Danijela Hajdinjak Prihić: Najbolje i najgore navike za vaše zube

U masi novih trendova koji imaju veze sa zubima, lako se izgubiti. Željeli bismo odabrati ono najbolje, ali ne znamo kako. No, u svemu tome, ne bismo smjeli zaboraviti da se često zaboravlja na tehniku pranja zuba kao i na još poneke detalje koji su važni za zdravlje zuba.

Razni proizvodi nas mame s polica i internetskih stranica; crne paste sa aktivnim ugljenom, vodikovim peroksidom, voćnim kiselinama za bijeljenje, raznih okusa, električne i ultrasonične četkice raznih oblika glava i nastavaka… Ipak, ne smijemo zaboraviti da se u svemu tome često zaboravi na tehniku pranja zuba i i na još poneke detalje.

Kako održati zube zdravima i bijelima

S liječnicom dentalne medicine, Danijelom Hajdinjak Prihić, vlasnicom uspješne ordinacije dentalne medicine La Dental u Bjelovaru, razgovarali smo o navikama koje bi trebali steći i o onima kojih bismo se trebali odreći u ime oralnog zdravlja. Evo na što pripaziti.

Zube nježno četkajte, mekom četkicom

Korištenje četkice za zube s tvrdom dlakom i snažno četkanje može istrošiti caklinu i dovesti do povlačenja desni i oštećenja zuba. Ljudi općenito imaju tendenciju prejako četkati zube, što može ozlijediti površinu cakline i na njoj stvoriti abrazije. Ako su vam vlakna četke raširena ili razbacana dok četkate, pritišćete prejako.

Umjesto toga, objašnjava Hajdinjak Prihić, „primjenite tehniku četkanja u kojoj se pola četkice nalazi na zubu, a pola na zubnom mesu. Koristite vibrirajuće pokrete gore-dolje ili lagano kružite po istom području 15 sekundi. Nakon toga nastavite se kretati u segmentima po prijelazima zuba i zubnog mesa. Zatim pažljivo očistite zagrizne plohe, a potom unutarnje plohe zuba prema jeziku. Isto ponovite sa drugom čeljusti. U tim masažama zubnog mesa, ne rabite pritisak veći od onog kojim drižite olovku i ako imate zdravu usnu šupljinu možete koristiti razne vrste mekanih (soft) četkica.“

Ako osjećate da niste dovoljno spretni s četkanjem, prelazak na električnu četkicu za zube može biti od koristi. Zubni tuš je neizostavan za sve one koji koriste ortodontske aparatiće ili imaju protetske radove poput dentalnih implantata, krunica, ljuskica i mostova.

Isperite usta nakon jela

Ispiranje usta vodom odmah nakon jela ili pića može pomoći neutralizirati kiselost, ukloniti ostatke hrane i uništiti bakterije koje uzrokuju karijes, parodontitis i loš zadah. Danas stručnjaci preporučuju ispirati usta antiseptičkom otopinom. Dr. Hajdinjak Prihić preporučuje klorheksidinske, ne alkoholne antiseptike. „Antiseptici na bazi klorheksidina će uništiti bakterije koje uzrokuju oboljenja usne šupljine poput karijesa ili upale zubnog mesa. Također, slana voda i razni čajevi poput mente, kadulje i kamilice djeluju blagotvorno na usnu šupljinu“, kaže ona.

Odaberite pravilnu pastu za zube

Zub je pokriven zubnom caklinom. Kako bi ona ostala neoštećena, važno je odabrati pastu niske abrazivne vrijednosti. Kod odabira paste za zube liječnik dentalne medicine će provjeriti abrazivnu vrijednost paste, sadrži li pasta fluoride i deterdžente kao što je SLS (Natrijev lauril-sulfat). Iako do danas abrazivnost zubne paste nije zakonski regulirana, postoje zadani okviri struke koji definiraju poželjne, odnosno zabrinjavajuće vrijednosti za abrazivnost pojedine zubne paste.

