Mentalna magla

Piše: Antonia Kulić

Zaboravljate imena? Ne možete se sjetiti gdje ste stavili ključeve? Ovu su samo neki od signala koje vam mozak šalje da su vam potrebne određene promjene životnih navika. No, prije nego prijeđemo na konkretne savjete kako “trenirati“ mozak, razlozi zašto zaboravljate će vam zasigurno razjasniti nedoumice i poštediti vas panike da je riječ o ozbiljnom zdravstvenom problemu.

Doktori su pad koncentracije, zbunjenost i često zaboravljanje stručno nazvali mentalna magla. Ovaj nejasan osjećaj često može biti iscrpljujuća aktivnost kada se pokušavate sjetiti nečega ili pronaći neku stvar. Mentalna magla često ljude dovodi u paniku da je riječ o nekoj od opasnih bolesti koja se veže uz zaborav, poput Alzheimerove. No, u ovom slučaju radi se o posljedici određenih promjena u našem tijelu, jer je upravo mozak neodvojivo povezan s gastrointestinalnim traktom. Brza i prerađena hrana, loše prehrambene navike, puno šećera, kofeina i masti samo su neki od razloga zašto se mozak „umara“. Pored prehrane, dodatan utjecaj ima i užurbani način života i stres.

Stoga je prije svega bitno prepoznati uzrok, jer ćete tako vrlo lako doći do rješenja kako popraviti svoje pamćenje. U nastavku donosimo korisne savjete zbog kojih će vam osim mozga i cijelo tijelo biti zahvalno, a pozitivne promjene na kognitivnoj razini primjetit ćete vrlo brzo.

Jedite pet puta dnevno

Nedavne studija Federalnog sveučilišta u Rio de Janeiru pokazale su da je hormon koji se oslobađa prilikom vježbanja tako moćan, da je sposoban odgoditi nastanak demencije. Isto vrijedi i za prehranu, jer zdravlje mozga uvelike ovisi o tome što vam se redovno nalazi na tanjuru. Stručnjaci stoga preporučuju mediteransku prehranu koja uključuje hranu bogatu proteinima, svježim voćem i povrćem, orašastim plodovima i bjelančevinama. Naime, upravo su to sirovine potrebne za stvaranje neurotransmitera, kemijskih glasnika koji nose signale u mozak. Iako bi najpoželjnije bilo jesti ribu pet do šest puta tjedno i dva puta će učiniti veliku razliku. Voće i povrće poput agruma, jagoda, paprika, brokule, mrkve i špinata obiluju antioksidansima, dok bademi, kikiriki i lješnjaci mozak opskrbljuju s vitaminom E, koji može pomoći u zaštiti neurona od oštećenja.

Smanjite konzumaciju „loših“ masti

Masti su dio i ujedno uključeni u esenciju naše prehrane. No postoje zasićene i nezasićene masti. Loše masti ili trans masne kiseline su one koje u prevelikoj konzumaciji mogu prouzročiti brojne probleme od pretilosti, dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila, a time i usporavaju rad mozga. Ove masne kiseline nalaze se uglavnom u prženoj prerađenoj hrani, npr. u kokicama, čipsu, pommes fritesu, kolačima i slično. Kako biste poboljšali rad mozga i pamćenje, konzumirajte dobar kolesterol odnosno nezasićene masne kiseline koje možete pronaći u ribi, maslinovom ulju, orašastim polodovima, avokadu i slično.

Budite društveno aktivni i  kvalitetno spavajte

Ono što je dobro za vaše srce dobro je i za vaš mozak.  Stoga ne iznenađuje kako socijalizacija i razgovor s bližnjima oslobađaju serotonin (hormon sreće) što osim na naše raspoloženje, pozitivno utječe i na zdravlje moždanih stanica jer stres u tom trenutku ne postoji. Pored toga, kvalitetan san pozitivno će utjecati na vašu koncentraciju, sposobnost učenja, donošenja odluka i preuzimanja rizika.

Ne pretjerujte s kofeinom

Pijemo je ujutro, popodne, navečer, gotovo u svako doba dana.  Naravno, riječ je o kavi, vjerojatno napopularnijem napitku u cijelome svijetu.  Iako ima puno blagodati, ukoliko konzumirate više od četiri šalice dnevno, drhtavica, anksioznost, nesanica i euforija samo su početni simptomi koji ukoliko nastavite s pretjeranom konzumacijom kofeina mogu uzrokovati ozbiljnije zdravstvene probleme. Stoga, budite umjereni.

Trenirajte mozak

Rješavanje križaljki, zagonetki, kvizova znanja, tjelesna aktivnost, učenje jezika i sviranje glazbenog instrumenta samo su neki od zabavnih načina pomoću kojih možete svakodnevno trenirati mozak. Čak i mali dnevni zadaci koji ne spadaju u vašu svakodnevnicu poput slušanje glazbe iz nepoznatog žanra, čitanje dijela novina koje biste inače zaobišli ili novi put do posla, poboljšavaju vaše kognitivne sposobnosti.