Što je moždana magla i kako utječe na produktivnost
Sadržaj portala
umorna-zena-zbog-mozdane-magle-uzrokovane-koronom-sjedi-za-laptopom

Što je moždana magla i kako utječe na produktivnost

Moždana magla nakon korone sve je češća pojava, a osim izloženosti virusu, na njezinu pojavu dodatno utječe i stres. Pandemija COVID-19 već neko vrijeme mijenja naše živote. Želimo se što prije vratili normalnom načinu života i zaboraviti na nove sojeve, iako sve spomenuto ostavlja tajni trag kojeg nismo svjesni.

A sve započinje stresom u organizmu koji može biti fizički ili psihički. Znanstvenici već neko vrijeme pokušavaju proučiti odnos između stresa i mozga, odnosno koliko razina stresa utječe na naš mozak.

Brojne dosadašnje studije usredotočile su se na utjecaj koji traumatski stres može imati na funkciju mozga pa čak i na pamćenje.

Postoje konotacije da stres može utjecati na mentalno zdravlje i smanjiti produktivnost na radnom mjestu, dovesti do burn-outa, nemotiviranosti zaposlenika pa čak i niza zdravstvenih problema poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i bolesti srca.

Budući da je pandemija COVID-19 mnogima uzrokovala veliki stres na poslovnom i privatnom polju, pretpostavlja se da će znanstvenici godinama proučavati kako je pandemija utjecala na naš mozak. Nedavno su započele studije o moždanoj magli nakon korone i kako utječe na naš život.

Što je moždana magla

Moždana mogla uključuje više simptoma koji mogu dovesti do različitih tegoba i stanja među kojima se ističe stres, nesanica, smanjena produktivnost, problemi s pamćenje i razmišljanjem te nemogućnost koncentracije. Također, dolazi do čestog umora, osjećaja rastresenosti i dezorijentiranosti te zaboravljanje na poslovne i privatne zadatke.

Važno je naglasiti da nije riječ o tegobi već o jednoj od nuspojava koje se javljaju kao posljedica druge tegobe ili stanja. Do moždane magle može doći upotrebom određenih lijekova, zbog nekih bolesti i tegoba, ali danas sve češće nakon preboljenog COVID-19.

Moždana magla nakon korone toliko je učestala da već pripada u najčešća stanja nakon preboljene korone te pripada u liječenje dugog COVIDA.

Moždana magla može biti jedna od posljedica COVIDA bez obzira jeste li za vrijeme bolesti razvili teže ili blaže simptome.

Može doći do iznenadne zaboravljivosti, nedostatka mentalne jasnoće, ali i glavobolja. Neurološke smetnje većina će osjetiti kratko, dok će se neki mjesecima boriti s pamćenjem što će utjecati na njihovu produktivnost i posao u cjelini.

Također, pamćenje se može vratiti pa ponovno nestati, a vjeruje se da je sve povezano s upalnim stanjima organizma. Naime, kod osoba koje su bile izložene virusu, a koje su se susrele s moždanom maglom, zabilježena je upala u tijelu.

Nije neobično da kod pojave moždane magle nastavlja rasti razina stresa. Teško se fokusirate, borite se da što lakše prevladate radni dan ili se osjećate omamljeno i bez energije, a sve to utječe na produktivnost.

U tim trenucima u mislima vam je samo kako ćete što prije obaviti sav posao, a jednostavno se na njega ne možete usredotočiti. Bez obzira kako se borite s moždanom maglom, važno je pravovremeno je osvijestiti i poduzeti korake kako biste se što prije uhvatili u koštac s njome.

Što poduzeti kod moždane magle?

Iako znanstvenici još uvijek nisu stigli do konačnog odgovora kako konkretno dolazi do moždane magle i zašto ona pogodi samo neke osobe, to ne znači da ne možete ništa učiniti.

Važno je naučiti kako se boriti protiv stresa koji je usko povezan s moždanom maglom. Osim što je moždana magla najčešće znak preboljenog COVID-19, dolazi do povećanog stresa zbog neizvjesnosti koje se događaju na globalnoj razini.

Kako bi se što prije riješili moždane magle i smanjili razinu stresa, predlažemo da pokušate sa sljedećim.

Uspostavite zdravu svakodnevnu rutinu

Gotovo svi stručnjaci naglašavaju koliko je bitno uspostavljanje svakodnevnih zdravih navika koje se tiču zdrave prehrane i općenito zdravog načina života.

Ako se do sada niste vodili načelima zdravog života, stručnjaci naglašavaju da ne pokušate učiniti previše stvari odjednom jer biste mogli riskirati povratkom na staro. Umjesto toga, učinite male promjene poput vođenja dnevnika, slušanja opuštajuće glazbe ili provođenja više vremena u prirodi.

Sve spomenuto bit će vaši “lijekovi” za smanjenje stresa i opuštanja tijela što će vam pomoći da što prije vratiti fokus i koncentraciju.

Redovito vježbajte

Istraživanja su pokazala da tjelovježba može odigrati ključnu ulogu u održavanju i poboljšanju zdravlja mozga te može pomoći općenito kod uspostavljanja zdravlja organizma.

Ako niste tip za vježbanje, pokušajte s brzim hodanjem ili šetnjom. Boravak na svježem zraku će vas opustiti i pomoći vam lakše zaspite i odmorite se.

Odmorite um

Vjerovali ili ne suosjećanje prema sebi samima može dovesti do veće otpornosti na stresne situacije. Odbacite samokritičnost, osvijestite da nitko nije savršen te prakticirajte mindfulness.

Isprobajte meditaciju, jogu ili vježbe disanja koje bi mogle pomoći kod uspostavljanja usredotočenosti. Jedno je istraživanje otkrilo da 10-minutna meditacija može poboljšati pažnju.

Povežite se s drugima

Kroz pandemiju i izolaciju smanjili smo druženja, a svi sastanci i privatni pozivi odvijali su se putem Zooma i virtualnih druženja s prijateljima. Iako se polako sve vratilo u normalnu i dalje nije svima ugodno družiti se u zatvorenim prostorima, posebice zimi kada je i izloženost virusu veća.

Međutim, izolacija od prijatelja i poslovnih suradnika može uvelike pridonijeti stresu – čak iako toga niste svjesni. Stoga, ne zaboravite ostati u kontaktu s prijateljima i poslovnim kolegama. U trenucima kada se ne stignete družiti uživo ostanite u kontaktu kroz pozive, virtualne igre ili dopisivanja putem chata.

Potražite pomoć

Budući da za novonastalo stanje ne postoji vodič kako se s njime nositi, svatko to čini na svoj način. Ponekad neki ne vide izlaz, a u tim trenucima može pomoći psihoterapeut. Osim što vam može pomoći privatno, može vam pomoći i kako poslovno riješiti ono s čime se ne možete izboriti u poslovnom okruženju.

Dok neki misle da se dobro nose s novonastalim stanjem i da je pandemija gotova, gotovo svi još uvijek doživljavamo njezine učinke na vrlo stvaran način. U žurbi da se vratimo u normalu, važno je zapamtiti da naš mozak reagira na povišene razine stresa, bili mi toga svjesni ili ne.

A ako ste preboljeli COVID-19 i osjećate simptome moždane magle, time je i teže vratiti se u normalu.

Važno je znati da je u redu ako se teže nosite sa stresom. U redu je ako vam razina produktivnosti varira. I u redu je ako trebate zatražiti pomoć. Zapamtite da niste sami i ne zaboravite biti dobri prema sebi i drugima.

Autor: M.V., Foto: Elisa Ventur / Unsplash