Zlostavljači na radnom mjestu – kako ih prepoznati i zaustaviti
Piše: Martina Vrbanić
Zlostavljanje ili bullying nije jedna od onih stvari koje možete ostaviti iza sebe kada postanete odrasla osoba. Naime, nasilje, bullying ili mobbing na poslu prisutni su u uredima češće nego što to možda mislite. Institut za zlostavljanje na radnom mjestu utvrdio je da se čak 19 posto osoba požalilo da se zlostavljanje na radnom mjestu događa upravo njima, dok je još 19 posto onih koji su svjedočili da se zlostavljanje vršilo prema nekom od njihovih kolega.
“Zlostavljanje na radnom mjestu prisutno je poput bilo kojeg drugog zlostavljanja, a dolazi nepozvano, nezasluženo i neopravdano”, kaže Gary Namie, socijalni psiholog, suosnivač i direktor WBI-ja. On i njegova supruga, Ruth Namie, klinička psihologinja, osnovali su Workplace Bullying Institute nakon što se ona susrela sa zlostavljanjem od strane kolege na radnom mjestu, u ustanovi za mentalno zdravlje.
Zlostavljanje na radnom mjestu može naštetiti vašem mentalnom i fizičkom zdravlju, što se može odraziti u obliku stresa, tjeskobe, depresije, traume, visokog krvnog tlaka i gastrointestinalnih problema.
“Mobbing na poslu je neizmjerno štetan po zdravlje onoga kome se događa. Dovodi do toga da na sam spomen posla osjećate strah i ne možete biti ono što jeste u radnom okruženju”, kaže Catherine Mattice Zundel, izvršna direktorica Civility Partnersa, koja se specijalizirala za rješavanje toksičnih radnih okruženja i pomaganje onima koji su suočeni s bullyingom na radnom mjestu. “Ljudi su ljutiti i zbunjeni. Tijekom cijelog dana misli su im usmjerene isključivo na posao. Razmišljaju svakoga dana od 0 do 24 je li danas taj dan kada će dobiti otkaz. To jednostavno ne može biti ispravan, sretan i ispunjen život”, dodaje.
U nastavku donosimo što je zapravo zlostavljanje na radnom mjestu, kako točno izgleda, kako se najbolje nositi s njime i kako mu se najlakše oduprijeti.
Zlostavljanje na radnom mjestu
Prema WBI-u, mobbing na poslu je “višestruko zlostavljanje koje štetno utječe na zdravlje jedne ili više osoba od strane jednog ili više počinitelja.”. Nasilničko ponašanje, uključujući i verbalno zlostavljanje, odvija se s ciljem zastrašivanja, prijetnji ili ponižavanja osobe prema kojoj se vrši bullying. Takvo maltretiranje često utječe na kvalitetno obavljanje posla i svih radnih zadataka.
Zundel naglašava da je maltretiranje na radnom mjestu ozbiljan problem i da nikako ne može biti riječ o manjim neugodnostima ili remećenjima mira:
“Ono stvara psihološku neravnotežu moći između osobe koja vrši zlostavljanje i njezine žrtve tijekom koje žrtva na kraju razvija osjećaj bespomoćnosti.”.
Važno je naglasiti, za razliku od uznemiravanja, bullying nije protuzakonit.
Koja je točno razlika?
Uznemiravanje uključuje onu vrstu maltretiranja gdje netko stvara neprijateljsko radno okruženje temeljeno prema spolu, rasi, religiji, nacionalnoj osnovi ili radnoj poziciji. Ako nasilje nije povezano s ni jednom od spomenutih radnji, ono može biti toksično i loše po mentalno zdravlje, ali nije protuzakonito.
Tipovi nasilnika na radnom mjestu
Prema WBI-jevom istraživanju većina (61%) nasilnika na radnom mjestu su šefovi. Ali to također znači da više od trećine nisu menadžeri, već obični zaposlenici, odnosno, primjerice, šefovi odjela. Ukratko, zlostavljanje na radnom mjestu može doći iz bilo kojeg odjela ili tvrtke te može poprimiti različite oblike.
Donosimo četiri najčešća tipa nasilnika s kojima se možete susresti na radnom mjestu i ponašanja koja su im srodna. Uvijek imajte na umu da jedan nasilnik može ispoljiti više tipova ponašanja u isto vrijeme.
Agresivna komunikacija
Kada zamišljate zlostavljača na radnom mjestu, što vam prvo pada na pamet? Ako je to osoba koja često radi scene u javnosti, viče, psuje i sije strah ne samo prema jednoj žrtvi, već prema svim kolegama koji joj se boje proturječiti kako i sami ne bi postali sljedeća meta, riječ je o zlostavljaču koji se koristi agresivnom komunikacijom s ciljem zastrašivanja svih oko sebe.
