za procjenu radnih i motivacijskih crta zaposlenika, te rukovodnih kompetencija.

Marija je članica Upravnog vijeća Udruge U4HR, te predaje na Visokoj poslovnoj školi PAR Rijeka, kolegij Upravljanje ljudskim potencijalima, te na visokom učilištu EFFECTUS, kolegij Organizacijsko ponašanje, na diplomskom studiju MBA-smjer Upravljanje ljudskim potencijalima i znanjem.

Marija Kalinić već godinama vodi vlastitu tvrtku EPPUR SI MOUVE kroz koju se najviše posvetila radu s ljudima na njihovom osobnom i organizacijskom razvoju. Nakon trideset godina rada u velikim korporacijama kao voditeljica odjela ljudskih resursa, te mnogo iskustva u edukaciji, Marija je osmislila i poseban program pod nazivom GROWTH MIDNSET kroz koji pomaže ljudima da naprave promjene u svojim životima, kako u poslu tako i privatno.

„Danas više nemamo dileme oko toga da je emocionalna inteligencija važna za posao. Netko ima bolju emocionalnu inteligenciju od drugoga, prirodno, ali to ne znači da se na tome ne može raditi i poboljšati.“ pojašnjava Marija te nastavlja: „Pomažem firmama ili neprofitnim organizacijama kako da bolje iskoriste svoje ljudske potencijale. Vrlo često sam svjedočila tome koliko se, zbog loše komunikacije, gubi novac.“

Komunikacija je područje Marijinog rada kao i sve moguće teme koje podrazumijevaju razvoj međuljudskih odnosa. Od konflikata, timskog rada ali i osvještavanja i upravljanja promjenama. Ili kako to ona sama kaže „Pomažem tvrtkama i pojedincima kako da budu bolja verzija sebe“.

Što je „najtraženija roba“ kod vas? Što ljudi prepoznaju kao najveći problem kada vam se javljaju za pomoć?

Definitivno komunikacija. Tvrtke sve više osvještavaju činjenicu da gube novac zbog loše komunikacije. Često znam reći da kada bi firme pretvorile komunikaciju u novac da bi shvatile kako često preskaču preko hrpe novca i ignoriraju ih. Puno je već i znanstvenih dokaza koje potvrđuju činjenicu da, zbog loših odnosa i lošeg vodstva, poslovanje trpi. Konačno o tome svjedočimo i u našoj državi, i to na dnevnoj bazi.

Kako se događa da netko dođe do liderske pozicije, a da pri tome ne zna komunicirati s ljudima? A znamo da je to itekako moguće.

Točno. No, liderstvo je sve više u fokusu i sve se više o tome razgovara – o autentičnom, odnosno, etičnom lideru – to je jedna od tema kojom se rado bavim. Danas je nesumnjivo da je autentičan, etičan i pošten lider benefit za svaku organizaciju. Postoji odlična knjiga koju rado preporučam na svojim predavanjima a zove se „Pravilo o zabrani šupaka“ koju je napisao Robert I. Sutton profesor sa Stanforda. Naime, kada je Sutton došao raditi na Stanford odmah su mu rekli da kod njih, na odjelu, postoji „pravilo o zabrani šupaka“. Radi se o tome da su donijeli to pravilo i definiciju o tome tko je šupak kako bi im bilo ugodnije raditi. Po toj njihovoj definiciji, šupak je osoba koja se iživljava na osobama koje su hijerarhijski ispod njega. I tako je Sutton prihvatio to pravilo koje mu se svidjelo. Nakon nekog vremena, Suttona su pozvali iz Harvard Business Reviewa da napiše članak o poslovnoj temi koja bi bila nešto drugačija od onih koje se najčešće provlače kroz medije. I on im je tada ponudio temu „pravilo o zabrani šupaka“ za koju je on mislio da će ju odbiti međutim, uredništvo je prihvatilo temu i Sutton je napisao članak. U tom je članku pisao o tome koliko takvi ljudi odnosno šupci, štete tvrtkama, te kako ljudi obolijevaju radeći s njima. Nakon što je članak objavljen, Sutton je dobio jako puno mailova sa svih strana svijeta o tome kako ljudi prepoznaju „šupke“ u svojoj okolini, te ga je sve to potaknulo da, na kraju, napiše i knjigu. Knjiga je puna konkretnih priča i dokaza o tome koliko takvi ljudi štete organizacijama. Ljudi danas sve više osvještavaju da ne žele takve ljude u svojoj sredini pogotovo na visokim pozicijama. Pitanje je je li kod nas to vrijeme došlo. Ja bih rekla da ih još uvijek imamo previše u svojim radnim sredinama.
Dakle, jasno je da danas ne trebamo samo menadžere nego i lidere, ali ono što je važno da ti lideri budu autentični. No, da bismo gradili takav sustav, treba vremena. To je evolucijski proces. Jer, ne možete u tvrtki u kojoj je, do jučer vrijedio konzervativni pristup, samo tako mijenjati pravila i atmosferu. Ako je do jučer bilo u redu „gaziti“ svoje suradnike, zašto to danas nije? Od tog pitanja treba početi.

