Prijateljstvo na radnom mjestu: Trebamo li biti prijatelji s kolegama

Na poslu provodimo velik dio života, a ponekad s kolegama provodimo više vremena nego s bližnjima. Nije zato neobično da se među ljudima koji rade zajedno razviju bliski odnosi, pa čak i prava prijateljstva. No koliko je zapravo „pametno“ biti prijatelj s kolegama?

Može li nam prijateljstvo na poslu olakšati svakodnevicu ili nas, naprotiv, dovesti u neugodne situacije? Odgovor nije jednostavan, a granica između profesionalnog i privatnog odnosa nije uvijek jasno određena.

Prijateljstva na poslu nastaju prirodno

Prijateljstva najčešće nastaju ondje gdje ljudi provode mnogo vremena zajedno, prolaze kroz zajednička iskustva i imaju iste ciljeve. S kolegama dijelimo svakodnevne izazove, stresne rokove, uspjehe, neuspjehe…Kada s nekim svakodnevno surađujemo, upoznajemo njegove navike, način razmišljanja, smisao za humor, ali i reakcije u zahtjevnim situacijama. S vremenom se može razviti povjerenje koje nadilazi uobičajenu poslovnu komunikaciju.

Kolega s kojim smo u početku razgovarali isključivo o zadacima može postati osoba kojoj ćemo se povjeriti uz jutarnju kavu ili nakon napornog dana, s kojom ćemo otići na ručak ili se družiti tijekom vikenda. Takvi odnosi često nastaju spontano, bez posebne namjere da na poslu pronađemo prijatelja.

Ipak, važno je razlikovati prijateljski odnos od pravog prijateljstva. To što s nekim rado pijemo kavu, razmjenjujemo šale ili razgovaramo o privatnom životu ne znači nužno da smo prijatelji. Ponekad je riječ samo o ugodnom kolegijalnom odnosu, što je također vrijedno.

Prednosti i mane

Jedna od najvećih prednosti prijateljstva na poslu jest osjećaj pripadnosti. Kada znamo da imamo osobu ili osobe kojima se možemo obratiti, radni dan može biti ugodniji, a stresne situacije lakše podnošljive. Prijateljski odnosi mogu pridonijeti pozitivnijoj atmosferi, otvorenijoj komunikaciji i većem zadovoljstvu poslom.

Možda imamo iznimno zahtjevan tjedan, rokovi se približavaju, a obveze se gomilaju. Kolega koji nas dobro poznaje prvi će primijetiti da smo pod pritiskom, ponuditi pomoć ili nas jednostavno nasmijati u pravom trenutku. Takva podrška može značiti mnogo više nego što se na prvi pogled čini.

Prijateljstva mogu pozitivno utjecati i na suradnju. Ljudi koji se međusobno poznaju i vjeruju jedni drugima često lakše razmjenjuju ideje, otvorenije razgovaraju o problemima i spremnije traže pomoć. Osim toga, prijateljski odnosi mogu učiniti radno okruženje manje formalnim i potaknuti osjećaj zajedništva.

Posebno su vrijedni u razdobljima promjena, primjerice pri preuzimanju nove pozicije ili suočavanju s poslovnim izazovima. Imati nekoga tko razumije okolnosti u kojima radimo može biti važan izvor emocionalne podrške.

Kada prijateljstvo postane komplikacija?

Iako prijateljstva na poslu imaju brojne prednosti, ona nose i određene rizike. Problemi najčešće nastaju kada se privatni osjećaji počnu ispreplitati s profesionalnim obvezama.

Primjerice, što ako blizak prijatelj s posla ne izvršava svoje zadatke, a njegov propust izravno utječe na naš rad? Hoćemo li mu to otvoreno reći ili ćemo izbjegavati neugodan razgovor kako ne bismo narušili prijateljstvo? Što ako se oboje natječemo za isto promaknuće ili se ne slažemo oko važne poslovne odluke? U takvim situacijama prijateljstvo može postati dodatno opterećenje. Od nas se očekuje profesionalnost, ali istodobno osjećamo potrebu zaštititi osobu do koje nam je stalo.

Još je osjetljivija situacija kada jedan prijatelj postane nadređeni drugome. Tada se mogu pojaviti pitanja pristranosti, povlaštenog položaja ili nejednakog tretmana. Čak i kada se obje osobe ponašaju potpuno profesionalno, drugi članovi tima mogu steći dojam da prijateljstvo utječe na poslovne odluke.