Agresivna komunikacija može uključivati ne samo vikanje, slanje bijesnih e-mailova i ispoljavanje drugih verbalnih oblika neprijateljstva, već i korištenje agresivnog govora tijela.
Primjerice, jedan klijent s kojim je Zundel radila često bi preuzeo neku vrstu moći na sastancima osoblja tako što bi podigao noge na stol prije nego što bi započeo duge osuđujuće govore o tome zašto nečija ideja nije prihvatljiva.
Konstantno kritiziranje (omalovažavanje i ponižavanje)
Kada je Laine dobila priliku raditi u jednoj neprofitnoj organizaciji u koju je istinski vjerovala, mislila je da će posao odrađivati s lakoćom. No, ubrzo je njezin šef, koji većinu vremena nije bio prisutan u uredu jer je često putovao, počeo putem e-mailova kritizirati gotovu svaku sitnicu koju bi učinila.
Išao je tako daleko da su omalovažavajuće poruke bile jedina vrsta komunikacije kojom joj se obraćao. Ne samo da ju je redovito kažnjavao kad god bi pogriješila ili kada je samovoljno zaključio da nije uspjela, već se pobrinuo i za to da nikada ne preuzima zasluge za ono što je dobro odradila.
Zbog toga je počela sve duže ostajati na poslu, ali što je više i napornije radila, to je u njegovim očima sve lošije odrađivala posao. Sve što je učinila bilo je pogrešno.
Ovaj tip nasilnika vam se neće derati u lice ili raditi scene u javnosti, ali će vas toliko kritizirati i omalovažavati da ćete u konačnici i sami posumnjati u svoje sposobnosti. Sve to utjecat će na kvalitetu vašeg posla koji u takvim uvjetima više ne može biti na istoj razini kao obično.
Laine je, primjerice, toliko bila prestravljena onime što će se nalaziti u sljedećem e-mailu, da je prestala provjeravati elektroničku poštu. A kvaliteta obavljanja njezina posla pala je i na drugim razinama. Na kraju je dobila otkaz.
“Zlostavljač bi vas u ovim slučajevima mogao ponižavati licem u lice ili javno, ukazujući vam na vaše pogreške, preuzimajući zasluge za vaš rad, izostavljanjem ključnih informacija od vas koje utječu na obavljanje vaših radnih zadataka ili čak zbijanjem šala na vaš račun”, kaže Zundel.
Manipulacija i namjerno uskraćivanje informacija
Jedno od najfascinantnijih aspekata Laineinog iskustva bilo je to što ju je šef konstantno kritizirao zbog stvari koje je odradila loše ili drukčije od njegove zamisli, a da joj nikada nije dao konkretne upute i naznake kako bi ih trebala odraditi. Ponekad bi se naljutio zbog toga što nije izvršila zadatke koje joj nikada nije rekao da ih učini.
Neki zlostavljači manipuliraju svojim žrtvama tako što im uskraćuje resurse potrebe za obavljanje posla poput uputa, važnih informacija, vremenskog roka ili pomoći drugih zaposlenika. A time unaprijed osuđuju na neuspjeh.
“Primjerice, mogu vam spomenuti samo tri koraka postupka, dok ih je ustvari pet ili vam nagomilati poslova za koje je nemoguće izvršiti ih do zadanog roka”, kaže Znudel. Oni će vam podnijeti izvještaj o tome kako ste loše obavili posao u slučajevima kada je posao konkretno odrađen ili će vas kazniti zbog toga što ste zakasnili jednu minutu na sastanak, dok se s druge strane u istim situacijama ostali zaposlenici nikada ne moraju suočiti s takvim posljedicama.
Ovakav zlostavljač može biti i vaš kolega ili podređeni, ako vas “zaboravi” pozvati na važan sastanak ili vam ne proslijedi važne informacije koje vas sprječavaju u kvalitetnom obavljanju vašeg posla.
Dvoličnost
Jedan od najgorih tipova zlostavljača na poslu su oni koji se pretvaraju da su vam bliski prijatelji, a s druge strane rade protiv vas iza vaših leđa. Otkrivanje, a samim time i suočavanje s ovakvim tipovima zlostavljača, je najteže.
Oni ustvari grade vašu reputaciju pričajući o vama iza leđa. Njihove priče o tome kako ste nepouzdani i nekvalificirani mogu vašu poslovnu karijeru doslovno rastrgati na komadiće. S druge strane, kada pričate s njima, pravit će se da su vam najbolji prijatelji.
