I žene i muškarci mogu biti jednako dobri lideri

Razgovarala: Božena Matijević
Fotografija: Sandra Šimunović/Pixsell

Ove godine mentorica u projektu “Mentorstvo kao oblik networkinga među ženama” bit će i Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore.

Prvi put sudjelujete u ovom projektu. Zašto ste se odlučili priključiti cijeloj ovoj priči i u njoj se okušati kao mentorica?

Kada ulazite u poslovni svijet i nemate iskustva ili ga imate jako malo, teško je znati i predvidjeti što vas sve očekuje i zato je neopisiva vrijednost imati nekog tko je sve to već prošao i može vas usmjeriti na pravi put te potaknuti na razmišljanje u pravom smjeru, bilo kroz ovako organizirani projekt ili na radnom mjestu. Kroz svoju karijeru, a pogotovo na početku, uvijek sam se trudila raditi u tvrtkama gdje sam u ljudima na rukovodećim pozicijama vidjela mentore, odnosno osobe od kojih mogu nešto naučiti. Oni su učili mene, a sada ja red na meni da na isti način vratim i podijelim svoje iskustvo s drugim mladim ženama. O ovom projektu čula sam brojna pozitivna iskustva žena koje su u njemu već sudjelovale, kao mentorice i kao mentijke. Kada sam dobila poziv da i sama sudjelujem kao mentorica bila sam vrlo počašćena što se nalazim u društvu žena mentorica koje redom imaju uspješne karijere i dokaz su da je sve moguće kada se dovoljno jako za to zapne i što sam prepoznata kao osoba od koje mlade žene i poduzetnice mogu nešto naučiti.

Što ćete kao mentorica nastojati prenijeti kolegici koju ćete dobiti priliku mentorirati?

Iako mi je prvi put da sam službeno u ulozi mentorice u nekom projektu, smatram da se osobe na rukovodećim pozicijama svakodnevno nalaze u ulozi mentora i da utječu na profesionalni, ali i privatni, razvoj svojih zaposlenika i zato nose veliku odgovornost. Prije svega, želim da moja “mentijka” zna da mentorica mora biti osoba na koju se može osloniti, osoba od povjerenja koja će raditi za njenu dobrobit, sve što se trudim i sama biti. Nakon gotovo 30 godina radnog iskustva mogu reći da su razgovor i slušanje neophodni za ostvarivanje takvog odnosa. Svako pitanje je dobrodošlo i svaka konstruktivna rasprava je poželjna. Izazivat ću je na način da na kraju rasprava sama uspije doći do zaključaka i nauči kako donositi ispravne odluke. Važno je da zna da nitko nije nepogrešiv, da su greške sastavni dio rasta i razvoja svake osobe te da je najvažnije da iz njih nešto naučimo kako ih drugi put ne bismo ponovili. Mentor isto tako treba ukazati na ono što se može popraviti i unaprijediti, ali nikada ne smije zaboraviti pohvaliti i istaknuti kvalitete osobe koju mentorira. Na kraju, sigurna sam da ću i ja, bez obzira na iskustvo, poneku stvar naučiti i od nje.

Po struci ste diplomirana inženjerka građevinarstva, a sad ste već šestu godinu potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, što se još uvijek smatra nekako više muškim područjima. Kako gledate na te uvriježene podjele na muška i ženska zanimanja, kako ih nadići te što biste u tom smislu savjetovali mladim djevojkama koje se nalaze pred izborom budućeg zanimanja i karijere?

Žene mogu biti jednako uspješne u svim zanimanjima i za to imamo čitav niz primjera. Moraju znati da nema toga što ne mogu ostvariti, iako će se, nažalost, još uvijek ponekad morati više dokazivati nego muški kolege. No to nije razlog za odustati, već za biti još uporniji. Istraživanja pokazuju da žene kasne s ulaskom u poduzetništvo u odnosu na muškarce, a zbog socijalnog, ekonomskog, politički nepovoljnog položaja u odnosu na muškarce. U poslovnom svijetu sprečavaju ih stari obrasci protiv kojih se moramo boriti jer neravnopravnost žena izravno djeluje na gospodarstvo. Zbog toga je potrebno stvarati agilne poslovne timove u kojim žene trebaju imati ključne uloge te jačanjem podrške osnaživati druge žene. Iako se na tome radi i podjele se nešto manje osjete, još tu imamo puno posla.

