Kako se riješiti hiperpigmentacije

Zamjećujete li na koži tamne mrljice? Niste jedini. Riječ je o hiperpigmentaciji koja nastaje zbog prekomjernog stvaranja i taloženja smeđeg pigmenta melanina. Melanin je pigment odgovoran za boju kože, kose i šarenice (irisa) oka, a proizvode ga specijalizirane stanice – melanociti. Svi ljudi imaju relativno sličan broj melanocita, ali razlikujemo se po količini melanina u koži, pa stoga i imamo različite puti.

Stvaranje melanina je pod utjecajem brojnih čimbenika od kojih su samo neki genetski. No, sigurno ćemo svi zamijetiti hiperpigmentacijske promjene kao prirodni znak starenja. Od ostalih mrlja na koži hiperpigmentacijske se razlikuju po reljefnosti – nisu ispupčene kao, primjerice, madeži.

Većina hiperpigmentacije, ali ne svi slučajevi, uzrokovana je povećanim stvaranjem i odlaganjem melanina, zbog čega fenomen češće pogađa osobe tamne puti, no prisutan je kod svih rasa. Nekoliko je tipova hiperpigmentacije: melazma, poslijeupalna hiperpigmentacija i solarni lentigo.

“Melazma je jedna od najčešćih bolesti kože, karakterizirana smeđe-sivim pigmentacijama koje su distribuirane na koži lica poput maske, zbog čega je dobila ime “trudnička maska”. S obzirom na lokalizaciju, predstavlja veliki estetski problem i u estetskoj dermatologiji i kozmetologiji te u psihodermatologiji. Javlja se jednako često tijekom trudnoće, kao i kod žena koje su na oralnim kontraceptivima i na nadomjesnoj hormonalnoj terapiji tijekom reproduktivne dobi ili u menopauzi. Međutim, ne treba zanemariti genetsku predispoziciju, kombinaciju sa UV zračenjem i upotrebom raznih lokalnih i sistemskih fotosenzitivnih pripravaka i lijekova.

Kad se radi o genetskoj predispoziciji, neće svaka trudnica razviti melazmu. Ulogu će imati genetski uvjetovan tip kože, ali i pozitivna obiteljska anamneza uz veliku izloženost suncu tijekom cijele godine. Zbog toga je važno bez obzira na godišnje doba koristiti UVA i UVB zaštitne faktore jer lipidna peroksidacija u staničnim membranama pod utjecajem UVA zraka stimulira melanocite na pojačanu produkciju melanina. Točan mehanizam nastanka “trudničke maske” još uvijek nije potpuno poznat.

Estrogeni, progesteroni i melanocit stimulirajući hormoni (MSH) su u značajnom porastu u trećem tromjesečju trudnoće. Međutim, istraživanja su pokazala da je vjerojatno najveći krivac za razvoj melazme progesteron jer žene u poslijemenopauzi, koje su na nadomjesnoj hormonalnoj terapiji, nisu razvile melazmu kao one koje uzimaju samo estrogen. Rizik za razvoj melazme povećava se u kombinaciji s izloženosti UV zračenju. Osobe s brojnim melanocitnim madežima te lentigines makulama i drugim hiperpigmentacijama imaju veći rizik od melazme, kao i osobe s bolestima štitnjače. Češća je i kod osoba tamnije puti.

Liječenje se provodi lokalnom primjenom kombiniranih pripravaka s hidrokinonom, uz izbjegavanje sunca u kombinaciji s hormonalnim utjecajem (trudnoća, hormonska terapija). Preporučuje se priprema kože te pravovremena antioksidativna peroralna terapija, uz obveznu UVA i UVB 50+ fotoprotekciju. Najčešće se koristi trojna lokalna terapija: 4% hidrokinona s tretinoinom i flucinolon acetonidom. Dolaze u obzir kemijski pilinzi (glikolna i salicilna kiselina) te laserska terapija, ali treba biti oprezan jer su moguće epidermalne nekroze, još intenzivnije poslijeinflamatorne hiperpigmentacije i u najgorem slučaju hipertrofični ožiljci. Dakle, na drugu liniju liječenja se odlučujemo tek kad se trojna lokalna terapija pokaže neučinkovita. Liječenje je dugotrajno, ali su prognoze dobre.

Melanin može biti prisutan u epidermisu, dermisu ili u oba sloja, pa razlikujemo epidermalne, dermalne i miješane melazme, a o tome će ovisiti i liječenje i brzina regresije. Epidermalni melanin je lokaliziran u rožnatim stanicama bazalnog i suprabazalnog sloja. Dermalni melanin je smješten u površinskom i srednjem dermisu unutar makrofaga, okružen malim, proširenim krvnim žilama, a upala može biti prisutna ili ne. Točna lokalizacija pigmenta može se dijagnosticirati Woodovom lampom.

