Mirela Richter Posavac: Kvalitetne promjene događaju se u vašoj kuhinji

Prehrana prema makrobiotičkim principima podržava sve životne faze žena, samo treba slijediti njene principe

Diplomirana inženjerka grafičke tehnologije Mirela Richter-Posavac radi u privatnoj tvrtki kao financijski revizor, a u slobodno vrijeme pjeva, pleše, putuje. Energiju za sve ono što voli, kaže, crpi iz makrobiotike. Ova svestrana žena u posljednjih 16 godina postigla je duboku povezanost sa sobom i prirodom kroz svakodnevnu praksu koja se temelji na ravnoteži i zdravlju.

Životne okolnosti potaknule su ju da se upiše u MAKRONOVU – Ustanovu za cjelovitu edukaciju u području prirodnih i zdravih stilova življenja gdje je završila Školu prirodne kuhinje prema makrobiotičkim principima, Akademiju življenja koju je osmislio osnivač Makronove Zlatko Pejić, bila asistent kuhanja na nizu radionica u sklopu Makronovinog programa, te kroz niz rezidencijalnih seminara organiziranih od strane Makronove stekla iskustvo pripremanja zdravih cjelovitih obroka. Osnovala je i svoju Udrugu pod nazivom “Put prirodi” gdje je kroz radionice kuhanja s drugima dijelila svoje znanje. Danas ipak najradije kuha za svoje najmilije.

U razgovoru s njom pobliže nam je objasnila što je makrobiotika, osnovne principe, zdravstvene prednosti, kako je uklopiti u suvremeni stil života, a počastila nas je i makrobiotičkim receptima koje morate probati.

Kako biste definirali makrobiotiku i što ju izdvaja od drugih prehrambenih navika?

Makrobiotika, što znači “veliki život” (grč. macros bios), je cjelovit i prirodan životni stil, koji se ne odnosi samo na prehranu, već na sve aspekte našeg života, dakle, podrazumijeva međusobnu vezu i djelovanje prehrane, životnog stila i okoliša. Upravo ju to izdvaja od drugih prehrambenih navika koje nemaju taj sveobuhvatni karakter, ne uzimaju nužno u obzir npr. kakvog su podrijetla namirnice, gdje se uzgajaju, jesu li sezonske, dok je makrobiotika sa svojim načelima usmjerena ka postizanju holističkog zdravlja.

Koji su principi makrobiotičke prehrane? Kako se odabiru namirnice?

Na jednom tanjuru ako želimo biti zdravi moraju biti zastupljeni ugljikohidrati, bjelančevine, masti, a da se pri tome vodi računa o njihovom podrijetlu, cjelovitosti i raznovrsnosti. Upravo se na tome zasnivaju principi makrobiotičke prehrane:

• EKOLOŠKI UZGOJ bez opasnih pesticida, herbicida i drugih kemikalija.
• CJELOVITE NAMIRNICE, odnosno namirnice koje nakon uzgoja nisu prerađene i rafinirane, čime im nisu odstranjeni hranjivi sastojci, npr. smeđa integralna riža je sinonim makrobiotičke prehrane, skinuta joj je samo vanjska ljuska, dok su vlakna, balansne tvari, vitamini zadržani u njoj.
• RAZNOVRSNE NAMIRNICE pružaju našem organizmu hranjive tvari iz raznovrsnih izvora, integralne žitarice su izvrstan izvor vitamina, minerala, vlakana, dugotrajne energije. Mahunarke su izvor jednostavnih, lako probavljivih bjelančevina. Raznovrsni načini pripreme povrća daju našem organizmu različite vrste energije.
• RAVNOTEŽA HRANJIVIH SASTOJAKA podrazumijeva da bi jedan zdravi obrok trebao sadržavati 30 – 60% integralnih žitarica, 20 – 40% povrća, 10 – 20% mahunarki, 10% ostalo (kvalitetne masnoće, juhe, alge). Tako posložen obrok istovremeno nas opskrbljuje svim potrebnim nutrijentima i detoksicira organizam na svakodnevnoj razini.

Koje su glavne zdravstvene prednosti koje makrobiotička prehrana može pružiti?

Prehrana prema makrobiotičkim principima podrazumijeva složene ugljikohidrate koji pružaju organizmu stabilnu razinu šećera u krvi, jednostavne bjelančevine s kojima se organizam ne mora mučiti u njihovoj razgradnji, zdrave masti koje ne začepljuju krvne žile, lako i brzo probavljive namirnice koje ne opterećuju naš probavni sustav.

Kako je vaš osobni put prema makrobiotici utjecao na vaše zdravlje?

Moje putovanje kroz “veliki život” je počelo prije 16 godina. Tada, kao majka troje male djece, osjećala sam se iscrpljeno, bez energije, vrlo često naduto, što zbog stresa, što zbog vjerojatno već tada razvijene intolerancije prema određenim namirnicama poput pšenice i mliječnih namirnica. Ni sama nisam bila svjesna depozita koje je moje tijelo nakupilo godinama (benignih tumora). Moj život se promijenio onog momenta kada sam probala MAKROPLATU, jelo spremljeno prema makrobiotičkim principima. Nakon godinu dana prehrane prema makrobiotičkim načelima izgubila sam sve depozite u tijelu, dobila pregršt energije, nema napuhnutosti, a tako je i dan danas.