Ove zlostavljače najteže je otkriti. Možda ćete biti te sreće i otkriti takvu dvoličnu osobu iz vašeg radnog okruženja, ali najčešće takve osobe traže od drugih da podaci koje su im oni prenijeli ostanu povjerljivi. Naravno, najteže se boriti protiv nečega za što ni ne znate da se događa.
Zašto se zlostavljači na radnom mjestu najčešće izvuku
Zlostavljači na radnom mjestu su najčešće osobe koje svoj posao izvršavaju kvalitetno i na visokoj razini. Oni mogu biti vrhunski prodavači koji tvrtki donose milijune, sjajni inženjeri koji gotovo uvijek pronalaze put do najboljih rješenja ili stručnjaci za marketing čije ideje udvostručuju promet na internetskoj stranici tvrtke. Bez obzira na sve, oni donose profit kompaniji što znači da će ih tvrtka pošto-poto poželjeti zadržati.
Neki zlostavljači učinit će sve kako bi napredovali pa će s tim ciljem i pred nadređenima pričati ružno o svojim bliskim kolegama. Na kraju će još biti nagrađeni za svoj rad, dobiti promaknuće ili povišicu, dok biste vi vjerojatno odgovarali u slučaju da tada kažete nešto protiv njih.
Zaključak je da se zlostavljači na radnom mjestu obično izvlače, a najčešće zbog toga što ostvaruju značajan doprinos prema tvrtki te zbog nekih pravila tvrtke i radnih navika u tvrtki.
“Iako bismo pomislili da karakter zlostavljača ovisi o njegovom ponašanju na radnom mjestu, to ustvari nije tako. Ono što ide niz dlaku zlostavljačima je radno okruženje koje im pruža mogućnost za mobbing na poslu time što im je dalo priliku da se zaposle u tvrtki te na kraju i da prođu nekažnjeno zbog maltretiranja ostalih iz svoje radne okoline. Bez tvrtke koja mora dati zeleno svjetlo, nepoželjno ponašanje se neće ni dogoditi”, objašnjava Greg Naime.
Kako se nositi sa zlostavljačima na radnom mjestu
Pronalazak pravog rješenja kako se nositi sa zlostavljačima na radnom mjestu može znatno olakšati vaš odlazak na posao i radnu svakodnevicu. U nastavku donosimo najbolja rješenja koja će vam dati odgovor na to što učiniti kako biste u tim teškim situacijama pomogli prvenstveno i isključivo sami sebi.
Srežite problem u ranoj fazi
Dobra vijest je ta što imate niz mogućnosti koje možete učiniti odmah na početku, prije nego što problem postane puno teže rješiv, odnosno prije nego što postanete dugoročna meta nasilnika na radnom mjestu.
“Jedna od najboljih stvari koju možete učiniti je da u trenutku kada vas netko maltretira, istoga trena odgovorite na njegove prijetnje”, kaže Zundel.
- Istaknite njihove vrijednosti – recite mu da ste upoznati s njegovim vrijednostima i da ih cijenite, ali da biste u budućnosti voljeli dobiti priliku i pokušati istupiti s nekim od vaših prijedloga
- Objasnite u čemu je problem – pokušajte objasniti zašto dolazi do problema koji vas pogađa. Recite glasno i jasno kako se ta situacija može odraziti i na cjelokupan posao
- Često izgovarajte njegovo ime – kada se obraćate zlostavljaču, pokušajte što češće izgovarati njegovo ime. Uz riječi hvale za njegov rad, trud i doprinos tvrtki, istaknite zašto bi se njegovo ponašanje prema vama trebalo promijeniti
“I ne zaboravite pritom na govor tijela. Ustanite i stojite uspravno, položite ruke uz bokove, a glavu podignite prema gore”, naglašava Zundel.
Ako ne spriječite nasilje prema vama u početku, loša vijest je da će ono s vremenom postati sve gore.
“Mnogo puta ljudi odluče čekati i nadaju se da će ono proći samo od sebe. A u trenutku kada shvate da su žrtve nasilja, moglo bi već biti prekasno. Nakon što se s vremenom neravnoteža snaga dodatno učvrsti, može postati gotovo nemoguće boriti se protiv nje”, kaže Zundel.
Drugim riječima, ako ste skupili hrabrost progovoriti nakon višemjesečnog zlostavljanja, malo je vjerojatno da će se ono i zaustaviti. Čak bi moglo postati gore. Stoga, ako ste već toliko zaglibili, možda je bolje da se poslužite nekim drugim pristupom.
Zapisujte pojedinosti i vaše reakcije
Ako vam je trebalo neko vrijeme kako biste shvatili ozbiljnost i ako osjećate da ste propustili priliku za brzom reakcijom, započnite sa zapisivanjem.
