Tarja Krehić – Osnaživanje žena u poslovnom svijetu
Razgovarala: Ana Gruden
Fotografije. Tomislav Valent
Razgovarali smo s Tarjom Krehić, predsjednicom Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji koja je u studenom, zajednom sa Hrvatskom udrugom lobista, organizirala konferenciju o osnaživanju žena s uglednim međunarodnim gošćama iz svijeta biznisa i prava
Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji (HUZUPP), u suradnji s Hrvatskim društvom lobista (HDL) u studenom je održala konferenciju pod nazivom „Pravo & biznis: pozitivni učinci usvajanja nove europske regulative koja osnažuje biznis & žene“. Osim domaćih, na konferenciji su sudjelovale i gošće iz Velike Britanije i SAD-a, koje su podijelile svoje iskustvo u povećanju udjela žena u biznisu, kad se radi o najvišim pozicijama. Predsjednica Udruge žena u pravnoj profesiji Tarja Krehić otkrila nam je o čemu je bilo riječi na konferenciji te koja su vrijedna iskustva prenijele kolegice iz Europe i Amerike.
Zašto ste se odlučili baviti ovom temom i organizirati konferenciju? Nije li tema značajnija za Vladu RH, Hrvatsku udrugu poslodavaca i nadležna ministarstva?
Naravno da je, ali je relevantna i za našu udrugu, iako smo prvenstveno strukovna udruga pravnica, čiji je primarni cilj afirmiranje pravne profesije i kontinuirano poboljšanje kvalitete. Mi ne zagovaramo nijednu političku ili legislativnu opciju o kojoj je bila riječ na konferenciji – dakle o različitim europskim mjerama i regulativama koje osnažuju biznis, pravo i žene. Mi samo želimo biti stručna, kvalitetna i objektivna platforma koja otvara dijalog i javnu diskusiju o projektima koji osnažuju biznis i pravo, koji su značajni za našu profesiju. Osim toga, činjenice i brojke itekako ukazuju na važnost ove teme unutar naše struke. Primjerice, iako su u sudstvu više od 70 posto sutkinje, nikad niti jedna sutkinja nije bila predsjednica Vrhovnog suda. U istom su postotku žene zatupljene u pravosuđu općenito, a nikad nismo imali glavnu državnu odvjetnicu. U odvjetničkoj je profesiji 50 posto žena, a nikad nismo imali predsjednicu Hrvatske odvjetničke komore. U 240 godina dugoj povijesti Pravnog fakulteta samo su dvije žene bile dekanice.
Iako su u sudstvu više od 70 posto sutkinje, nikad niti jedna sutkinja nije bila predsjednica Vrhovnog suda. U istom su postotku žene zatupljene u pravosuđu općenito, a nikad nismo imali glavnu državnu odvjetnicu. U odvjetničkoj je profesiji 50 posto žena, a nikad nismo imali predsjednicu Hrvatske odvjetničke komore. U 240 godina dugoj povijesti Pravnog fakulteta samo su dvije žene bile dekanice.
Međutim, svjesni smo da zemlje s puno dužom demokracijom imaju slične izazove kao i mi – tek je nedavno u SAD-u pravnica Letitia James razbila trostruku manjinsku barijeru: postala je prva žena državna odvjetnica u New Yorku, prva žena Afroamerikanka izabrana na takvu državnu funkciju i prva crnkinja državna odvjetnica.
Upravo zato što je tema osnaživanja žena u svim industrijama, pa i u pravnoj, tema broj jedan u Europskoj uniji i većini razvijenog svijeta, na konferenciju smo dovele iznimne gošće iz SAD-a i najveće odvjetničko-lobističke kuće na svijetu Dentons, koje su nam predstavile američku perspektivu ovog pitanja unutar pravne profesije. Gošće iz Europe: Avril Martindale, predstavnica britanskog Kluba 30%, odvjetnica i partnerica u globalnom odvjetničkom društvu Freshfields iz Londona; Katharina Miller, predsjednica Europskog udruženja žena u pravnoj profesiji; Monika Ladmanova, savjetnica EU povjerenice za pravo, potrošače i ravnopravnost spolova, te Anka Wittenberg, potpredsjednica tvrtke SAP Njemačka, potvrdile su nam da se radi o vrlo važnoj temi
Što ste željeli postići ovom konferencijom?
