Žene su svjesnije pitanja kakav svijet želimo - Zaposlena.hr
Sadržaj portala
Synthia Dodig

Žene su svjesnije pitanja kakav svijet želimo

Razgovarala.: Božena Matijević
Fotografija: Pixsell/Sandra Šimunović

Mentorica Synthia Dodig, savjetnica za trgovinu pri kanadskom veleposlanstvu: Žene su još uvijek potplaćene

Među vrsnim i pomno odabranim mentoricama koje će u ovogodišnjem zajedničkom projektu Večernjeg lista i časopisa Zaposlena “Mentorstvo kao oblik networkinga među ženama” svojim znanjem, iskustvom, vještinama te željom da sve ono dobro što su spoznale i doživjele, ali i ono loše što su iskusile u svojim karijerama s najboljim namjerama podijeliti s drugim ženama, kako bi im na njihovim profesionalnim putevima bilo lakše, spremnije, odvažnije, a možda i mudrije kročiti, sudjelovat će i savjetnica za trgovinu pri kanadskom veleposlanstvu u Hrvatskoj Synthia Dodig.

U ovom projektu prvi put okušat ćete se kao mentorica. Predstavlja li to i vama uzbudljiv izazov?

Da, apsolutno predstavlja. Jako sam uzbuđena što ću imati priliku pomoći drugoj ženi u razvoju njezine poslovne karijere. Vjerujem da žene još uvijek imaju više izazova i prepreka na putu prema poslovnom uspjehu nego muškarci. Na žene još uvijek često pada primarna uloga u odgoju djece i u kućanstvu. U mnogim zemljama žene su još uvijek manje plaćene od svojih muških kolega za obavljanje istoga posla. Osobno imam sreću raditi za vladu koja raznolikost, uključujući rodnu raznolikost, stavlja kao prioritet svoje nacionalne i vanjske politike. Kanadsko ministarstvo međunarodne trgovine čak organizira trgovinska izaslanstva u inozemstvu za tvrtke u vlasništvu žena. Iskreno vjerujemo da je rodna ravnopravnost korisna za gospodarstvo i za društvo kao cjelinu. Zamislite samo koja je to prednost za zemlju ili za njezino gospodarstvo kada svi njezini građani mogu ispuniti svoj puni potencijal.

Porijeklom ste iz Hrvatske, no rođeni ste i školovani u Kanadi, a od 1997. živite i radite u našoj zemlji. Pretpostavljam da je i vama, pri dolasku u Hrvatsku, trebalo neko vrijeme da spoznate kako funkcionira život ovdje, pa i što se posla tiče. Jeste li tada i vi imali neku iskusniju domaću mentoricu koja vam je pomogla da se ovdje lakše snađete?

Po dolasku u Hrvatsku sve mi je bilo novo i morala sam se prilagođavati novoj kulturi. Najčešće sam bila prepuštena sama sebi. Sada shvaćam u kakvoj bih prednosti bila da sam imala mentoricu koja bi me uzela pod svoje. Međutim, imala sam sreću jer sam imala podršku svoje obitelji, prijateljica i kolegica. Svaka od njih podržala me na svoj način. A ono što je najvažnije, ohrabrile bi me kada bih posumnjala u sebe i to je djelovalo poticajno. Mislim da puno žena ima sklonost podcjenjivati svoje potencijale.

Što proces mentoriranja podrazumijeva u Kanadi, ima li nekih specifičnosti i razlika?

Mnoge korporacije u Kanadi imaju uspostavljene programe mentorstva. Žene i muškarci na višim izvršnim pozicijama u tvrtki vode i usmjeravaju svoje kolegice na nižim pozicijama. Cilj takve prakse je pomoći da se više žena popne na korporativnoj ljestvici. Ženama je, naime, iz različitih razloga teško napredovati dalje od položaja u srednjem rukovodstvu. U Kanadi je cilj imati barem 30% žena na izvršnim, upravljačkim pozicijama. Da bi se promjena u jednoj organizaciji dogodila, potrebno je imati kritičnu masu. Studije pokazuju da tvrtke s većom rodnom ravnopravnošću posluju bolje. Žene donose različite ideje i mišljenja za stol. Raznolikost potiče inovativnost, a inovativnost je žila kucavica svakog poslovanja. Prema tome, uključivanje više žena u proces odlučivanja nije samo ispravno, nego i mudro poslovanje.

