Martina Sokač Saraga: Dok se mi bavimo perfekcionizmom, muškarci zabijaju golove
Sadržaj portala
martina-sokac-saraga

Martina Sokač Saraga: Dok se mi bavimo perfekcionizmom, muškarci zabijaju golove

S članicom Uprave Bloomberg Adrie i izvršnom direktoricom za poslovni razvoj, Martinom Sokač Saraga, razgovaramo o njezinih 15 godina provedenih u HGK, odnosima sa ženama i među njima te o planovima za medijsku kuću 

Tiskano izdanje: lipanj 2022.

Razgovarala: Ana Gruden

Fotografije: Privatna arhiva

Još za vrijeme studija na Fakultetu političkih znanosti Martina Sokač Saraga počela je raditi kao novinarka u redakciji Jutarnjeg lista. Nakon početničkog rada u gradskoj rubrici, vođena znatiželjom koja je i danas krasi, ubrzo se okušala i u političkom segmentu novinarstva radi političke komunikacije koja ju je oduvijek interesirala.

U sklopu tih poslova imala je kontakte i s Hrvatskom gospodarskom komorom, kad je pomislila da bi za desetak godina voljela tamo raditi u odnosima s javnošću. No, kao što stara narodna izreka kaže: pazi što želiš, želja joj se ostvarila puno ranije. Počela je kao stručna suradnica, zatim viša stručna suradnica, voditeljica Odjela za odnose s javnošću i na kraju direktorica čitavog Sektora za komunikacije u kojem je formirala i odjele za razvoj ljudskih resursa, marketinga, Odjel za multimediju te Kontaktni centar.

Posljednjih je godina usporedno upravljala i tvrtkom Privredni vjesnik, u kojoj je s timom lansirala nekoliko novih medijskih proizvoda. Posljednjih godinu dana članica je Uprave Bloomberg Adrie te izvršna direktorica za poslovni razvoj. Kako doživljava godine provedene u Komori te koji je fokus na novom poslu otkrila nam je Martina u ugodnom razgovoru u kojem smo se dotaknuli i pitanja ženskih kvota, ženskih uzora u poslu i sl.

Cijelo vrijeme koje ste proveli u HGK radili ste u Odjelu odnosa s javnošću.

Da, i taj se Odjel na moju inicijativu tijekom godina razvio u veliki sektor s pet odjela. Formirali smo Odjel za razvoj ljudskih resursa jer me je to interesiralo i oduvijek sam imala osjećaj za ljude. Odjel za marketing i Kontaktni centar bili su sljedeći logičan korak kao odgovor na potrebu tržišta da se bolje upozna s uslugama koje HGK nudi, a nisu bile dovoljno poznate široj javnosti.

Taj marketinški problem potaknuo me je na promišljanje o sljedećim promidžbenim kampanjama kojima smo širi krug članica i korisnika upoznali s uslugama koje smo nudili kao protuvrijednost mjesečnoj članarini, čija je svrhovitost toliko puta dovedena u pitanje.

Razvijali smo i Odjel za multimediju, a kasnije je nastupila i sveobuhvatna reorganizacija. Ali to je jedna druga priča. HGK je na jednome mjestu koncentrirala mnogo znanja, stručnosti, iskustva i podataka, pa je šteta da se posljednjih godina ta kvaliteta neizbježno smanjuje zbog osipanja kvalitetnih kadrova.

Strastveno govorite o tom poslovnom razdoblju.

Uživala sam raditi u Komori, prije svega zbog širine tema i dinamike događanja te brojnih iznimnih kolega stručnjaka. Neposredni kontakt s poduzetnicima kao pokretačima gospodarskog razvoja i suradnja u njihovu proboju na međunarodna tržišta neprocjenjivo je iskustvo.

Puno ste i putovali.

Imala sam privilegij s hrvatskim gospodarstvenicima proputovati svijet, od Afganistana do Japana. Organizirali  smo brojna gospodarska izaslanstva u svijetu, promovirali njihove usluge i proizvode te ih povezivali s poslovnim partnerima. Potrebno je mnogo angažmana, uvjeravanja i sastanaka da biste nekome prodali svoj proizvod ili uslugu, posebice na zahtjevnom globalnom tržištu.

Na što ste najponosniji iz tog razdoblja rada u HGK?

Na to što vjerujem da sam svojim radom, uloženom energijom i idejama činila razliku i sudjelovala u unapređivanju sustava. Davala sam se maksimalno u posao, što potvrđuje i činjenica da su se uprave mijenjale, a ja sam kontinuirano i sustavno napredovala u svojem poslu i položaju. To je najbolja potvrda mojeg rada.

