Razlike u plaćama žena i muškaraca – zašto muškarci i dalje zarađuju više
Razlike u plaćama žena i muškaraca u Hrvatskoj i dalje su aktualna tema, a iako su promjene vidljive i idemo prema naprijed, pitanje je kada će plaće biti izjednačene. Jednaka plaća za jednaki rad princip je čija filozofija seže još iz Rima. Godine 1957. on je definiran Ugovorom iz Rima, ali i danas, mnogo godina kasnije, razlika između plaća po spolovima i dalje postoji.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je potkraj 2022. godine podatke o prosječnim neto plaćama zaposlenih u pravnim osobama po spolu u trećem tromjesečju. U nastavku donosimo razlike u plaćama žena i muškaraca u kunama, budući da je Državni zavod za statistiku proveo istraživanje potkraj 2022. godine, netom prije dolaska eura u Hrvatsku.
Razlike između žena i muškaraca u prosječnim plaćama
Državni zavod za statistiku tako je objavio da je prosječna neto plaća žena bila za 565 kuna niža i iznosila je 7.323 kune, dok je ista muškaraca iznosila 7.888 kuna.
Nadalje, podaci govore da su prosječne neto plaće žena porasle za 7,4 posto, dok su one muškaraca porasle za 7,6 posto što znači da su i dalje prisutne promjene kod dobivanja povišice. Tako podaci govore da do nje ipak dolazi više muškaraca nego žena.
Promatrajući prosječnu plaću po spolu u tri djelatnosti, dolazimo do zaključka da prosjek plaća žena niti u jednoj od tih djelatnosti nije bio viši od 10.000 kuna, a muškarci su, s druge strane, u sve tri djelatnosti ostvarili prosječnu neto plaću od 11.000 kuna.
Gledajući sektore, muškarci su ostvarili najvišu prosječnu neto plaću u sektoru osiguranja i financija, a ona je iznosila 11.800 kuna. Podaci za žene u istim sektorima su razočaravajući. Naime, prosječna plaća žena u spomenutim sektorima iznosila je 9.116 kuna što je više od 2000 kuna manje nego kod muškaraca.
Podaci dalje govore isto i za sektore komunikacija, informacija i socijalne i zdravstvene skrbi.
Sektor komunikacija i informacija kod muškaraca donosi prosječnu neto plaću od 11.380 kuna , dok žene ostvaruju 9.620 kuna, što je ustvari i najviša prosječna neto plaća za žene u trećem tromjesečju. U djelatnosti socijalne skrbi i zdravstvene zaštite muškarci dobivaju prosječnu neto plaću od 11.047 kuna dok žene samo 8.639 kuna.
Najniža plaća žena po sektorima
Najnižu zabilježenu plaću oba spola imala su uslužnim i administrativnim zanimanjima – žene 5.734 kuna, a muškarci 6.121 kunu što ponovno govori da se radi o razlici i da muškarci ostvaruju bolja primanja.
Jedina djelatnost u kojoj su žene premašile muškarce po iznosu prosječne neto plaće jest neočekivano – građevinarska djelatnost. Žene su u ovom sektoru ostvarila prosjek od 6.653 kune, a muškarci za isto razdoblje onaj od 6.122 kune. Ipak, ove podatke treba uzeti s oprezom, budući da su u graditeljstvu na izgradnji zaposleni većinom muškarci, a u broj zaposlenih u pravnim osobama govori da je u spomenutoj djelatnosti nešto više od 10 posto žena!
U odnosu na 2021. prosječna neto plaća za oba spola je porasla, ali ponovno prednjače muškarci. Prosječna bruto plaća muškaraca porasla je za 8,7 posto, dok je ista za žene porasla 8,3 posto. Gledajući neto plaću za isplaćene sate, kod žena je to iznosilo 41,11 kuna, a za muškarce 44,07 posto.
Kako je u drugim zemljama Europe?
Razlike u plaćama između žena i muškaraca postoje i u drugim državama Europe. Godine 2019. ta je razlika bila najvidljivija u Estoniji, zatim u Latviji, Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Te iste godine najmanje razlike u plaćama zabilježene su u Poljskoj, Sloveniji, Belgiji, Italiji, Rumunjskoj i Luksemburgu.
Iako bi vas neki od ovih podataka mogli iznenaditi, nije sve crno-bijelo. Naime, manja razlika ne znači ujedno i veću ravnopravnost spolova. Naime, u nekim od spomenutih država ona može biti razlog manjeg broja žena na tržištu. S druge strane veća razlika može biti razlog da je manje žena zaposleno na puno radno vrijeme ili su žene zastupljenije u određenim zanimanja. Stoga, ni te podatke ne smijemo uzeti kao realni prikaz stanja po državama.
Razlozi razlike u plaćama između žena i muškaraca
Prema istraživanja iz 2015. godine glavni razlozi u plaćama između žena i muškaraca su ti što žene provode više vremena na poslovima za koje nisu plaćene. Tu prednjači vođenje kućanstva i briga o djeci, a razlike su očite s obzirom na dio Europe. U sjevernom dijelu Europe žene na spomenute poslove utroše 6 do 8 sati tjedno, dok u zemljama poput Hrvatske, Austrije, Slovenije, Grčke, Malte i Cipra ta brojka nerijetko prelazi i 15 sati tjedno.
To je glavni razlog zbog kojih žene imaju manje vremena za plaćeni rad i karijeru. Gotovo 30 posto žena radi na pola radnog vremena, dok je u istoj situaciji samo 8 posto muškaraca. Kada uračunamo plaćeni i neplaćeni posao dolazimo do saznanja da žene rade više nego muškarci.
Osim toga, žene često imaju i većih prekida u karijeri zbog primjerice porodiljnog dopusta, a neke njihove odluke vezane uz posao ponekad utječu na obiteljske obveze.
Također, više je žena zaposleno u sektorima koji imaju niže plaće, dok je u znanosti, inženjerstvu i tehnologiji i dalje više muškaraca. To je još jedan razlog jaza razlike u plaćama između žena i muškaraca.
I dalje je prisutna diskriminacija na radnom mjestu – žene obavljajući isti posao kao muškarci imaju manje plaće ili su nakon porodiljnog dopusta degradirane i ponovno kreću graditi karijeru koju su već imale.
Ciljevi i rješenja
Cilj je da se s godinama razlike u plaćama žena i muškaraca potpuno smanje ili što bi bilo najbolje izjednače. To bi dovelo do veće ravnopravnosti spolova, smanjenje siromaštva i ulaganje u snažnije gospodarstvo.
Tome se priključio i Parlament donoseći rezoluciji o Strategiji Europske Unije za ravnopravnost spolova dana 21. siječnja 2021. godine. Njome se poziva Komisija na doprinos tako što će izraditi novi akcijski plan za smanjenje razlike u plaćama žena i muškaraca sljedećih pet godina.
Autor: M.V., Foto: TheStandingDesk / Unsplash
