Kako graditi karijeru kada ne znate gdje želite biti za pet godina

„Gdje se vidite za pet godina?“ jedno je od onih pitanja koje se redovito pojavljuje prije upisa fakulteta ili na razgovorima za posao, ali mnogi ljudi zapravo nemaju točan odgovor. Možda vam se sviđa raditi u timu ili vas ne ne privlači posao koji zahtjeva 8 sati rada u uredu, ali nemate jasno definirano radno mjesto. I to ne znači da nemate ambicije.

Ideja da uspješna karijera mora slijediti precizno zacrtan put sve manje odgovara stvarnosti tržišta rada. Pojavljuju se nova zanimanja, tehnologija mijenja postojeća, a ljudi tijekom karijere mijenjaju ne samo poslodavce nego i industrije i profesije. Posao koji ćete raditi za pet godina možda danas uopće nije nešto o čemu razmišljate.

Zato, nedostatak petogodišnjeg plana ne mora biti problem. Problem nastaje tek kada zbog toga prestanete donositi odluke koje vas mogu odvesti naprijed.

Ne morate znati konačno odredište

Kada razmišljamo o karijeri, često je zamišljamo kao ljestve: počinjemo na jednoj poziciji, napredujemo na sljedeću, zatim postajemo voditelji i nastavljamo prema vrhu. U stvarnosti, karijera češće izgleda poput mreže. Ponekad se krećemo prema gore, ponekad bočno, a katkad napravimo korak koji na prvi pogled izgleda kao korak unatrag, ali nam otvori potpuno nove mogućnosti.

Umjesto pitanja „Gdje želim biti za pet godina?“, pokušajte si postaviti jednostavnije pitanje: „U kojem smjeru želim krenuti sljedeće?“

Možda želite više odgovornosti ili vas zanima vođenje ljudi, želite naučiti raditi s novom tehnologijom, poboljšati pregovaračke vještine, okušati se u drugoj industriji… Ne morate odmah znati gdje će vas taj interes dovesti, dovoljno je odabrati smjer.

Razmišljajte o vještinama, a ne samo o pozicijama

Jedna od najvećih zamki planiranja karijere jest pretjerano fokusiranje na nazive radnih mjesta. Titule se razlikuju od tvrtke do tvrtke, a neke pozicije koje će za nekoliko godina biti tražene danas možda još nemaju ni standardiziran naziv.

Vještine su dugoročnija investicija. Razmislite koje kompetencije mogu povećati broj prilika koje ćete imati u budućnosti. To mogu biti komunikacijske i pregovaračke vještine, vođenje projekata, analiza podataka, strani jezici, prodaja, javni nastup, upravljanje ljudima ili učinkovito korištenje alata umjetne inteligencije.

Dobro pitanje koje si možete postaviti prije upisivanja novog tečaja glasi: „Što ću nakon ovoga znati raditi bolje nego danas?“

Pratite što vam daje, a što oduzima energiju

Karijerni smjer često ne otkrivamo razmišljanjem, nego iskustvom. Tijekom nekoliko tjedana obratite pozornost na ono u čemu uživate. Kada tijekom radnog dana imate najviše motivacije? Koje probleme volite rješavati? Za kakvu pomoć vam se kolege najčešće obraćaju?

Jednako je važno primijetiti što vas iscrpljuje. Možda ste dobri u radu s klijentima, ali vam stalna komunikacija oduzima previše energije. Možda ste mislili da želite voditeljsku poziciju, a onda ste shvatili da vas više veseli stručni rad nego upravljanje timom.

Takva saznanja nisu neuspjeh. Upravo suprotno – pomažu vam da postupno definirate kakav posao želite.

Eksperimentirajte prije velikih odluka

Ne morate dati otkaz da biste probali raditi nešto drugo. Ako vas privlači vođenje projekata, pokušajte preuzeti manji interni projekt. Ako razmišljate o voditeljskoj ulozi, ponudite se za mentoriranje novog kolege. Zanima li vas druga industrija, razgovarajte s ljudima koji u njoj već rade.

Takve je male profesionalne eksperimente lakše provesti, a mogu vam dati više informacija nego mjeseci razmišljanja. Umjesto da se pitate „Želim li ovo raditi sljedećih pet godina?“, pitajte se: „Želim li ovo istražiti sljedećih pet mjeseci?“ Takav pristup smanjuje pritisak da svaka odluka mora biti konačna.

Gradite karijerni kapital

Čak i ako ne znate koji je vaš idealan posao, možete graditi ono što bismo mogli nazvati karijernim kapitalom – kombinaciju znanja, iskustva, reputacije i profesionalnih odnosa koji vam povećavaju mogućnosti.

To znači kvalitetno obavljati posao koji trenutno radite, preuzimati projekte na kojima možete nešto naučiti, upoznavati ljude izvan vlastitog odjela ili industrije i bilježiti rezultate koje postižete.

Nemojte čekati trenutak kada ćete poželjeti promijeniti posao da biste počeli graditi profesionalnu mrežu. Održavajte odnose s bivšim kolegama, sudjelujte na stručnim događanjima i upoznajte ljude čiji vam je profesionalni put zanimljiv. Prilike često dolaze upravo preko ljudi koji znaju što radite dobro.

Ne uspoređujte svoj put s tuđim rasporedom

Lako je pomisliti da kasnite kada gledate ljude svoje dobi koji već imaju široku mrežu kontakata, sudjeluju u projektima, postaju voditelji, pokreću tvrtku ili su pronašli posao za koji tvrde da je njihov „poziv“.

No tuđi karijerni put nije raspored prema kojem trebate mjeriti vlastiti. Netko će s 25 godina znati čime se želi baviti sljedećih nekoliko desetljeća. Netko će s 35 potpuno promijeniti profesiju. Netko će tek s 45 pronaći područje u kojem će napraviti najveći profesionalni iskorak. Važnije od brzine napredovanja jest krećete li se prema poslu i životu koji vam više odgovaraju.

Planirajte godinu, a ne cijelo desetljeće

Ako vam petogodišnji plan stvara pritisak, napravite jednogodišnji. Odaberite dvije ili tri stvari koje biste željeli postići u sljedećih 12 mjeseci.

Primjerice, naučiti novu vještinu, preuzeti odgovorniji projekt, povećati plaću, pronaći mentora ili istražiti mogućnosti u drugom području. Zatim svakih nekoliko mjeseci provjerite odgovara li vam smjer u kojem idete.

Karijerni plan ne mora biti ugovor koji ste potpisali sami sa sobom. Trebao bi biti alat koji vam pomaže donositi bolje odluke – i koji smijete promijeniti kada saznate nešto novo o sebi ili tržištu.

Cilj nije predvidjeti budućnost

Ne znati gdje želite biti za pet godina može djelovati kao nedostatak plana, ali može biti i prednost. Ostavlja vam prostor za prilike koje danas još ne možete predvidjeti.

Umjesto savršeno zacrtane karijere, pokušajte izgraditi nešto korisnije: sposobnost prepoznavanja dobrih prilika, spremnost na učenje i dovoljno samopouzdanja da promijenite smjer kada shvatite da vam postojeći više ne odgovara.

Ne morate danas znati naziv radnog mjesta koji želite imati 2031. godine. Dovoljno je znati koji je sljedeći korak koji će vam otvoriti više vrata nego što ih imate danas. Karijera se rijetko izgradi jednom velikom odlukom. Mnogo češće nastaje nizom malih odluka koje s vremenom počnu pokazivati smjer.

Članak je objavljen u sklopu projekta “Osnaživanje žena na tržištu rada” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

Foto: Unsplash