Ne treba zanemariti ni mogućnost da prijateljstvo završi. Nesuglasice, razočaranja ili narušeno povjerenje u privatnom odnosu mogu se prenijeti na radno mjesto. Za razliku od prijateljstava izvan posla, bivše prijatelje među kolegama često ne možemo jednostavno prestati viđati. I nakon sukoba moramo surađivati, komunicirati i izvršavati zajedničke zadatke.

Moramo li se družiti s kolegama izvan radnog vremena?

U nekim tvrtkama zajednička druženja, proslave, izlasci i neformalna okupljanja važan su dio organizacijske kulture. Iako takve aktivnosti mogu pridonijeti povezivanju zaposlenika, ne odgovaraju svima jednako.

Netko će s veseljem prihvatiti poziv na piće nakon posla, dok će netko drugi slobodno vrijeme radije provesti s obitelji, partnerom ili prijateljima izvan poslovnog okruženja. Oba su pristupa potpuno legitimna.

Važno je da se druženje s kolegama ne pretvori u nepisanu obvezu. Zaposlenik koji ne sudjeluje u svakom zajedničkom izlasku ne mora biti manje zainteresiran za posao, manje timski orijentiran ili lošiji kolega.

Profesionalnost se ne mjeri brojem zajedničkih kava, večera ili vikend-druženja. Moguće je imati izvrsne odnose s kolegama, biti pouzdan član tima i doprinositi pozitivnoj radnoj atmosferi bez razvijanja privatnih prijateljstava.

Granice su važnije od bliskosti

Ključ kvalitetnih odnosa na poslu nije u tome koliko smo bliski s kolegama, nego koliko dobro znamo postaviti granice.

• Prijateljstvo ne bi trebalo podrazumijevati da ćemo uvijek preuzimati tuđe obveze, opravdavati pogreške ili biti dostupni za poslovne razgovore tijekom cijelog dana.
• Jednako tako, povjerenje koje postoji među prijateljima ne daje nam pravo dijeliti povjerljive poslovne informacije ili komentirati privatne probleme drugih kolega. Posebno je važno biti oprezan s razgovorima koji se lako mogu pretvoriti u ogovaranje. Povjeravanje prijatelju o frustracijama na poslu ponekad donosi olakšanje, ali stalno komentiranje drugih zaposlenika može narušiti odnose unutar tima. Ono što je izgovoreno u povjerenju ne mora uvijek ostati između dvije osobe.
• Zdravo prijateljstvo na poslu podrazumijeva mogućnost da nekome kažemo „ne“, izrazimo drugačije mišljenje ili uputimo konstruktivnu kritiku bez straha da će to ugroziti odnos. Ako se prijateljstvo temelji na očekivanju bezuvjetnog slaganja, ono dugoročno može postati problematično.
• Najbolji pristup vjerojatno je ne forsirati bliskost, ali ni unaprijed odbacivati mogućnost prijateljstva. Vrijedi biti otvoren, pristupačan i iskren, uz svijest o tome da profesionalne granice trebaju postojati čak i kada s kolegama dijelimo mnogo više od radnih zadataka.

Zdravo prijateljstvo među kolegama ne zahtijeva stalno druženje ni dijeljenje svih detalja privatnog života. Ono se temelji na međusobnom poštovanju, iskrenosti i razumijevanju različitih uloga koje imamo.

Dobar prijatelj s posla razumjet će da se tijekom radnog vremena moramo posvetiti obvezama, da se ponekad nećemo slagati i da poslovne odluke ne možemo donositi isključivo na temelju osobnih odnosa. Također će poštovati našu privatnost, čuvati povjerene informacije i veseliti se našim uspjesima, čak i kada se naši profesionalni putevi razlikuju.

Možda je najbolji pokazatelj zdravog prijateljstva upravo činjenica da ono može opstati i izvan zajedničkog radnog mjesta. Kada netko promijeni posao, nestaje svakodnevna blizina koja je odnos održavala. Tada često postaje jasnije jesmo li bili povezani samo zajedničkim poslovnim iskustvima ili smo izgradili prijateljstvo koje ima vlastitu vrijednost.

Članak je objavljen u sklopu projekta “Osnaživanje žena na tržištu rada” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

Foto: Unsplash