Postoje li razlike u problemima u muškom i ženskom liderstvu?

I muškarci i žene lideri se suočavaju s istim problemima. Isti su izazovi. Lider je lider, bez obzira na spol. Činjenica jest da znanstvena istraživanja pokazuju da postoje razlike u muškom i ženskom stilu vođenja i činjenica je da žene imaju taj tzv. mekši pristup u kojem su izraženiji odnosi. No, danas smo došli do toga da je zapravo najvažnije da pričamo o autentičnom lideru, nevažno kojeg spola. To je lider koji ima integritet, odnosno osoba koja uz svoju stručnost, radi i na svom osobnom razvoju, na poštivanju drugih ljudi. Postoji u engleskom jeziku čak i naziv „servant leadership“ (u doslovnom prijevodu – služeće vodstvo), dakle, netko tko je u funkciji biznisa i zaposlenika. Nama to ovdje možda zvuči nerealno ali opet vjerujem da nam je situacija s koronom pomogla da shvatimo koliko su nam takvi lideri potrebni. Nikad nije bilo jasnije koliko stalna samo mijena jest.

Dakle, bavite se razvojem autentičnih lidera. Jeste li zato i osmislili program GROWTH MINDSET?

Bavim se organizacijskim ponašanjem odnosno razvojem organizacijske kulture koja podrazumijeva bolju komunikaciju, bolje međuljudske odnose i jasnije uloge. Dakle, sve što obuhvaća područje upravljanja ljudskim potencijalima i razvoja organizacije. Naročito na individualnoj razini i to mi je najdraže jer nema kompanijskog razvoja, bez osobnog razvoja. Moj najveći fokus je na self-leadershipu jer postoji sve veća svijest o tome da ako želiš voditi druge moraš najprije znati voditi sebe. I tu imam najviše upita i to me najviše veseli. Iz svega toga je nastao program GROWTH MINDSET koji također radim već nekoliko godina.

Ovdje se ne radi o franšizi, je li tako? To je program koji ste sami osmislili?

Dobro da ste to pitali. Imala sam potrebu napraviti program koji je sukus svega što sam do sada radila i naučila i što smatram da je najvažnije. Kada sam osmislila taj program trebalo mu je zatim dati naziv. Radi se o vođenju sebe i drugih, upravljanju svojim životom, svojom okolinom i boljim međuljudskim odnosima. Self-leadership je već potrošen naziv jer ga svi koriste i kad sam razmišljala o tome što bi bio najbolji odraz onoga što želim postići kroz ime programa, došla sam do naziva GROWTH MINDSET na koji mi je skrenula pažnju moja kolegica Snježana Kupres. Naime, postoji već program pod tim nazivom koji je osmislila dr. Carol Dweck, američka psihologija koja preko 30 godina radi sa školskom i studentskom populacijom. Njezina istraživanja pokazuju da oni sa GROWTH MINDSETOM su puno uspješniji u životu nego oni sa FIXED MINDSETOM. Dakle, naziv nisam ja smislila, on već postoji ali program koji radim pod tim imenom, sam u potpunosti ja osmislila. Svidio mi se taj naziv jer opisuje točno ono što želim postići kroz GM program. A to je da oni koji stalno uče i rade na sebi se mijenjaju dok ovi drugi obično za sebe kažu: „takav sam kakav sam i tu se ništa ne da promijeniti“. Zato sam taj termin preuzela od dr. Dweck. Dakle, program GROWTH MINDSET je moje autorsko djelo, kroz njega nudim način na koji se razvijati, kako raditi promjene u vlastitom životu. Traje pet mjeseci i ima jako mnogo praktičnog dijela. Svaki polaznik kroz taj program traži ono što je najbolje za njega, pomoću alata i procesa koje savladavamo kroz program.

Kada započinje novi program GROWTH MINDSETA?

Novi program počinje 18. veljače. Sastoji se od devet modula koji se održavaju svaka dva tjedna i to petkom popodne od 16:30 do 20:00 i subotom od 9:00 do 13:30. Svaki novi modul počinjemo ponavljanjem onoga što smo radili na prošlom modulu, što je bilo dobro što nije, što funkcionira, a što ne. I kroz grupnu diskusiju i razmjenu iskustava polaznici uče jedni od drugih što je dodatna vrijednost tog programa. Radimo u grupama do 10, maksimalno 12 ljudi. Na prvom modulu postavljamo ciljeve koje želimo postići i pratimo napredak. Stavljamo pod reflektor ono što je polazniku važno.

Jedini uvjet za polaznike programa je da s njima obavim razgovor prije uplate i početka programa. Nije nužno da je polaznik osoba na rukovodećem položaju. Važni su mi isključivo motivi. Program je namijenjen onima koji žele napraviti promjene u svom životu, ali ne znaju sami odakle početi, niti kako to napraviti. Ovaj program će im u tome pomoći i dati im veći unutarnji osjećaj smirenosti i osobnog zadovoljstva.