Europska je komisija još 2012. usvojila prijedlog Direktive o ženskim kvotama u nadzornim odborima trgovačkih društava s ciljem ujednačene zastupljenosti žena i muškaraca među članovima uprava i nadzornih odbora. Cilj je predložene direktive do 2020. postići 40 posto zastupljenosti žena odnosno podzastupljenog spola među članovima odbora velikih privatnih kompanija koje kotiraju na financijskim burzama te do 2018. u javnim kompanijama. Prijedlog direktive je prihvatio Europski parlament 2013. godine, uz dodatne mjere u obliku stroge kazne isključenja iz javnih natječaja kompanije koja ne uvede transparentni postupak imenovanja i sl. Europski parlament je predložio i da zemlje članice podrže male i srednje te mikrokompanije u poboljšanju rodne ravnopravnosti na svim razinama upravljanja. Predloženo je da kompanije na radnim mjestima razviju rodno uravnotežen model odlučivanja na svim razinama, uz paralelno poduzimanje nužnih koraka za uklanjanje rodnih razlika u plaći i uvođenje fleksibilnih radnih uvjeta za sve zaposlene.
Cilj je predložene direktive do 2020. postići 40 posto zastupljenosti žena odnosno podzastupljenog spola među članovima odbora velikih privatnih kompanija koje kotiraju na financijskim burzama
Znate li kako se Direktiva provodi u EU?
Većina zapadno-europskih zemalja Europske unije započela je provedbu jednake zastupljenosti žena na upravljačkim funkcijama kompanija na burzi kroz implementaciju Direktive i uvođenje nacionalne kvote ili kroz samoregulirajuće mehanizme. U Francuskoj su žene zastupljene 43,4 posto, što je rezultat uvođenja kvota 2011. godine. U Njemačkoj su zastupljene 34 posto, a nedavno je Njemačka postavila 50 posto kao novi cilj, što je rezultat uspješne implementacije nacionalnih kvota. U Italiji su žene zastupljene 32 posto, a u Belgiji 30,7 posto s ciljem da ih do 2018. bude 33 posto. Španjolska je među prvima uvela kvote s ciljem 40 posto zastupljenosti žena na upravljačkim funkcijama. S druge strane, recentni primjeri Austrije i Portugala, zemalja koje su uvele legislativne kvote od 30 posto (Portugal čak 33 posto za kompanije na burzi i državne kompanije), pokazuju da je ovo neupitan pozitivan trend u zemljama EU-a, ali i izvan Unije.
Dodatno zabrinjava podatak da je u Hrvatskoj i iznimno mali udio žena u upravama državnih kompanija, samo 5,26 posto
Koji su zaključci konferencije? Što ste postigli?
Željele smo dovesti i čuti europske i svjetske trendove u osnaživanju pozicije žena u biznisu i pravu, ali i osnaživanju biznisa i društva općenito kroz poboljšanje muške i ženske ravnopravnosti, te usvojiti primjere najbolje prakse. Željele smo hrvatske pravnice i hrvatsko gospodarstvo staviti na kartu svijeta i kartu Europe, otvarajući ove teme. Smatramo da je ova inicijativa posebno važna u trenutku kad se trendovi u Hrvatskoj usporavaju i u nekim aspektima stagniramo i nazadujemo. Primjerice, nalazimo se u skupini zemalja s malim pomacima, s obzirom na to da je u Hrvatskoj samo 19,3 posto žena u nadzornim odborima kompanija koje kotiraju na burzama. Udio žena u Hrvatskoj na upravljačkim pozicijama statistički je niži u odnosu na prethodnu godinu (21,6 posto), što u usporedbi s prosječnim pokazateljima u EU govori o potrebi za hitnom intervencijom. Dodatno zabrinjava podatak da je u Hrvatskoj i iznimno mali udio žena u upravama državnih kompanija, samo 5,26 posto. Međutim, s obzirom na to da su podršku našim inicijativama na konferenciji dali Vlada RH kroz Ministarstvo gospodarstva te Ured predsjednice RH, sigurni smo da ćemo uskoro i u Hrvatskoj implementirati konkretne mjere koje će biti kvalitetne, učinkovite i dati konkretne rezultate, kao i usvojiti primjere dobre prakse, koje smo čuli od naših gošći iz EU-a i SAD-a.
Maja Pokrovac, predsjednica Hrvatske udruge lobista
Cijeli intervju možete pročitati u tiskanom izdanju časopisa Zaposlena.
