Program Pokreni nešto svoje pokrenuo je Philip Morris zajedno s ACT Grupom prije deset godina s ciljem pružanja podrške malim hrvatskim poduzetnicima i startupovima koji razvijaju inovativne proizvode i usluge s pozitivnim društvenim učinkom.

U jubilarnom izdanju projekta „Pokreni nešto svoje“ izabrano je deset novih poduzetnika, kojima je osiguran fond vrijedan oko 90 tisuća eura, koji uključuje bespovratna sredstva te šestomjesečni mentorski i edukacijski program. „Naša podrška nadilazi klasično mentorstvo — tim ACT Grupe postaje svojevrsni privremeni član poduzeća, provodi dubinske menadžerske analize i aktivno sudjeluje u planiranju poslovnog razvoja. Na temelju toga krojimo personaliziranu podršku za svakog korisnika“, objašnjava Ana Brigović, voditeljica podrške poduzetnicima i poslovnog razvoja ACT Grupe i koordinatorica programa Pokreni nešto svoje. „Od početka nam je bilo važno da podrška ne bude samo financijska, nego i mentorska, razvojna i vidljiva.“ – Dijana Najjar Raškaj, rukovoditeljica komunikacija tvrtke Philip Morris Zagreb i koordinatorica programa Pokreni nešto svoje

Među ovogodišnjim sudionicima programa posebno se ističu dva visokotehnološka projekta koja pokazuju kako se znanstveno znanje može pretvoriti u rješenja za vrlo konkretne probleme – METASTRUCT, koji donosi novi pristup projektiranju i proizvodnji građevinskih konstrukcija, te Lyzor, koji razvija tehnologiju za brže pronalaženje bakteriofaga za liječenje bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike.

Dijana Malek, osnivačica tvrtke METASTRUCT, kroz parametarski dizajn, napredne materijale i 3D ispis razvija novu generaciju lakših, arhitektonski jedinstvenih i visokoučinkovitih građevinskih sustava za bržu i održiviju gradnju.

Dijana Malek

Razvoj takvog rješenja podrazumijeva povezivanje područja koja se u tradicionalnom građevinarstvu ne susreću uvijek – građevinarstva, naprednog digitalnog dizajna, optimizacije i održive proizvodnje. Kako ističe Malek, pritom nije dovoljno razviti nešto što je samo tehnološki zanimljivo. „Rješenje mora biti sigurno, izvedivo i imati jasnu vrijednost za industriju. Nama je zato od početka bilo važno dokazati da se konstrukcija može projektirati potpuno drugačijom logikom, da materijal ne dodajemo tamo gdje nije potreban, nego ga koristimo ciljano, ondje gdje stvarno doprinosi nosivosti i funkcionalnosti“, objašnjava Malek.

Upravo je racionalnija uporaba materijala jedan od temelja njihova pristupa. Primjenom topološke optimizacije METASTRUCT razvija lakše i materijalno učinkovitije konstrukcije uz zadržavanje potrebne nosivosti i sigurnosti. Time se održivost ne promatra kao dodatak gotovom proizvodu, nego kao sastavni dio procesa projektiranja.

„Ne gledamo na održivost kao dodatak postojećem građevinskom rješenju, nego kao novi način projektiranja koji istodobno može donijeti ekonomsku i okolišnu korist – manje materijala znači manje otpada, transporta i emisija“, ističe Malek.

Program Pokreni nešto svoje za METASTRUCT zato predstavlja više od financijske potpore. Malek naglašava da je za deep-tech startup koji novu tehnologiju uvodi u tradicionalnu industriju posebno važna potvrda tržišnog i društvenog interesa.

