Introvert u korporaciji – kako raditi u ekstrovertnom okruženju

Korporativni svijet ponekad ostavlja dojam da je dizajniran za ekstroverte. Sastanci, prezentacije, networking i brainstorming često daju veću vidljivost onima koji vole iznositi svoje ideje i zauzeti prostor. No, vidljivost nije isto što i sposobnost, a uspješna karijera ne zahtijeva ekstrovertiranu osobnost.

Biti introvert ne znači biti sramežljiv, nesiguran ili loš u komunikaciji. Introvert može biti izvrstan govornik, menadžer, pregovarač ili osoba koja bez problema vodi sastanak. Razlika je prije svega u tome koliko nam određene situacije troše energiju i kako je ponovno punimo.

Zato cilj nije naučiti glumiti ekstroverta. Puno je korisnije naučiti kako korporativna pravila prilagoditi vlastitom načinu funkcioniranja.

Na sastanku ne pobjeđuje onaj tko najviše govori

Sastanak je počeo prije pet minuta, jedna osoba već ima tri ideje, druga se nadovezuje, treća prekida, a vi pokušavate pratiti što se oko vas događa. Ako vam takva dinamika nije prirodna, priprema može napraviti veliku razliku.

Pročitajte materijale unaprijed i zapišite dvije ili tri stvari koje želite reći ili pitati. Tako ne morate smišljati svoj doprinos dok istodobno pokušavate pratiti razgovor.

I zapamtite: količina izgovorenog nije isto što i kvaliteta doprinosa. Osoba koja se javi dvaput i postavi pravo pitanje može ostaviti snažniji dojam od osobe koja je govorila pola sastanka.

A ako vam najbolja ideja padne na pamet dvadeset minuta nakon sastanka? Pošaljite je. Poslovna vrijednost ideje ne istječe završetkom sastanka.

Profesionalna vidljivost nije isto što i hvalisanje

Introvertima se često savjetuje da puste rezultate da govore umjesto njih. Zvuči lijepo, ali u velikoj organizaciji može biti prilično loš karijerni savjet. Možete raditi fantastičan posao, ali ako za njega znate samo vi, vaš neposredni kolega i osoba koja slučajno sjedi pokraj vas, teško je očekivati da će ostatak organizacije prepoznati vaš doprinos.

Profesionalna vidljivost pritom ne znači da svoj doprinos morate razglasiti na sve strane. Dovoljno je, primjerice, nakon važnog projekta poslati voditelju kratak pregled postignutih rezultata, na sastanku predstaviti ključni zaključak svoje analize ili nadređenom jasno reći što ste napravili, kakav je bio rezultat i što biste željeli preuzeti sljedeće.

To nije hvalisanje, već način da drugima pružite jasan kontekst o svom radu, doprinosu i vrijednosti koju donosite.

Networking ne mora biti skupljanje vizitki

Networking je jedna od onih poslovnih riječi od kojih dio introverta poželi pronaći najbliži izlaz. Zamišljamo prostoriju punu nepoznatih ljudi u kojoj bismo trebali spontano prilaziti jedni drugima i započinjati razgovore koji nikome nisu osobito prirodni.

Ali profesionalna mreža ne mora nastajati tako. Umjesto upoznavanja deset ljudi na jednom događanju, upoznajte jednog ili dvoje. Pozovite kolegu iz drugog odjela na kavu. Javite se osobi koja je na sastanku rekla nešto zanimljivo. Pomozite nekome oko teme koju dobro poznajete.

Introvertima često više odgovaraju razgovori jedan na jedan nego velika okupljanja, a upravo iz takvih razgovora mogu nastati vrlo kvalitetni profesionalni odnosi.

Cilj networkinga nije imati najveći broj kontakata na LinkedInu. Cilj je izgraditi odnose s ljudima koji znaju tko ste, čime se bavite i mogu li računati na vas.

Upravljajte energijom kao što upravljate kalendarom

Većina nas naučila je organizirati vrijeme. Manje razmišljamo o organiziranju energije.

Tri sata sastanaka svima zauzimaju ista tri sata u kalendaru, ali ne troše svakoga jednako. Ako znate da vas dugi sastanci, radionice ili velika društvena događanja iscrpljuju, nema razloga da to ignorirate.

Kad god možete, između sastanaka ostavite malo praznog prostora. Zaštitite nekoliko sati za fokusirani rad. Ako vas čeka važna prezentacija, razmislite morate li neposredno prije nje prihvatiti još tri poziva.

A nakon osam sati konferencije ne morate dokazivati timski duh tako što ćete biti posljednja osoba koja napušta večernje druženje. Poznavati vlastite granice nije isto što i biti nedruštven.

Iskoristite pisanu komunikaciju

Dobra vijest za sve koji smisle savršen odgovor tek kada razgovor završi: velik dio poslovnog života ionako se odvija pisanim putem.

Jasan e-mail, dobar sažetak sastanka, promišljena poruka kolegi ili kvalitetno napisana preporuka mogu biti jednako važni kao nastup uživo.

Ako vam više odgovara prvo razmisliti pa odgovoriti, koristite to kao prednost. Ne morate svaku svoju profesionalnu kvalitetu dokazivati u realnom vremenu.

Pritom vrijedi pripaziti na drugu krajnost. Ponekad je pet minuta razgovora učinkovitije od 27 poruka i e-maila koji je već dobio nastavak „Re: Re: Re: Re:“.

I introverti moraju izaći iz zone ugode

Prihvatiti vlastiti temperament ne znači koristiti ga kao opravdanje za izbjegavanje svega što nam je neugodno.

Ako želite napredovati, vjerojatno ćete povremeno morati prezentirati pred većom grupom, upoznavati nove ljude, pregovarati, iznijeti nepopularno mišljenje ili preuzeti riječ kada biste najradije ostali tihi.

Introverzija nije razlog da to ne radite.

Korisnije je razlikovati ono što vam je neugodno od onoga što vas dugoročno iscrpljuje. Nelagoda ponekad znači da učite nešto novo. Konstantna iscrpljenost može značiti da trebate promijeniti način rada ili jasnije postaviti granice.

Ne morate postati najglasnija osoba u prostoriji

U poslovnom svijetu tišina se ponekad pogrešno protumači kao nesigurnost, nezainteresiranost ili nedostatak ambicije. Zbog toga je važno naučiti jasno komunicirati svoj način rada.

Ako želite razmisliti prije odluke, recite da ćete proučiti prijedlog i javiti se s odgovorom. Ako vam pomaže znati teme sastanka unaprijed, zatražite dnevni red. Ako najbolje radite kada imate nekoliko sati bez prekida, pokušajte taj prostor rezervirati u kalendaru.

Neće se svaka kompanija i svaki tim prilagoditi vašim željama, ali ljudi puno lakše razumiju nečiji stil rada kada ga ta osoba jasno komunicira.

I na kraju, nema potrebe da od introverzije radimo ni manu ni supermoć. Dakle, ako ste introvert, cilj uspješne karijere zato nije postati ekstrovert. Korporacijama trebaju različiti ljudi. Cilj je znati kada trebate govoriti, kada slušati, kada se izložiti, a kada sačuvati energiju. I pronaći način rada u kojem vaša osobnost nije nešto što svakoga jutra morate ostaviti pred vratima ureda.

Članak je objavljen u sklopu projekta “Osnaživanje žena na tržištu rada” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

Foto: Unsplash