“Vodite dnevnik i zapisujte tko, što, kada, gdje i zašto se nešto događa”, kaže Zundel. “Ako ste na sastanku osoblja na kojem se žrtva zlostavljanja, vratite se za svoj stol i zapišite tko je još bio na sastanku, što je rečeno i zašto je to rečeno. Pokušajte zapisati što više detalja. Ako odlučite naknadno prijaviti zlostavljača, željet ćete dati konkretne primjere ponašanja koja opisujete, a koje biste s vremenom mogli zaboraviti.”
Pored toga, prikupite elektroničku poštu i ostale dokaze koji bi vam mogli koristiti. Ako šef kritizira vaš rad, prikupite dokumentaciju koja pokazuje pozitivne rezultate vašeg rada, a koji se kose s njegovim kritikama. Također, u mapu prikupljenih dokumenata uključiti i e-mailove pohvale koje ste dobili od drugih sudionika projekta na kojemu radite.
Vodite računa o sebi izvan radnog mjesta
Mobbing na poslu može imati ogroman učinak na vaš rad u uredu, ali i na vaš život izvan njega. Stoga, učinite sve kako bi vaš život izvan posla bio uravnoteženiji i mirniji. Ako možete priključite se nekim događanjima u slobodno vrijeme koja vas zanimaju i zbog kojih biste se mogli osjećati bolje. Počnite se baviti trčanjem, jogom ili bilo kojom drugom aktivnošću koja vas čini sretnima i opuštenima.
Provodite više vremena s prijateljima i obitelji, oslonite se na njih i na podršku koju vam pružaju, ali budite svjesni toga da neprestano pričanje o poslu može narušiti vaše odnose.
Razmislite i o tome da potražite stručnu pomoć psihoterapeuta ili savjetnika. Bilo bi dobro da stručnjak na kojeg ćete se osloniti ima iskustva u tom području i razumije traumu s kojom se borite.
Istražite povijest bullyinga u vašoj tvrtki
Ima li tvrtka u kojoj radite politiku postupanja kod bullyinga, maltretiranja, verbalnog zlostavljanja ili bilo čega sličnoga na što biste se možda mogli osloniti? Kako mobbing na poslu nije kažnjiv, mnoge tvrtke ustvari nemaju formalnu politiku kako postupiti u tim trenucima. No, ipak, uložite vrijeme i proučite kolektivni ugovor tvrtke te sve ostale dokumente u kojima bi se mogla nalaziti načela poslovanja kompanije.
Istovremeno, potražite pravni savjet kojim biste potvrdili radi li se zaista o uznemiravanju i koja su vaša prava. Preporučuje se unajmiti odvjetnika za radno pravo koji ima iskustva u spomenutom području, a od kojeg ćete dobiti vrijedne savjete za rješavanje vašeg slučaja.
Razgovarajte s vašim šefom (ili nekim drugim ako je on zlostavljač)
Ako ste pokušali riješiti situaciju i niste u tome uspjeli, Zundel preporučuje da obavite razgovor s vašim šefom (pod pretpostavkom da on nije zlostavljač). “Možete reći: “Evo što se događa. Pokušala sam sama riješiti problem, ali ništa od toga nije uspjelo i zato sam sada ovdje u vašem uredu””, dodaje Zundel. To bi bila puno bolja opcija od: “Ova osoba me maltretira. Možete li mi pomoći?”.
U slučaju da je problem u vašem šefu, obratite se šefu odjela ili nekom tko se nalazi iznad njega i potražite njihov savjet. Ovdje je ključno procijeniti vašu konkretnu situaciju kao i odnose unutar tvrtke u kojoj radite. Nije pametno potražiti pomoć od nekoga tko je usko povezan s vašim zlostavljačem, u smislu da usko surađuje s njim na nekim projektima, radio je s njim na prethodnom poslu ili je s njime obiteljski povezan . Ako učinite tu pogrešku, glasine bi mogle doprijeti do zlostavljača i tako biste situaciju mogli učiniti mnogo gorom.
Potražite novi posao
Nažalost, u realnosti većina ovakvih situacija završava otkazom. U čak 77 posto slučajeva žrtva daje sama otkaz ili biva otpuštena (ponekad kvaliteta obavljanja posla pati zbog izloženosti dugotrajnim stresnim situacijama). Stoga, u vašem najboljem interesu je da što prije započnete traženje novog posla, posebice ako vaša tvrtka nema politiku kako postupati u situacijama mobbinga na poslu.
Zapamtite, vaši dani provedeni na poslu ne bi smjeli biti ispunjeni strahom, manipulacijama i ponižavanjem. Ako jesu, znajte za početak da ni u jednom slučaju niste vi krivi! Zatim poduzmite potrebne korake kako biste zaštitili sebe i jednom zauvijek zaustavili zlostavljača na poslu.