Ulagali smo veliki trud u inovacije u komuniciranju. Primjerice, prva smo institucija koja je uvela videonovinara i omogućila da sve naše televizije primaju i emitiraju videosadržaj sa svih strana svijeta bez ikakvog troška. Radili smo i press konferencije u avionu. Činili smo razliku. Ponosna sam na standard koji smo uspostavili. O tome svjedoče i ankete o zadovoljstvu novinara našim sektorom, u kojima smo redovito ocijenjivani najvišim ocjenama, i zbog brzine reagiranja i zbog kvalitete isporučenog sadržaja. Sjećam se komentara u anketi kolegice Jagode Marić: „Vi ste jedina institucija koja na novinarski upit odgovara u dva ujutro!“. I danas mi se kolege novinari javljaju sa sjetom „na dobra stara vremena“. Pa zatim, sjećate li se kampanje „Kupujmo hrvatsko“?

Da, naravno.

Sigurno pamtite i nepovjerenje prema domaćim proizvodima i uslugama. Dok su se Austrijanac ili Talijan rađali s osjećajem da je njihovo najbolje, mi smo morali osvještavati društvo o važnosti domaće proizvodnje i davanja prednosti domaćem proizvodu. I danas doista više kupujemo domaće. Sad svaki trgovački lanac ima svoju inačicu, kutak Kupujmo hrvatsko. To znači da je ideja tijekom godina zaživjela. Dali smo velik doprinos u promjeni svijesti.

Primjerice, ganula me je scena u trgovini kad je otac bio u kupnji s djetetom i neselektivno ubacivao stvari u košaru, čitajući popis za kupnju. Dječak je pitao, očito potaknut reklamom i kampanjom: „Tata, jel’ to kupujmo hrvatsko?“. Otac ga je pogledao i rekao: „Imaš pravo, sine“, pa počeo provjeravati deklaraciju na odabranim proizvodima. To je stvarno dobar osjećaj.

martina-sokac-saragaKoje još anegdote pamtite iz tog razdoblja?

Susret s Angelinom Jolie na promociji svjetski poznatih izuma hrvatskih velikana u New Yorku. Promovirali smo tu priču u zgradi UN-a, dok je istodobno na čelu s Reneom Bakalovićem deset ponajboljih hrvatskih chefova organiziralo tjedan hrvatske kuhinje. Tamo se našla i UN-ova ambasadorica Angelina Jolie.

Unatoč zabrani da joj se prilazi, ja sam shvatila da mi se pruža prilika i da nemam što izgubiti. Pozvala sam je da čuje našu priču i suprotno uputi svojih PR-a i tjelohranitelja, ona je pristala. Zajedno smo uz ugodan razgovor razgledale izložbu, od kravate do penkale. Bio je to dobar PR radi kojeg je vrijedilo riskirati.

Bilo je mnogo kritike obveznog plaćanja članarine HGK-u, što je nedavno ukinuto. Što mislite o tome?

Imam dvojako mišljenje. S jedne strane, jako mi je drago da će sada samo onaj tko vidi vrijednost u tome platiti članarinu, a Komora će se tako moći fokusirati na svoje članice. To je dobro i to pozdravljam. S druge strane, Komora neće više nikad imati takvu snagu kakvu je imala prije ukidanja obvezne članarine – da radi stvari koje nitko drugi nije radio, način na koji je pomagala gospodarska izaslanstva u svijetu; budući da to sve košta, više neće moći biti na toj razini.

Mislim da se to moglo drukčije kompenzirati. Komora je važna, radi niz stvari koje ne radi nitko drugi u zemlji. I mislim da bi država trebala subvencionirati HGK u nekom dijelu. Mi smo imali ideju da se osnuje Odjel za brendiranje zemlje i da se sustavno tome pristupi, da idemo na strana tržišta i sustavno promoviramo zemlju.

Pogledajte primjer Švicarske: jedna od prvih asocijacija na tu zemlju je kvaliteta i to snažno utječe na činjenicu da ćete pri kupnji dati prednost njihovim proizvodima. Kad bi se naša zemlja brendirala kao što smo mi htjeli kroz kampanju „Be Croative“, bilo bi sjajno.

Prva asocijacija na Hrvatsku je njezina ljepota, a mi smo željeli pokazati da smo i zemlja pametnih i kreativnih ljudi. Naši ljudi koji su otišli u inozemstvo, u uređene sustave, prepoznati su kao dobri radnici, a pojedinci su napravili čuda.