Dr. Hajdinjak Prihić dala nam je upute kako prepoznati koja je pasta za zube najbolja. Objašnjava: „Na poleđini paste potražite RDA vrijednost brojnih pasta. RDA vrijednost definirana je standardima DIN EN ISO 11609 i ADA (American Dental Association) ju je prihvatila kao mjeru abrazivnosti. Preporuka je koristiti paste niske abrazivnosti – RDA vrijednosti oko 60. Zabrinjavajuće vrijednosti su iznad 150. Količina fluorida izražava se mjerom ppm. Potražite one sa vrijednostima fluorida većim od 1200 ppm-a. Natrijev lauril-sulfat nalazi se u brojnim kozmetičkim proizvodima koje svakodnevno koristimo. Učinkovito uklanja masne ostatke i stvara pjenu, ali umanjuje aktivnost klorheksidinskih antiseptika.“

Mnogo ljudi skraćuje vrijeme četkanja jer vrlo brzo imaju osjećaj svježeg daha, a da nisu mehanički uklonili nečistoće sa površine zuba. Čak i ako ne jedete, površinu zuba obloži pelikula, a zatim se formira plak već nekoliko sati nakon jela. U plak se naseljavaju bakterije koje pod uvietima bez kisika proizvode mliječnu kiselinu koja rastvara zubnu caklinu. Zato je važno četkanjem, dakle mehanički ukloniti plak. Ne postoji čarobna vodica.

Konzumiranje šećera i zubi

Šećer u hrani predstavlja izvor energije za bakterije i one na taj način mogu stvarati mliječnu kiselinu kojom razaraju caklinu. Kisela hrana i pića mogu uzrokovati erozije cakline. Sportska pića, energetska pića i gazirani napitci obično imaju visok udio kiseline i šećera. Čak i gazirana pića bez šećera imaju visoku razinu kiseline. Ako ponekad popijete jedno od ovih pića to neće biti veliki problem, ali redovito konzumiranje uvelike će povećati rizik od erozije zuba. Ne liječeni GERB- želučani refluks ili bulimija su pogubni za zubnu caklinu zbog želučane kiseline.

Kako kava utječe na zube

Kava ne predstavlja opasnost za zube sve dok ne sadrži šećere, ali treba pripaziti na unos kave ako želite blistavi osmijeh. Kava, kao i crno vino može bojiti zube. Jaču obojenost i pigmentacije stvaraju poneki čajevi.

Treba li zube prati poslije svakog jela

Četkanje cakline koja je privremeno omekšana kiselinama i šećerima može je istrošiti. Najbolje je pričekati 30 minuta nakon jela s pranjem zuba, savjetuje Hajdinjak Prihić, tijekom tog razdoblja zubna caklina će očvrsnuti.

„Demineralizacija je proces u kojem pod utjecajem kiselina dolazi do gubitka mineralnih sastojaka iz tvrdih zubnih tkiva pri čemu ona postaju manje otporna. Proces demineralizacije se svakodnevno odvija na površini zuba i sam po sebi ne uzrokuje bolest zuba. Demineralizacija se događa kada zub dođe u kontakt s kiselinama, bilo da su one unesene hranom i napicima ili su proizvod bakterija. Prema tome, zub u kontaktu s kiselinama uvijek gubi malu količinu minerala ali ovaj gubitak se nadomjesti mineralima iz sline u procesu koji se naziva remineralizacija.“ Dakle, u normalnim uvjetima, na površini svakog zuba se izmjenjuju procesi demineralizacije i remineralizacije. Ako su oni u ravnoteži, ne nastaje oštećenje zuba.

Čačkalice vs. međuzubne četkice/konac

Uobičajeno čačkanje zuba, bilo noktom ili drvenim čačkalicama, može dovesti do ozljede zuba i desni. Ukoliko imate potrebu za odstranjenjem zaostalih komadića hrane, što često vidimo kod parodontnih bolesti, najbolje je očistiti prostor između zuba interdentalnim četkicama. Sigurne su i učinkovite –  čak i učinkovitije od konca za zube. Neka istraživanja također su otkrila da ove četkice uzrokuju manje iritacije desni od konca i uklanjanju bakterije iz međuzubnih prostora. Možete ih aplicirati jednim ulaskom i izlaskom iz međuzubnog prostora, zajedno sa klorheksidinskim gelovima.

Zubi kao alat

Još jedna loša navika koju ljudi imaju je korištenje zubi kao alata. Možda ste među onima koji zubima odgrizu etikete s cijenom na odjeći ili otvore neku ambalažu. „Caklina je najtvrđa tvar u ljudskom tijelu. Tvrdoća cakline važna je osobina cakline, koja joj omogućava da zaštićuje dentin, te da služi i kao jedinstvena žvačna površina na kojoj se usitnjavaju dijelovi hrane. Caklina zauzima 5-8 mjesto na Mohsovoj ljestvici tvrdoće (gdje je 1=grafit, a 10=dijamant). Vrlo lako može nastati šteta na zubima zahvaljujući nepromišljenim odlukama i brzopletosti“ objašnjava Hajdinjak Prihić.

Članak je objavljen u sklopu projekta “Osnaživanje žena na tržištu rada” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).