Sadržaj portala

Helena Schmidt: Žene imaju interes za upravljačke pozicije, ali teško na njih dolaze

Razgovarala: Ana Gruden

Fotografije: Deloitte

Partnerica u tvrtki Deloitte govori o istraživanju koje su proveli zajedno s Hrvatskom udrugom poslodavaca 2013. i 2018. o ženama u poslovnom okruženju te o zaključcima do kojih su došli

O tome da se žene suočavaju s velikim izazovima i preprekama u svojoj karijeri svjedoče brojni podaci i istraživanja, a upravo je od listopada do prosinca 2018. godine provedeno drugo istraživanje takvog tipa pod nazivom „Žene u poslovnom svijetu“. U organizaciji Deloittea i Hrvatske udruge poslodavaca, cilj je bio prikazati stavove i razmišljanja 186 žena i muškaraca, menadžera na vodećim pozicijama tvrtki i financijskih institucija, s posebnim naglaskom na razvoj žena u poduzetništvu. Žena koja je ovo istraživanje predstavila u sklopu događaja u organizaciji Deloittea i HUP-a je Helena Schmidt, partnerica u Deloitteu, koja se može pohvaliti s više od 15 godina iskustva u poreznom savjetovanju na području hrvatske i međunarodne porezne prakse. Oduvijek je znala da se želi baviti porezima, pa se i zaposlila u konkurentskoj kući te kasnije prešla u Deloitte.

„Bavim se poreznim savjetovanjem, imam mnogo klijenata različitih veličina i svaki dan je novi izazov. Nakon što sam rodila drugo dijete, znala sam da se želim nastaviti usavršavati te sam završila EMBA program u poslovnoj školi Cotrugli, što mi je pružilo dodatnu vjeru u sebe. Nakon što su mi djeca malo odrasla, izrazila sam želju da se više posvetim karijeri, a upravo su u Deloitteu tu želju prepoznali. Stoga sam od prošle godine partnerica, što znači da imam svoj tim s kojim radim i zajedno se razvijamo.“

Proveli ste istraživanje o ženama u poslovnom svijetu 2013. i 2018. godine zajedno s HUP-om. Posljednje istraživanje rađeno je samo u Hrvatskoj i bilo je malo dublje od prvoga jer je obuhvatilo još neka dodatna, pitanja o poduzetništvu. Koji vam je bio motiv i cilj, kad ste se odlučili 2013. na istraživanje, i kako ste ga odlučili ponoviti?

Unutar Deloittea u Hrvatskoj osnovali smo SheXO klub, 2012. godine. Klub je namijenjen poslovnim ženama, a osnovna ideja je razvijanje liderskih vještina, networking odnosno umrežavanje među našim članicama i razgovori o temama koje nas se tiču. Naime, budući da se inače bavimo poslovnim savjetovanjem i revizijom, ovo nam je na neki način extra vrijeme. U skladu s tim, organiziramo tri događanja godišnje, a dva od njih najčešće su neformalnog tipa, što naše članice naročito cijene. Tako smo 2013. odlučili da želimo istražiti kakve su percepcije i stavovi članova uprave, kad se radi o zastupljenosti žena na vodećim pozicijama. Dakle, cilj je bio saznati što žene vide kao prepreku u svojem napretku. Iako je istraživanje bilo otvoreno i za muškarce, 2018. godine upitnik je popunilo samo pet posto muških članova uprava. Naime, muškarci ne vide problem u ovoj temi. Stoga su nam odgovarale žene koje problem prepoznaju. Napominjem da se nismo bavili srednjim menadžmentom jer tamo taj problem nije zastupljen, ali što se više penjemo u piramidi, činjenica jest da je sve manje žena.

Što ste zaključili iz istraživanja 2013., a što 2018. godine? Koje su razlike?

Razlike postoje možda u dvije-tri stavke, stoga je zaključak u oba istraživanja da žene imaju interes za upravljačke pozicije i posjeduju kvalitete da ih zauzmu. Jednako dobro vode firmu kao i muškarci, kad se radi o poslovnim rezultatima. Postavlja se pitanje što ih u tome sprečava, a došli smo do zaključka da gotovo 80 posto žena smatra kako su muškarci bolji u profesionalnom napredovanju i da žene općenito ulažu više napora da bi bile na istoj poziciji kao muškarci. Željeli smo saznati što žene sprečava u tome da dođu do željene pozicije. Naime, faktori mogu biti vanjski i unutrašnji, pa smo doznali da žene prihvaćaju poslovnu priliku samo ako su sto posto sigurne da su za nju sposobne, za razliku od muškaraca koji mnogo više riskiraju. Žene su odgovornije jer rade puno više na stjecanju vještina, konstantno ulažu u svoju edukaciju jer smatraju da je to prvi način za napredovanje na višu poziciju, no često zaboravljaju na neformalno obrazovanje i umrežavanje na poslu, što je također iznimno bitno. Nadalje, jedna od razlika između ova dva istraživanja jest odgovor na pitanje što bi ženama moglo pomoći da dođu do vrha. Osim standardnih odgovora poput edukacije, podrške obitelji, čak 19,4 posto ispitanica navelo je mentorstvo (i to muškog kolege). Dakle, nakon pet godina prepoznata je važnost mentorstva, što znači da su žene svjesne da trebaju nekog „zagovaratelja“ unutar firme, koji će ih naučiti neformalim obrascima ponašanja, odnosno kako da verbaliziraju svoju želju da dođu na željenu poziciju.

Zaista je istaknuto da mentor mora biti muški kolega?

Mislim da je ženama najvažnije da je ta osoba u hijerahiji dovoljno visoko, a znamo da su muški kolege najčešće na vrhu. Pritom, 15,1 posto ispitanica navodi i mentorstvo kolegice kao poželjno. Nadalje, treba istaknuti i percepciju kao bitnu stavku našeg istraživanja jer predsjednici uprava ne rade svjesno razliku između muškaraca i žena. No, svi smo skloni okružiti se sebi sličnim ljudima jer nam je lakše govoriti o nečemu što je nama zanimljivo i time se nesvjesno ograđujemo od baze talenata u firmi, koje bismo mogli iskoristiti. Vjerujemo da mnogo firmi radi na ovom problemu i držimo do toga. Naime, želimo postići individualizirani pristup i smatramo da poslodavac može puno toga napraviti, kao uostalom i država. Osvrnula bih se tu, primjerice, na rodiljni dopust jer neke se žene žele vratiti brzo svojem poslu, a druge žele fleksibilnije radne uvjete, na primjer, rad od kuće i sl.

Osim mentorstva, ima li još razlika u ova dva istraživanja?

Da, percepcija je da su žene puno iskrenije nego muškarci i tako je odgovorilo čak 53 posto ispitanika. Kad je riječ o liderstvu, žene očigledno nisu sklone diplomaciji i politici, već kažu ono što zaista jest. Inače, dosta su se uravnotežile osobine između muškaraca i žena, pri tome mislim na osobine koje se traže od vođe, dakle, da razvijaju ljude, imaju dobre pregovaračke sposobnosti, dosljednost te analitičke sposobnosti.

Ima li pomaka kad se radi o broju žena na vodećim pozicijama?

Prisutan je trend da žene žele preuzeti te pozicije, ali im treba poticaj kako bi to i učinile. Ne mogu nažalost potvrditi da postoji trend koji će do određene godine dovesti do većeg broja žena na vodećim pozicijama. Promjene su još uvijek gotovo neprimjetne.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Zaposlene.