Ima li nešto za čime žalite, što ste trebali napraviti a niste, dok ste bili u Komori?

Ne žalim ni za čim posebno, možda jedino za tim što se nije realizirala moja ideja da napravimo dvoranu u kojoj bi bio stalni postav svjetski poznatih izuma naših velikana. Na taj način bi svjetske delegacije koje redovito dolaze mogle u nekoliko minuta dobiti uvid u značaj hrvatskih izuma za svijet, primjerice, izumitelja daktiloskopije Ivana Vučetića.

Ponosna sam na uspostavljanje sustava koji je bio pod mojom ingerencijom. Uvijek su mi bile na umu riječi mojeg prvog šefa da „sustav mora funkcionirati i kad kruna dođe na ludu glavu“. I sama sam se mijenjala tijekom godina.

Kakva je bila situacija kad je riječ o broju žena u HGK?

Bilo nas je više od 80 posto. U Komori su oduvijek važnu ulogu igrale žene, iako nikad s čelne pozicije. Nadam se da će se žene na sljedećim izborima kandidirati, a zatim izbore dobiti jedna samosvjesna, realizirana, poduzetnički orijentirana žena.

Jeste li ikad imali mentoricu?

Često je u poslu žena ženi vuk, ali ja sam imala i lavicu Sonju Nušinović Popovac. Bila mi je velika potpora i vrednovala je moje potencijale i prije mene same. Jako sam joj zahvalna.

Pročitala sam negdje da ne vjerujete u kvote. Kako mislite da bi trebalo radili na rodnoj ravnopravnosti, ako ne kroz kvote?

Velika sam pobornica ideje da više žena treba biti na vodećim pozicijama, smatram da su žene dominantno temeljitije, organiziranije i odgovornije nego muški kolege, ali nisam nekritična pobornica kvoti. Shvaćam da kvote ubrzavaju promjene, ali i otvaraju prostor da se na odlučujućim pozicijama nađu brojne nekompetentne osobe samo zato da bi se zadovoljila forma. Ipak, dajem prednost sadržaju i izvrsnosti.

U začetku ideje kvote su bile korisne za promjenu okvira razmišljanja, a sada sve više žene dokazuju da su jednako uspješne zbog vlastitih kompetencija. Prije svega, mi žene moramo djelovati udruženije i glasnije. I još jedna važna stvar: moramo biti manje samokritične.

Dok se mi bavimo perfekcionizmom i pitanjem je li dovoljno dobro ili pak međusobnim nadmetanjima, muškarci zabijaju golove. To ne bi trebalo biti tako. Žene su ozbiljna, nezaobilazna snaga i rade čuda.

Prije godinu dana prihvatili ste ponudu i otišli raditi u Bloomberg, nakon što ste dvije prethodne ponude odbili. Već vam je bilo dosta Komore ili je Bloomberg došao s ponudom koju niste mogli odbiti?

Bloomberg je ponuda koja se ne odbija. Radila sam tada u uhodanom sustavu, na dvije pozicije, i imala 30-ak ljudi pod sobom, veliku infrastrukturu i dobre uvjete. I krenula u priču koja ima globalno vrlo atraktivan i prepoznatljiv brend, ali koja na ovim prostorima počinje praktički ispočetka. Bila sam svjesna da više neću imati toliku infrastrukturu u kojoj se svaki problem riješi u sekundi. No, velika je to prilika.

Ali bio vam je izazov!

Velik izazov! Išla sam testirati sebe, rasti kroz ovako veliki projekt i razvijati se. Izvršna sam direktorica za poslovni razvoj i članica Upravnog odbora Bloomberg Adrie te njihova prva zaposlenica. Posebno me veseli biti dio menadžmenta koji je multinacionalan i dominantno ženskog predznaka.

martina-sokac-saraga-II

Što podrazumijeva vaša funkcija?

Poslovni razvoj prije svega podrazumijeva bavljenje klijentima, praćenje tržišta, izgradnju i njegovanje partnerskih odnosa, dakle, kreiranje dugoročne vrijednosti za kompaniju. U suštini, nalaženje načina kako interakcijom svih uključenih strana stvarati prilike za rast.

Konkretno, fokus mojeg rada je na svim aktivnostima vezanim za poslovnu zajednicu regije, stvaranje takozvanog Bloomberg Adria poslovnoga kluba koji će biti nezaobilazno mjesto regionalnih gospodarstvenika. Već smo detektirali prostor i potrebu za dodatnim povezivanjem regionalnih igrača i tu smo već napravili prve rezultate.