Kome biste preporučili prelazak na makrobiotičku prehranu? Postoje li skupine ljudi koje bi posebno profitirale od nje?

Ono što sam kroz niz godina podučavanja i promoviranja makrobiotičkih principa prehrane uočila kod ljudi, najčešće su manjak energije, alergije, intolerancija prema određenim namirnicama, o kroničnim bolestima da i ne govorim. Svima koji se prepoznaju s navedenim stanjima preporučujem prelazak na prehranu prema makrobiotičkim principima. Za početak bi trebalo zamijeniti sve bijele namirnice sa smeđim, odnosno integralnim. Dakle bijelu rižu sa smeđom, bijeli šećer sa smeđim, bijelu tjesteninu s integralnom, bijelo brašno s integralnim, jer su integralne namirnice izvor vlakana, a vlakna čiste naš organizam, odnosno naša crijeva koja su osnova snažnog imuniteta. Snažan imunitet = dobro zdravlje. To je prvi korak, za drugi korak savjetujem dodatno se educirati.

Postoje li specifične prednosti makrobiotike za žene u različitim fazama života?

Ženski organizam u različitim fazama života podložan je hormonalnim promjenama, a hormonalne promjene su, prema nekim autorima, isključivi dirigenti našeg zdravlja. Održati hormonalnu ravnotežu u svim životnim fazama, a samim time i zdravlje, je velikim izazov za svaku ženu. Prehrana prema makrobiotičkim principima je prije svega u funkciji zdravlja i samim time ona podržava sve životne faze žena, samo treba slijediti njene principe. Ono što bih istaknula je period menopauze kada su žene podložne oscilacijama u svom organizmu, tzv. “valunzima”, a oni znaju biti izraženiji zbog prevelike konzumacije jednostavnih šećera. U ovom slučaju dajem prednost makrobiotici, izbjegavanju bijelog, rafiniranog šećera i ostalih visoko prerađenih namirnica.

Koji su najčešći mitovi o makrobiotici koje biste voljeli razbiti?

Smatra se da moderna makrobiotika potječe iz Japana, gdje su je na početku 20.st. popularizirali dr. Sagen Ishitsuka i Yukikazu Sakurazawa (na Zapadu poznat po pseudonimom George Ohsawa), izliječivši se od ozbiljnih bolesti uz pomoć jednostavne prehrane koja se sastojala od smeđe riže, miso juhe i povrća iz mora. Nakon ozdravljenja, radili su na integriranju istočnjačke i zapadnjačke filozofije i medicine, kako bi kreirali jedinstveni princip prehrane i životnog stila koji je danas poznat kao makrobiotika. Tako se stvorio mit o makrobiotici kao hrani za bolesne, mit o nedostatku bjelančevina, mit da to nije hrana za “težake”, mit da je to hrana za ptice, ma sa svakakvim sam se mitovima susrela od ljudi koji ju ne razumiju, koji nisu spremni učiti, koji nisu spremni za promjene ne znajući da bi upravo taj prirodni životni stil (grč.macros bios) za njih značio veliki život.

Makrobiotički recepti

Može li se makrobiotika uspješno integrirati u užurban životni stil modernog čovjeka? Što biste preporučili osobama koje imaju ograničeno vrijeme za kuhanje?

Svaka promjena je izazov. Ostati zdrav u užurbanom, modernom svijetu, u moru informacija i zbrci koju živimo svakako nije lako. Ali kvalitetne promjene ne događaju se ispred televizora ili u kafiću, već u vašoj kuhinji, tvornici zdrave hrane. Imperativ neka bude na dobroj organizaciji, što znači pola posla manje. Žitarice se namaču dan ranije, mahunarke se kuhaju u večernjim satima, jelovnik se planira tjedan dana unaprijed radi nabavke namirnica…sve je to jako bitno ako ste zaposleni i ako želite maksimalno kvalitetno živjeti.

Recept za varivo od smeđe leće i heljde

Sastojci:

* 1 šalica smeđe leće

* 1/2 šalice heljde

* 2 mrkve narezane na kockice

* 1/2 šalice celera na kockice

* 1 manji batat narezan na kockice

* 1 luk

* voda ili temeljac

* 2 žlice maslinovog ulja

Priprema:

Heljdu i leću prethodno oprati.

Na ulju pirjati luk, povrće, dodati heljdu i smeđu leću.

Zaliti s vodom ili temeljcem i kuhati 30 minuta.

Recept za bezglutenski kruh od bundeve

Sastojci:

* 1 šalica rižinog brašna

* 1 šalica heljdinog brašna

* 1 žlica praška za pecivo

* 1/2 žličice sode bikarbone

* 1/2 žličice soli

* 1 šalica pirea od bundeve

* 1/3 šalice maslinovog ulja

* 1 šalica sojinog mlijeka

Priprema:

Pjenjačom prvo promiješati suhe sastojke, zatim posebno tekuće sastojke, te sve zajedno pomiješati.

Uliti u četvrtasti kalup obložen papirom za pečenje i posuti suncokretovim sjemenkama.

Peći u pećnici na 180 stupnjeva oko 50 minuta.

Članak je objavljen u sklopu projekta “Osnaživanje žena na tržištu rada” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

Razgovarala: Sara Dakić