„Kroz program dobili smo priliku dodatno raditi na poslovnom modelu, tržišnom pozicioniranju i razvoju poslovanja, ali i povezati se s ljudima koji nam mogu pomoći da tehnologiju približimo tržištu. Takva podrška u ranoj fazi može značajno ubrzati put od znanstvene i tehnološke ideje do stvarne primjene.“

Mislav Stepinac, Lucija Stepinac, Dijana Malek

Dok METASTRUCT tehnologijom nastoji promijeniti način na koji projektiramo i gradimo, Lyzor povezuje biologiju, bioinformatiku i umjetnu inteligenciju kako bi odgovorio na jedan od velikih izazova suvremene medicine – liječenje bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike.

Ideja je proizašla iz znanstvenog i profesionalnog iskustva osnivačice Lyzora, Lorene Derežanin -evolucijske biologinje i bioinformatičarke koja se nakon studija eksperimentalne biologije na zagrebačkom PMF-u i doktorata iz evolucijske biologije na Sveučilištu u Potsdamu bavila analizom genomskih podataka u Berlinskom institutu za zdravlje pri sveučilišnoj bolnici Charité. Dodatni, osobni poticaj za istraživanje bakteriofaga došao je nakon što je bakterijska infekcija završila smrtnim ishodom za člana njezine obitelji.

Lorena Derežanin

„Krenuli smo od pitanja možemo li iz genoma bakterije i faga unaprijed procijeniti koji će fagi najvjerojatnije djelovati. Tu smo prepoznali vrlo konkretnu ulogu umjetne inteligencije: iz velikog broja mogućih kombinacija može izdvojiti one koje laboratorij treba prvo testirati“, objašnjava Derežanin.

Bakteriofagi su virusi koji prirodno napadaju bakterije, ali su izrazito specifični – fag koji djeluje na jedan bakterijski soj ne mora djelovati na drugi. Zbog toga laboratoriji moraju testirati velik broj kombinacija bakterija i faga, što može trajati tjednima.

Lyzorov model uspoređuje genome bakterije i faga te analizira čimbenike koji određuju može li fag uspješno inficirati određenu bakteriju. Na temelju toga rangira potencijalne kandidate kako bi laboratoriji prvo mogli testirati one s najvećom vjerojatnošću djelovanja.

„Cilj nam je početni odabir skratiti s približno dva tjedna na dva dana. Time bi laboratoriji imali manje troškove, trošili manje vremena, pokusa i reagensa, a liječnici bi ranije mogli dobiti informaciju postoji li fag koji bi mogao biti koristan za određenog pacijenta“, ističe osnivačica Lyzora.

Umjetna inteligencija pritom ne zamjenjuje laboratorijsko testiranje ni liječničku odluku. Model daje predviđanje, laboratorijski eksperiment potvrđuje djelovanje, a liječnik procjenjuje ima li fagoterapija smisla za konkretnog pacijenta.

Mladim znanstvenicima i poduzetnicima Derežanin preporučuje programe podrške startupima poput Pokreni nešto svoje, koji kroz mentorstvo, financijsku potporu, kontakte i vanjsku validaciju ideje mogu ubrzati prve važne odluke o smjeru razvoja.

Lorena Derežanin, Zoltan Marić, Sandra Kolundžija

Od znanstvene ideje do tržišta

Iako djeluju u potpuno različitim područjima, METASTRUCT i Lyzor povezuje slična poduzetnička logika – korištenje napredne tehnologije i znanstvenog znanja za rješavanje konkretnih problema.

Njihove priče ujedno pokazuju da put od dobre znanstvene ili tehnološke ideje do proizvoda koji može pronaći svoje mjesto na tržištu zahtijeva puno više od razvoja same tehnologije. Potrebno je razumjeti korisnike, provjeriti postoji li stvarna potreba za rješenjem, okupiti interdisciplinaran tim i izgraditi održiv poslovni model.

A poruka onima koji još razmišljaju trebaju li svoju ideju pokušati pretvoriti u stvarnost možda se najbolje može sažeti riječima Dijane Malek: „Ako vjerujete da rješavate stvaran problem, vrijedi pokušati. Najveća greška je možda upravo ona ideja koju nikada niste pokušali pretvoriti u stvarnost.“