Organiziramo niz događanja, konferencija, čiji je zadatak informirati, inspirirati i povezivati regionalne poslovne lidere. Mi pružamo dodanu vrijednost koja poslovnim ljudima donosi konkurentsku prednost. Na taj način Bloomberg Adria utječe na poslovni razvoj čitave regije.

Koja je vaša konkurentska prednost u odnosu na druge poslovne medije u regiji?

Izravnu konkurenciju baš i nemamo, budući da kao nositelji licencije imamo jedinstven pristup globalnom Bloombergovom sadržaju, na kojem dnevno radi više od 2700 novinara diljem svijeta. Osim toga, imamo njihov ukupan know how koji koristimo u svim segmentima rada.

Jedini smo poslovni medij s Odjelom za analize koji omogućuje dublji uvid u gospodarska zbivanja i njihov utjecaj na okružje. Tu je i Terminal, koji ja nazivam Bloombergovom „naftom“, a riječ je o najvećoj bazi podataka na svijetu, koja vidi „krvnu sliku“ svih gospodarstava te olakšava ekonomske prognoze. Nudimo i regionalni pogled na tržišna zbivanja. Ukratko, izvrsnost i tim izvanrednih.

Kako će izgledati platforma i kako će se proizvoditi sadržaj?

U redakcijama u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu, Skopju i Sarajevu će više od 130 novinara, analitičara i financijskih stručnjaka proizvoditi sadržaj koji će kombinirati sa sadržajem globalnog Bloomberga. Za ilustraciju, oni u više od 70 zemalja proizvode 5000 priča svakog dana. To je veliko bogatstvo informacija koje su ključ današnjeg poslovanja, a mi ćemo ih pružiti našoj poslovnoj zajednici i to na svim kanalima naše multimedijalne platforme od televizije, weba, printa, društvenih mreža do brojnih događanja.

Odakle uopće Bloomberg Adria u regiji?

Uz investitora Telekom Srbije, glavni krivac za to što se Bloomberg događa na ovim prostorima je Rusmir Nefić, tvorac brojnih uspješnih medijskih projekata. Vama je poznatije njegovo „dijete“ N1, ali tu su i CNN PRIMA u Češkoj, Euronews Srbija, News kanal na Polsatu, poljskoj nacionalnoj televiziji i brojni drugi projekti diljem Europe.

Čovjek koji je sa 15 godina doveo NBA prava u BiH, ukratko, vizionar kojeg sam vidjela jednom u životu i koji mi je, kao treća poslovna ponuda u tom tjednu, pristupio s pitanjem: „Čekaš li mirovinu na ovom poslu ili te interesiraju i neki drugi projekti?“. Za mene više nije bilo dvojbe…

Jeste li se ekipirali?

Okupili smo sjajnu ekipu u čitavoj regiji. U Hrvatskoj, Marka Perožića koji je došao s N1, s RTL-a Ivana Vrdoljaka, Tomislava Ohareka s Tportala. Iz Styrie prodajnog maga Jasnu Bibić i šefa Odjela za analize o kojem ćete još jako puno slušati – izvanrednog Andreja Kneza. Iznimno je zanimljivo imati regionalni tim, posebice ovako kvalitetan. Dogodili su se poseban spoj i energija…

A privilegij je na dispoziciji imati i kolege iz Londona i New Yorka. Svatko se u svojoj sferi može globalno inspirirati i informirati, Bloomberg edukacije su naša svakodnevnica.

Imate relativno veliku djecu od devet i 13 godina.

Da, imam dvije prekrasne, vesele, zanimljive i zaigrane djevojčice Petru i Taru.  Uživam provoditi vrijeme s njima, ići na trailove, slušati njihova razmišljanja i učiti od njih.

Puno ste putovali, radili, posvećeni ste poslu… Kako vam to uspijeva? Imate li dobru podršku?

Sve ove godine imam veliku podršku mame Mirjane, a posebno supruga Josipa koji je i iznimno dobar i posvećen otac. Ne znam hoću li mu moći dovoljno zahvaliti, pa je ovako javno možda dobra prilika da ostane za povijest J. Uz takvu potporu mogu biti to što jesam, energična, proaktivna i bez zadrške koračati naprijed. Često mi je, kad sam zbog djece bila u dilemi oko brojnih putovanja, znao reći: „Idi, ti ćeš biti zadovoljnija, a nama ćeš se vratiti još bolja“.

Nastavite čitati