7 znakova da previše radite i da ste na rubu burnouta
Svi povremeno prolazimo kroz intenzivnija razdoblja na poslu: završnicu važnog projekta, približavanje velikog roka ili kasne večeri uoči lansiranja novog proizvoda. No kada takav tempo prestane biti iznimka i postane svakodnevica, vrijeme je da se zapitate: Radim li previše?
Donosimo 8 znakova na koje vrijedi obratiti pozornost – i što možete napraviti prije nego što preopterećenost preraste u burnout.
Kako prepoznati da radite previše?
Preopterećenost poslom nije samo pitanje vaše predanosti karijeri. Važno je i koliko se posao prelijeva u vaš privatni život i kako utječe na vaše zdravlje, zadovoljstvo i kvalitetu života.
Ako tijekom večere neprestano provjeravate e-mailove, preskačete obroke ili zbog rokova ne možete spavati, vrlo je moguće da ste pretjerali. Mnogi od nas ne shvate da su preopterećeni sve dok ne dođu do burnouta. Granica između povremenog intenzivnog razdoblja i svakodnevnog osjećaja preopterećenosti može biti vrlo tanka i teško uočljiva.
Zato obratite pozornost na ove znakove upozorenja.
- Problemi sa snom
Ne možete zaspati, često se budite tijekom noći ili se ujutro budite kao da se uopće niste odmorili? Vaše vam tijelo možda pokušava reći da mu je potreban predah. Dugotrajan stres na poslu može otežati opuštanje i dovesti do začaranog kruga umora i nedostatka sna.
- Pad produktivnosti
Ako primjećujete da radite više pogrešaka nego inače, moguće je da ste jednostavno došli do granice svojih mentalnih kapaciteta. Mozgu je potreban odmor kako bi mogao kvalitetno funkcionirati. Ako vam je sve teže zadržati pažnju, moguće je da je riječ o mentalnom umoru uzrokovanom preopterećenjem. Sljedeći put kada shvatite da već nekoliko minuta gledate u ekran računala i nikako se ne možete koncentrirati, shvatite to kao znak da vam treba prava pauza.
- Gubitak motivacije i interesa za posao
Lijepo je voljeti ono što radite — sve dok se taj entuzijazam ne potroši. Ako ste nekada uživali u svom poslu, a sada prema njemu osjećate ravnodušnost, frustraciju ili čak ogorčenost, jedan od razloga može biti upravo pretjerano opterećenje.
- Nedostatak energije
Dolazite kući toliko iscrpljeni da nemate snage ni za što osim leći na kauč? Ako vam posao redovito oduzima svu energiju za ostatak života, to je ozbiljan znak da nešto treba promijeniti.
- Zdravlje vam se pogoršava
Kronični stres može negativno utjecati na imunološki sustav i učiniti nas podložnijima prehladama, infekcijama i drugim zdravstvenim problemima. Ako primjećujete da ste češće bolesni nego prije, vrijedi razmisliti igra li količina posla u tome određenu ulogu.
- Trpe vaši privatni odnosi
Ako vas partner, obitelj ili prijatelji sve češće pitaju kada će vas napokon vidjeti, možda posao zauzima prevelik dio vašeg vremena. Odnosi s ljudima također zahtijevaju vrijeme i pažnju — baš kao i posao.
- Posežete za nezdravim načinima nošenja sa stresom
Alkohol, cigare, nezdrava hrana ili pretjerane količine kofeina postali su vam način da izdržite dan? Takva rješenja mogu kratkoročno stvoriti osjećaj olakšanja ili dodatne energije, ali ne rješavaju pravi problem. Dugoročno mogu stvoriti i nove poteškoće.
Možemo li se razboljeti od previše rada?
Visoka razina stresa povezana s kroničnom preopterećenošću može imati posljedice i za fizičko i za mentalno zdravlje, a time utjecati i na privatni i na profesionalni život.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), rad dulji od 55 sati tjedno povezan je sa značajno većim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara.
Naravno, neće svaka osoba koja radi više od preporučene granice imati isto iskustvo. Netko će biti prvenstveno kronično umoran, dok će drugi uz iscrpljenost osjećati i snažan stres ili tjeskobu.
Moguće posljedice dugotrajne preopterećenosti i stresa uključuju:
- povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti
- višu razinu stresa, tjeskobe i depresivnih simptoma
- slabiji imunološki sustav i veću podložnost bolestima
- pad produktivnosti i kreativnosti
- narušavanje odnosa s obitelji i prijateljima
Evo što može pomoći da uspostavite ravnotežu između poslovnog i privatnog života:
- Postavite jasne granice
Odredite kada počinje i završava vaš radni dan — i držite se toga. Primjerice, nakon određenog vremena, preporučeno nakon osam sati rada, prestanite provjeravati poslovne poruke i e-mailove. Cilj je ponovno uspostaviti stvarnu granicu između vremena za posao i vremena za privatni život.
- Uzimajte pauze — bez osjećaja krivnje
Redovite pauze ne smanjuju produktivnost. Naprotiv, mogu nam pomoći da dulje zadržimo koncentraciju i kvalitetnije radimo. Možete izaći na nekoliko minuta na svježi zrak kada osjetite da vam je svega previše.
- Dajte prioritet snu i brizi o sebi
Nastojte spavati između sedam i devet sati, unositi dovoljno tekućine, redovito i kvalitetno jesti te pronaći vrijeme za aktivnosti koje vas vesele i opuštaju, poput druženja s prijateljima i obitelji ili šetnje sa psom. Kretanje je pritom iznimno korisno, vježbanjem se oslobađaju hormoni povezani s boljim raspoloženjem, poput endorfina, serotonina i dopamina.
- Naučite reći „ne”
Ako količina posla postane neizdrživa, razgovarajte s nadređenom osobom o tome što se od vas realno može očekivati. Reći da nešto ne stane u vaše raspoloživo vrijeme nije isto što i biti nezainteresiran ili neodgovoran. Ponekad je upravo jasno postavljanje prioriteta najodgovorniji potez.
- Potražite podršku
Vaše mentalno zdravlje jednako je važno kao i vaš posao. Ako imate osjećaj da stres ili tjeskoba postaju teško podnošljivi, razmislite o razgovoru sa stručnjakom za mentalno zdravlje. Ako je problem prvenstveno vezan uz posao i profesionalni smjer, može pomoći i razgovor s karijernim savjetnikom.
Osvijestite granicu između zahtjevnog razdoblja i stalnog preopterećenja
Predanost poslu i želja da napravimo nešto dobro vrijedne su osobine. Ali kada posao počne zauzimati prevelik dio života, cijena može biti puno veća nego što mislimo. Ako ste se prepoznali u nekima od ovih znakova, možda je vrijeme da ponovno procijenite svoj način rada i uvedete određene promjene.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Osnaživanje žena na tržištu rada” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
Foto: Unsplash