Je li i koliko važno da žene, osobito u nekom muškom poslovnom okruženju, budu podrška jedna drugoj?

Svijet oko nas se mijenja, mi ga mijenjamo, naš glas se sve više čuje i rezultati godina borbe za ravnopravnost u svim sferama, kojoj je svaka od nas na svoj način doprinijela, sve se više vide, a nastavljaju je i nove generacije. Često čujem onu poznatu poslovicu “žena je ženi vuk”, no ja u nju odbijam vjerovati i čvrsto tvrdim da žene ženama mogu i moraju biti najveća potpora, u kakvom god okruženju. U svijetu još uvijek pretežno muške dominacije, bez ženske solidarnosti neće biti moguće ostvariti ravnotežu u liderstvu kojoj težimo i zato tu solidarnost moramo čuvati.

Tijekom svoje karijere bili ste i na direktorskim pozicijama. Možete li reći – na koji način žene rukovode i poslom i zaposlenicima, te ima li u tome nekih razlika u odnosu na muškarce rukovoditelje, i kakvih?

Biti kvalitetan rukovoditelj neke tvrtke ili organizacije ne dolazi preko noći, potrebno je puno rada na osobnom profesionalnom razvoju kako bi u konačnici mogli na kvalitetan način voditi neki kolektiv. Rukovoditelj ujedno znači biti i mentor svojim zaposlenicima iz dana u dan. Ono što bih istaknula kao glavnu razliku između žena i muškaraca jest da dobar dio žena posjeduje bolje socijalne vještine i na manje nametljiv način može doći do željenog cilja. U posao unose nešto više emocija što im pomaže ostvariti bolje međuljudske odnose i lakše smiriti situaciju kada je to potrebno. S druge strane, navikle su raditi više stvari istovremeno, što u poslovnom svijetu uvijek dobro dođe. Žene i muškarci mogu biti jednako dobri rukovoditelji i to je, ako se jednima i drugima da jednaka prilika, jedino mjerilo koje treba gledati.

Kao stručnjakinja imenovani ste i u veći broj nadzornih i saborskih odbora, a članica ste i radnih grupa, povjerenstava i komisija pri fakultetima i raznim ministarstvima. Kako usklađujete toliki obim poslovnih obaveza i privatni život te koji biste savjet, što se toga tiče, mogli dati mlađim kolegicama koje su tek na početku karijere?

Uskladiti poslovne obaveze i privatni život u današnje je vrijeme sve veći izazov. S jedne strane, današnji način rada i želja za napretkom u karijeri zahtijeva sve duži radni dan, dok s druge strane, privatni život nerijetko pati. Ako tome još dodamo i obitelj te djecu, pronaći pravi balans još je teže. Žene su tu često u nepovoljnijoj poziciji jer se istodobno moraju više dokazivati na poslu, a od njih se uglavnom očekuje i preuzimanje većeg dijela obiteljskih obaveza. No, nemojte da vam itko kaže da se to ne može. Uz dobru organizaciju, u čemu su žene dokazano dobre, sve se stiže. Važno je imati na umu da se kvaliteta privatnog života i vremena za sebe i obitelj dugoročno odražava i na kvalitetu obavljenog posla na radnom mjestu. Zato je važno pronaći ravnotežu.

Kada birate tim najbližih ljudi s kojima ćete raditi nastojite li postići rodnu ravnotežu ili gledate da se okružite većinom suradnicama ili se rukovodite samo izborom najsposobnijih?

Primarni kriterij koji gledam pri odabiru svog tima uvijek je i prvo nečije iskustvo, odnosno sposobnost u obavljanju poslova koji se od njih očekuju te potencijal za rast i napredak. Kao što sam više puta rekla, nitko ne smije biti diskriminiran na temelju svog spola ili bilo koje druge karakteristike. Voditi računa o rodnoj ravnoteži se treba i uvijek se trudim u svojim timovima tu ravnotežu održavati, ali ne nauštrb kvalitete.