Sadržaj portala

Kako ostati produktivan u zimskim danima?

Piše: Antonia Kulić

Većina zaposlenih ljudi svoj radni dan započinje između 6 i 8 sati ujutro i završava ga u razdoblju od 16 do 18 sati, ovisno o tome kada počinjete raditi i koliko ste udaljeni od posla. S obzirom na to da je u navedenim satima gotovo mrkli mrak, sigurno se u nekome trenutku osjećate kao da nakon posla idete ravno u krevet, iako je tek pola 5 poslijepodne. Sunčeva svjetlost iznimno utječe na stanje budnosti i veću produktivnost, a kako biste unatoč manjku vitamina D, tijekom zime, svoj posao obavljali jednako efikasno, donosimo vam pet savjeta u nastavku.

1. Opskrbite se kofeinom

Iako je kava najpoznatiji i većini omiljeni izvor kofeina, nemojte pretjerivati. Do četiri šalice je preporučljivo, a sve iznad toga može biti opasno za vaše zdravlje. Kako biste održali koncentraciju, pokoju šalicu kave zamijenite čajem.

„Breakfast tea“ izvrsna je alternativa jutarnjoj kavi, a ujedno i bogat kofeinom. Riječ je o mješavini crnih čajeva, oštrog, no opet slatkastog okusa. Yerma mate čaj, također je poznat po visokoj koncentraciji kofeina, kao i protuupalnim i antioksidantnim zdravstvenim koristima.

2.     Konzumirajte hranu bogatu proteinima

Hrana bogata proteinima, osim što pomaže u izgradnji mišića, ima dokazano važnu ulogu u održavanju koncentracije i stanja budnosti. Bez obzira na to jeste li vegan ili svejed, proteine možete pronaći u mahunarkama, orašastim plodovima, soji, mesu, jajima, mliječnim proizvodima itd. Stoga, opskrbite svoje tijelo proteinima, svaki dan!

Kada ste u žurbi, pobrinite se da uz sebe imate proteinsku čokoladicu. One mogu biti i izvrstan međuobrok koji će vam utažiti želju za slatkim. Prilikom kupovine, pripazite na količinu šećera koju one sadrže, jer nisu svi proteinski snackovi jednako zdravi.

3.   Osvijetlite radni prostor

Ako imate sreću da vam se u uredu nalazi prozor, iskoristite svaku mogućnost osvjetljavanja putem sunčeve svjetlosti. Upravo je Sunce glavni izvor plave svjetlosti koja pomaže pri pamćenju, podizanju raspoloženja i budnosti. Ako nemate prirodni izvor svjetlosti u uredu, svakako se pobrinite da imate kvalitetno osvjetljenje, a mi vam preporučujemo fluorescentna i LED osvjetljenja.

 Isto tako, računala, pametni telefoni i slični digitalni uređaji, emitiraju znatnu količinu plavoga svjetla, no njihovo pretjerano korištenje može poremetiti ciklus prirodne budnosti i spavanja, stoga nakon posla zaboravite na tehnologiju.

4.  Krećite se

Dugotrajno sjedenje itekako će vas uspavati i loše utjecati na vašu produktivnost. Kada god ste u mogućnosti aktivirajte se. Primjerice, umjesto liftom, u ured se popnite stepenicama, za vrijeme pauze prošećite do restorana i slično. Svaka fizička aktivnost pozitivno će utjecati na rad vašeg mozga, smanjiti vam stres i opskrbiti vas energijom.

5.  Slušajte glazbu

Glazba može itekako utjecati na vaše raspoloženje i energiju. Za vrijeme obavljanja zadataka na poslu,  u pozadini vam svakako treba svirati nešto što vam je poznato, ugodno i zbog čega se osjećate naprosto odlično. U nastavku vam donosimo tri tipa glazbe koji dokazano pojačavaju produktivnost.

1.         Instrumental

Prema istraživanju Državnog sveučilišta u  Srednjem Tennesseeju, studenti koji su slušali instrumentalnu glazbu, postigli su bolje rezultate ispita od onih koji su slušali „glazbu s riječima“. Isto tako pokazali su značajan porast pozitivnih emocija i empatije prema drugima. Na vama je da odaberete hoće li to biti gitara, klavir, saksofon ili nešto treće, izbora je zaista mnogo.

2.         Zvukovi iz prirode

Prema psihofizičkim podacima i analizi zvučnog polja objavljenom u časopisu The Journal of Acoustical Society of America, slušanje zvukova iz prirode, poboljšava kognitivnu funkciju, povećava koncentraciju i osobno zadovoljstvo.

Uistinu, sama pomisao na zvuk valova i cvrkut ptica, vodi nas u neke toplije krajeve.

3.         Klasična glazba

Jedna od najčešće citiranih studija koja se odnosi na glazbu i produktivnost je “Mozart efekt”, prema kojoj slušanje Mozarta potiče sposobnost apstraktnog razmišljanja. Osim Mozarta, druge studije su otkrile kako slušanje klasične glazbe ima velike prednosti prilikom učenja i održavanja fokusa.