Što ste dobro tijekom karijere naučili i usvojili iz obiju tih kultura, i kanadske i hrvatske, pa ćete to kao mentorica nastojati prenijeti nekome tijekom skorašnjeg mentorskog rada?

Nastojat ću prenijeti ono najbolje što sam naučila iz obiju kultura. Moja najvažnija poruka bit će da se prema ljudima uvijek odnosi s poštovanjem i uvažavanjem različitosti. To je izrazito važno, ne samo zato što je moralno ispravno već i zato što su kolege i izgrađena mreža poslovnih kontakata jedan od temelja poslovanja. Također, nikada ne smijemo kompromitirati svoj integritet jer je etičko i odgovorno poslovanje upravo ono što se od tvrtki sve više očekuje. U protivnom, tvrtka gubi vjerodostojnost, što je u konačnici loše i za ugled i za poslovanje.

U Kanadi ste studirali održivo upravljanje prirodnim resursima. Na što biste kao mentorica stavili naglasak i koji biste savjet dali kada je u pitanju upravljanje prirodnim resursima u Hrvatskoj?

Klimatske promjene su jedan od gorućih globalnih problema s kojim se danas suočavamo. Naša je odgovornost i kao građana i kao poduzetnika pobrinuti se da uzmemo u obzir posljedice svojega djelovanja na okoliš. Mislim da su žene općenito svjesnije važnosti odgovornog poslovnog ponašanja i pitanja kakav svijet želimo ostaviti sljedećim generacijama. Prijelaz na ekološki osvještenije društvo može pružiti nove poslovne mogućnosti za žene poduzetnice.

Savjetnica ste za međunarodnu trgovinu. Kako mladu osobu na početku karijere uputiti da u taj svijet međunarodne trgovine uđe pripremljenije i lakše?

Sve ovisi o proizvodu ili usluzi koju pokušavate prodati. Najbolje je imati iza sebe već neki uspjeh na domaćem tržištu prije nego što odlučite ciljati vanjska tržišta. Međutim, kako neki proizvodi i usluge mogu imati ograničen potencijal na domaćem tržištu, možete istovremeno početi razvijati i domaće i vanjsko tržište. Morate istražiti svoja ciljna tržišta i osigurati pouzdanog lokalnog partnera u državi u kojoj planirate poslovati. Vanjska trgovina ima svoj zasebni skup izazova koji se dosta razlikuju od prodaje na domaćem tržištu.

Kada bi osoba koju mentorirate poželjela otići živjeti i raditi u Kanadu, što biste joj rekli, koji biste joj savjet dali, a na što biste je možda i upozorili?

Rekla bih joj da je Hrvatska također zemlja mogućnosti i da može uspjeti i ovdje. Jednom kada razvije svoje tržište ovdje, može gledati u smjeru širenja na kanadsko tržište. Ovdje imamo i CETA-u, Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između Kanade i Europske unije, koji uklanja gotovo sve uvozne carine na robu. CETA se također bavi ostalim preprekama trgovini. Na primjer, olakšava putovanje poslovnim ljudima, olakšava trgovinu uslugama, što je izrazito važno u sektorima poput IT-a i turizma, te olakšava natjecanje za javne ugovore. CETA sporazum također sadržava poglavlja posvećena konstruktivnom dijalogu s civilnim društvom i radnom snagom kako bi se osiguralo da sporazum donosi boljitak što većem broju ljudi, uključujući žene, mala i srednja poduzeća i marginalizirane skupine. Mnoge Hrvatske tvrtke već uspješno posluju s Kanadom.