Dijana Bahtijari : Mali izdavači u Hrvatskoj opstaju zahvaljujući potporama

Razgovarala: Ana Gruden

Fotografije: Ines Novković

S urednicom u izdavačkoj kući TIM press razgovarali smo o izdavaštvu općenito i najnovijoj knjizi te izdavačke kuće, čiji prijevod s engleskog sama potpisuje

Diplomiravši edukacijsku rehabilitaciju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, Dijana Bahtijari svoju je karijeru počela graditi u TIM pressu. Riječ je o izdavačkoj kući u Zagrebu, koja se ističe inovativnim idejama, brojnim prijevodima strane literature i širokom djelokrugu rada od publicistike do stručne literature. Bahtijari danas radi kao urednica u TIM pressu, a u svojem dosadašnjem radu posebno ističe niz od devet knjiga jednog od najpoznatijih norveških filozofa, Larsa Svendsena, objavljenih na hrvatskom jeziku. Početkom svibnja iz radionice TIM pressa izašla je knjiga Stephena Hinshawa „Druga vrsta ludila“, čiji prijevod na hrvatski potpisuje upravo Dijana.

Kako ste se odlučili na prevođenje knjige?

S obzirom na činjenicu da smo prije desetak godina objavili knjigu „Luciferov učinak“ poznatog američkog psihologa Philipa Zimbarda, prošle mi se godine javio njegov kolega i prijatelj s knjigom za koju je smatrao da bi bila jednako uspješna jer je u SAD-u bila bestseller. Riječ je dakako o knjizi „Druga vrsta ludila“, autora Stephena Hinshawa. Iako je autor psiholog, knjiga je i autobiografska jer govori i o autorovu odrastanju u obitelji pogođenoj mentalnom bolešću. Ubrzo smo otkupili prava i počeli razmišljati o prevoditelju. Već tu sam naišla na prvu poteškoću jer nisam bila sigurna kakav mi prevoditelj treba: stručan psiholog koji dobro zna engleski ili vrstan prevoditelj. Na očev prijedlog, odlučila sam prevesti knjigu sama. Još jedan problem bilo je i to što se nisam mogla intenzivno baviti prevođenjem zbog količine redovnih obveza na poslu. Niti u jednom trenutku nisam razmišljala o odustajanju, no proces prevođenja je potrajao. Ipak, trud i predanost tome prijevodu, kao i velika želja da knjiga konačno ugleda svjetlo dana urodili su plodom te sam posao do kraja siječnja i dovršila.

Što vas je privuklo navedenoj knjizi, da se uhvatite ukoštac baš s tim prijevodom?

Cijela tematika bila mi je izrazito zanimljiva jer sam studirala srodno područje. Osim toga, zaintrigirao me način na koji je pisana, iskreno i bez uljepšavanja stvarnosti. U Hrvatskoj nedostaje stručna literatura o mentalnim bolestima, stoga smatram da je ova knjiga objavljena u pravi čas i da će doprinijeti destigmatizaciji tog područja.

Jeste li bili u kontaktu s autorom?

Jesam, on je veoma angažiran autor. Zvala sam ga kad smo krenuli s grafičkim uređenjem knjige jer smo željeli da naslovnica hrvatskog i originalnog američkog izdanja bude ista. Naslovnica knjige je iznimno važna, posebice u slučaju ove knjige jer je na naslovnici originala odnosno američkog izdanja fotografija autora i njegovog oca i to baš na mjestu i u vrijeme koje je važno za cijelu priču. Ideja mu se svidjela te smo je proveli u djelo. U pravilu, korice prijevoda ne kopiraju korice originala, no ovdje je riječ o specifičnoj situaciji.

Organizirate mnogo promocija u čitavoj Hrvatskoj.

Trudimo se da posebno odabranim naslovima zainteresiramo publiku u drugim gradovima. Nedavno je održan Mediteranski festival knjige, koji je imao sjajan odziv. Naime, prvi put smo bili na tom festivalu s vlastitom prodajom. Njihova organizacija i interes Splićana za knjigu oduševili su me i nadmašili sva naša očekivanja. Jednako dobro iskustvo imam i s pulskog sajma knjige. Zagreb je, za razliku od drugih gradova u Hrvatskoj, pun raznih kulturnih sadržaja i festivala, pa se čitateljska publika na neki način rasprši. Baš je zbog toga decentralizacija važna jer čitatelja ima u cijeloj Hrvatskoj i interes za ovakvim manifestacijama u drugim je gradovima izraženiji nego u Zagrebu, upravo zbog toga što se ne održavaju često kao u Zagrebu.

Danas gotovo nema knjige koja je objavljena bez neke financijske potpore. Može li se danas uopće knjiga izdati bez financijske potpore?

Tisak knjige u Hrvatskoj je iznimno skup, kao i kupnja prava za nju. Kad se svi troškovi zbroje, objavljivanje knjiga zaista košta, što nažalost rezultira krajnjim proizvodom skupim za čitatelja. Dakle, bez obzira na to što ste posao izdavanja knjige obavili bez zamjerke, na kraju imate proizvod koji si mnogi ne mogu priuštiti zbog visoke cijene. Zbog toga novčanim potporama pomažu Ministarstvo znanosti i obrazovanja,  Ministarstvo kulture i Ured za kulturu Grada Zagreba te mnogi drugi strani literarni fondovi, kad je riječ o manje zastupljenim jezicima poput norveškog, nizozemskog i finskog. Riječ je o djelomičnim potporama za prijevode, radi se uglavnom o potporama koje ne prelaze 50 posto troška prijevoda. Smatram da mali izdavači u Hrvatskoj opstaju upravo zahvaljujući takvim i sličnim potporama.

Možete li nam reći nešto više o kupnji i posudbi e-knjiga na vašem knjižnom portalu?

Za taj smo projekt dobili potporu Ministarstva kulture za male poduzetnike. Projekt sada uspješno funkcionira. Na vlastitim stranicama nudimo knjižni portal na kojem čitateljima uz kupnju knjige u tiskanom obliku nudimo kupnju, ali i posudbu e-knjige. Svaki naslov ima i besplatan teaser putem kojeg mogu vidjeti kako je knjiga koncipirana. Prijava na našu stranicu vrlo je jednostavna: uz jedinstveno korisničko ime i lozinku, čitateljima je omogućen pristup web-shopu i kupljenim knjigama. Primjerice, ako posude e-knjigu, dostupna im je mjesec dana, a ako kupe e-knjigu, trajno im je dostupna. To im je omogućeno na bilo kojem uređaju koji ima pristup internetu i na bilo kojem pretraživaču. S obzirom na činjenicu da nam je ovo novi projekt, treba mu još vremena kako bi se popularizirao. Cijena e-izdanja na našem web-shopu znatno je niža od cijene tiskane knjige, a cijena posudbe e-izdanja, ovisno o knjizi, može biti i 50 posto niža od cijene kupnje. Tržište knjiga u Hrvatskoj je malo, tržište e-knjiga još manje, pa je cilj ovog projekta isključivo popularizacija i približavanje knjige čitateljima, bez obzira na format.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju časopisa Zaposlena koji se nalazi na kioscima.