Novo istraživanje CESI-ja: Reproduktivno zdravlje žena u Hrvatskoj i dalje je tabu

Novo istraživanje CESI-ja i pstaboo-a otkriva: reproduktivno zdravlje žena u Hrvatskoj i dalje je tabu, a podrška u radnim organizacijama gotovo ne postoji.

Reproduktivno zdravlje žena u Hrvatskoj – nevidljivo pitanje javnog interesa

Iako se o ženskom zdravlju posljednjih godina sve više govori u medijima, politička i institucionalna podrška ovim temama u Hrvatskoj i dalje je minimalna. Reproduktivno zdravlje žena – uključujući menstruaciju i (peri)menopauzu – ima izravan i dugoročan utjecaj na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, karijeru i ekonomsku sigurnost.

Unatoč tome, ono se još uvijek rijetko prepoznaje kao dio radnih prava ili politike zdravlja na radu. Posljedice su već vidljive: žene često trpe simptome u tišini, skrivaju poteškoće od nadređenih i rade u neadekvatnim uvjetima bez institucionalne podrške.

Ovaj problem ima i društvene i ekonomske posljedice. Gotovo 900.000 žena u Ujedinjenom Kraljevstvu godišnje napusti posao zbog stigme menopauze, dok u Hrvatskoj polovica žena navodi da na njihovom radnom mjestu ne postoje nikakve mjere podrške vezane uz reproduktivno zdravlje.

Što pokazuju rezultati istraživanja

Istraživanje CESI-ja i pstaboo-a provedeno je na uzorku od 632 žene (464 menstruacija, 168 menopauza) u dobi od 18 do 59 godina, tijekom razdoblja od prosinca 2024. do ožujka 2025. 61,9% ispitanica radilo je u Zagrebu i okolici, te preostali postotak je uključivao Istru i Kvarner, Dalmaciju, Sjevernu Hrvatsku, Istočnu Hrvatsku i Središnju Hrvatsku.

Rezultati jasno pokazuju da su menstruacija i (peri)menopauza značajan, ali zanemaren aspekt ženskog profesionalnog života:

• Oko 60% ispitanica je radilo kada se nisu osjećale sposobnima za rad
• 73,1 % navodi da tabu negativno utječe na njihovo mentalno zdravlje
• 50,2 % kaže da u njihovim organizacijama ne postoje nikakve mjere podrške
• 86,2 % o svojim tegobama razgovara samo s kolegicama, dok oko 10% s nadređenima

Najčešće posljedice simptoma menstruacije i (peri)menopauze su umor, smanjena koncentracija i produktivnost, emocionalna iscrpljenost te strah od stigme i negativnih reakcija okoline.

Skrivanje vlastitih simptoma koliko zbog tabua toliko i zbog straha od zadirkivanja dovodi do povećanog stresa. Ispitanice koje rade u podržavajućem okruženju te gdje se osjećaju spremne dijeliti svoje potrebe i poteškoće vezane uz reproduktivno zdravlje češće rade u organizacijama gdje je veći udio žena, gdje doživljavaju razumijevanja od nadređenih. Također žene koje su podijelile da nemaju iskustva s problemima u radu zbog simptoma reproduktivnog zdravlja su poduzetnice.

Ispitanice iz državnih institucija te posebno iz sektora poput školstva i zdravstva doživljavaju veće probleme i manje mogućnosti dobivanja podrške Ono što ispitivanje pokazuje da su promjene koje žene predlažu da se uvedu su zapravo izrazito male te isto koje su u nekim tvrtkama i prisutne – primarne potrebe su fleksibilnost rada i mogućnost rada od doma u danima kada imaju poteškoće sa simptomima.

Zdravlje žena je još uvijek tabu

Većina ispitanica (76,6%) smatra da su menstruacija i menopauza tabu teme, dok 11,4% smatra da to nisu tabu teme. Činjenica da su teme ženskog zdravlja tabu ne znači da su to samo prešućene teme – one imaju stvarni i jaki utjecaj na iskustvo rada.

Glavni utjecaj tabua je na njihovo mentalno zdravlje (73,1%) i samopouzdanje (67,2%). Također, da menstruacija i menopauza nisu tabui ispitanice su navele da bi im radni dani bili lakši (61,4%) te da bi se osjećale slobodnijima izražavati svoje potrebe i poteškoće (60,4%).

Gotovo sve ispitanice (93,4%) smatraju da o menopauzi ne bi smjeli šutjeti te da žene ne bi trebale tegobe zadržati za sebe.

Primjeri iz svijeta pokazuju da promjene donose rezultate

Zemlje poput Španjolske, Irske i Ujedinjenog Kraljevstva već su uvele konkretne mjere koje prepoznaju reproduktivno zdravlje kao pitanje radnih prava.

Španjolska je prva zemlja EU koja je omogućila plaćeni menstrualni dopust, dok Ujedinjeno Kraljevstvo ima nacionalni standard za poslodavce koji obuhvaća menstruaciju, menstrualno zdravlje i menopauzu. U Kanadi su poslodavci zakonski obvezni osigurati besplatne menstrualne proizvode, a u Švedskoj se razvija državna strategija za žensko zdravlje.

Sve ove mjere doprinose većoj ravnopravnosti, zadržavanju žena na tržištu rada i smanjenju stigme. Hrvatska, kao članica EU, ima priliku slijediti te prakse i razviti vlastite modele podrške.

O istraživanju i autoricama

Istraživanje Utjecaj menstruacije i (peri)menopauze na radni život žena zajednički su provele: Petra Salarić (pstaboo), Anamarija Tkalčec i Lana Kučer (CESI).

Anketa je provedena putem online anonimnog upitnika, a obuhvatila je teme menstruacije i (peri)menopauze na radnom mjestu, tabua o ženskom zdravlju, radnog okruženja i potreba žena. Ovo je prvo istraživanje takvog opsega u Hrvatskoj i regiji te kao jedno od rijetkih u svijetu može poslužiti kao temelj za razvoj radnih politika, edukacija i javnih kampanja o reproduktivnom zdravlju žena.

Autorski tim istraživanja preporučuje:

• uvođenje fleksibilnog radnog vremena i mogućnosti rada od kuće
• dostupnost menstrualnih proizvoda i prilagođenih prostora na radnom mjestu
• edukaciju menadžmenta i zaposlenika o reproduktivnom zdravlju
• razvoj radnih politika koje uključuju menstruaciju i menopauzu u okvire zaštite zdravlja na radu

“Polovica ispitanica navela je da njihovi poslodavci nemaju mjere podrške za reproduktivno zdravlje. To pokazuje da žensko zdravlje još nije prepoznato kao dio radne politike – a i potvrđuje jedan od glavnih komentara žena ‘gleda se na to kao da nije bitno’. U većini organizacija nema fleksibilnosti, edukacija ni osnovnih uvjeta (poput dostupnih menstrualnih proizvoda). Poslodavci temu često doživljavaju kao “privatnu stvar”, a prepreke su i patrijarhalna kultura, stigma i nedostatak zakonske regulative.”, kaže Anamarija Tkalčec, CESI.

“Ne smijemo zanemariti posljedica tabua. Kao što istraživanje pokazuje one imaju jasne i značajne posljedice (preko 60% na mentalno zdravlje i na samopouzdanje). Stoga dok i smišljamo moguće mjere i pothvate, ako ne otvaramo razgovore o temama ženskog zdravlja možemo pasti u zamku kao što druge zemlje to imaju, a da sram ostaje i žene i dalje se boje iskoristiti mjere koje postoje.”, ističe Petra Salarić, pstaboo.

Foto: Karla Čurin