Dermalne melazme trebaju više vremena za liječenje. S obzirom na to da je izvor dermalnog pigmenta epidermis, važno je dugoročno blokirati epidermalnu melanogenezu. Najvažnije je educirati pacijente jer liječenje traje dugo i može se očekivati postupno posvijetljivanje hiperpigementiranih područja, a suradnja liječnika i pacijenta te pridržavanje svih uputa vrijedi pola liječenja. Srećom, melazma se može povući spontano i bez liječenja, uz pridržavanje uputa”, objasnila je Nevia Delalle, dr. med., specijalistica dermatologije i venerologije iz Poliklinike Dermalife.

Idući tip su poslijeupalne hiperpigmentacije koje nastaju kao posljedice ozljeda ili upalnih promjena poput akni ili folikulitisa. PIH ili poslijeinflamatorna hiperpigmentacija je stručni naziv za mrljice koje ostanu nakon bubuljica ili akni, ogrebotina, ugriza insekata. Melanociti, stanice koje stvaraju pigment, zbog prekomjerne stimulacije postanu hipertrofične i pretjerano sintetiziraju melanin koji se zatim prenosi na susjedne keratinocite i makrofage u površinskom dermisu. Za razliku od melazmi, ove mrljice nemaju definirane rubove i mogu varirati u obliku, veličini i boji.

Solarni lentigo još je jedan tip hiperpigmentacije, koji se javlja lokalno. Kronično izlaganje UV zrakama njegov je glavni uzrok. Mrljice su okruglastog oblika, a mogu se pojaviti zasebno ili u skupini, a s godinama se njihov broj povećava. Solarni lentigo se može pojaviti u bilo kojoj dobi, a senilni lentigo zovemo staračkim pjegama i pojavljuje se nakon 40. godine života. Obje pojave su benigne.

Hiperpigmentacija na tijelu koja je difuzna, odnosno generalizirana, može se pojaviti kao posljedica korištenja određenih lijekova, zbog izloženosti teškim metalima ili zbog određenih bolesti kao što su Addisonova i hemokromatoze. Ako ste zabrinuti zbog hiperpigmentacija na licu, najbolje je savjetovati se sa stručnjakom, kako biste otklonili sumnju u neka druga stanja.

Prvi korak u liječenju i sprečavanju hiperpigmentacija je smanjenje izlaganja kože UV svjetlosti, što podrazumijeva svakodnevno korištenje kozmetičkih proizvoda sa zaštitnim faktorom. U korištenju preparata fokusirajte se na one koje među aktivnim sastojcima imaju hidrokinon, azelaičnu kiselinu, vitamin C, retinoide, kiseline (glikolnu, feruličnu, salicilnu, mliječnu) i drugo. Obvezno se prije primjene posavjetujte sa stručnjakom, posebice ako ste trudni.

Stručnjaci francuskog dermokozmetičkog brenda Ducray za prevenciju i korekciju hiperpigmentacija i posljedica fotostarenja razvili su liniju Melascreen s proizvodima koji štite od sunca, posvijetljuju tamne mrlje te se bore s prvim znakovima fotostarenja, a mogu se koristiti i tijekom trudnoće i dojenja.

Melascreen krema i fluid SPF 50+ namijenjeni su zaštiti kože od UVA, UVB zraka i plavog svjetla te nastanka hiperpigmentacija (“trudničke maske” – melazme, “kontracepcijske maske”, mrlja nakon akni), lokaliziranih tamnih mrlja i staračkih pjega. Učinkovito ograničavaju i posvijetljuju tamne mrlje, zahvaljujući kombinaciji djelatnih tvari – fotozaštitni sustav širokog spektra blokira štetno djelovanje dugih i kratkih UVA i UVB zraka, plavog svjetla i zagađenja iz okoline, a azelaična kiselina djeluje kao antioksidans. Svakodnevnom primjenom sprečava se nastajanje novih mrlja i smanjuje vidljivost postojećih.

Melascreen koncentrat protiv smeđih mrlja namijenjen je intenzivnom tretmanu (posvijetljivanju) smeđih mrlja (hiperpigmentacija) poput “trudničke maske” – melazme, “kontracepcijske maske” i mrlja nakon akni. Visokokoncentrirana formula sastoji se od hespedridin-metilhalkona koji smanjuje vaskularizaciju i propusnost krvnih žila u najdubljem sloju kože te djeluje protiv slobodnih radikala. Visok udio azelaične kiseline regulira prekomjernu proizvodnju melanina tako što sprečava djelovanje enzima odgovornog za njegovu sintezu i djeluje protiv slobodnih radikala. U Melascreen koncentratu protiv smeđih mrlja nalazimo i glikolnu kiselinu koja uklanja mrtve stanice s površine kože i tako smanjuje vidljivost smeđih mrlja, odnosno hiperpigmentacija. Melascreen koncentrat se nanosi na cijelu površinu lica, vrata i/ili dekoltea tijekom mjesec dana, obvezno u kombinaciji s Melascreen kremom ili fluidom SPF 50+. Nakon mjesec dana primjene, veličina i intenzitet smeđih mrlja smanjeni su 98 posto, a ten je ujednačen 94 posto. (Kliničko ispitivanje je provedeno pod dermatološkom kontrolom na 47 žena koje su na koži imale znakove “trudničke maske”, “kontracepcijske maske” i mrlje nakon akni više od dva mjeseca.)

Foto: Shutterstock