Izbor za Ženu godine 2022.

Na popisu nominiranih u izboru za Ženu godine 2022. su: Ivana Kalogjera Brkić, Snježana Prijić-Samaržija, Ivana Bodrožić, Sanja Bezbradica Jelavić i Ana Horvat Vuković.

Nakon burne 2020. godine koja nam je donijela pandemiju Covida-19 i zbog toga i izbor za Ženu godine bez nominacija, kad je titulu odnijela dr. sc. Alemka Markotić, prošle godine izbor za Ženu godine nije bio nimalo lak.

Vratili smo se nominacijama, a titulu Žene godine 2021. odnijela je prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, izvanredna profesorica na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo, koja predaje i na Muzičkoj akademiji i Akademiji dramskih umjetnosti. Osim toga, prva je žena na čelu Hrvatskoga glazbenog zavoda.

Ovogodišnji izbor za Ženu godine donosi popis uspješnih i inspirativnih žena koje sve zaslužuju titulu žene koja svojim postignućima i uspjesima utječe na život žena i mijenja društvo nabolje.

Na popisu nominiranih u izboru za Ženu godine 2022. su: Ivana Kalogjera Brkić, Snježana Prijić-Samaržija, Ivana Bodrožić, Sanja Bezbradica Jelavić i Ana Horvat Vuković.

Budući da je svaka od njih zaslužila titulu Žena godine, težak je zadatak odabrati samo jednu. Riječ je o ženama koje su potaknule promjene u društvu i svojim su se djelovanjem izborile za žene koje tek pokušavaju pronaći svoj put u još uvijek neravnopravnom društvu. Ne sumnjamo da će njihove priče ohrabriti mnogo žena i biti inspiracija na putu do vlastitog uspjeha.

Ivana Kalogjera Brkić novinarka je i osnivačica portala i udruge Nismo same koja pomaže ženama oboljelima od raka i članovima njihovih obitelji.

Prekretnica u njezinu životu dogodila se u svibnju 2015., kad joj je dijagnosticiran rak dojke u 52. godini. Nakon toga započela je liječenje i istovremeno dobila otkaz na poslu.

U ožujku 2017. osnovala je portal Nismo same na kojem je objavljivala intimne priče oboljelih žena, čime je pomogla svim ženama da se u teškoj životnoj situaciji osjećaju bolje, pružaju međusobnu podršku i pobijede usamljenost. Njezin je projekt Nismo same postao svojevrsni pokret žena koje se ohrabruju i zajedno bore protiv opake bolesti.

Osim toga, u suradnji sa Zakladom Solidarna razvijen je volonterski program koji pruža podršku oboljelim ženama u brizi za obitelj i obavljanju kućanskih poslova.

U prosincu 2018. Ivana je otišla korak dalje i odlučila pokrenuti jedinstven socijalni projekt. Naime, jedan od njezinih najuspješnijih i u javnosti najzamjećenijih projekata je kampanja Nisi sama – ideš s nama, koja ženama koje se liječe u zagrebačkim bolnicama omogućuje besplatne povratne vožnje na kemoterapiju taksijem.

Sredinom lipnja 2022. Ivana je na stranici udruge na Facebooku objavila kako posljednje humanitarne akcije nisu uspjele pokriti troškove projekta, pa će zbog nedostatka novca uslugu morati ograničiti samo na korisnice s područja Grada Zagreba i to samo one koje odlaze na kemoterapije i imunoterapije.

U tijeku je 11. humanitarna akcija prikupljanja novca, koja traje do 29. srpnja 2022., a Ivana se nada da će inicijativu prepoznati država i preuzeti troškove prijevoza onkoloških pacijentica, kao što je običaj u većini razvijenih zemalja.

Snježana Prijić-Samaržija dugogodišnja je rektorica Sveučilišta u Rijeci, redovna profesorica filozofije i direktorica Centra za napredne studije Jugoistočne Europe. Na mjestu rektorice nalazi se od 2017., a želi kroz različite projekte omogućiti studentima kvalitetno obrazovanje.

Tijekom njezina mandata Sveučilište u Rijeci je prvi put počelo djelovati na europskoj razini. Naime, već više od dvije godine nalazi se među utjecajnim društvom deset članica Europskog sveučilišta YUFE (Young Universities for Future of Europe), zahvaljujući kojima studenti mogu odabrati kolegije koje žele pohađati. Prije nego što je izabrana za rektoricu Sveučilišta u Rijeci, od 2008. do 2017. obnašala je dužnost prorektorice za studije i studente Sveučilišta u Rijeci.

Za vrijeme njezinog prorektorskog i rektorskog mandata pokrenuti su novi fakulteti, centri, odsjeci i studiji na Sveučilištu u Rijeci. Za vrijeme njezina mandata uvedeni su sljedeći odsjeci, centri i studiji na Sveučilištu u Rijeci ili su planirani do kraja 2022. godine: Odsjek za filozofiju; studijski i doktorski programi filozofije na Filozofskom fakultetu; studij Glume, medija i kulture; Fakultet dentalne medicine; Centar za studije mira i konflikata; Centar za arhitekturu, urbanizam i urbane intervencije; studij Logopedije; Fakultet za matematiku; Fakultet za informatiku; Fakultet za fiziku; Fakultet za biotehnologiju. Do kraja 2022. u Rijeci će biti 15 fakulteta i akademija.

Kao voditeljica je sudjelovala u brojnim projektima za razvoj institucijskih kapaciteta na Sveučilištu u Rijeci, među kojima se ističe projekt izrade i donošenja prvog Etičkog kodeksa na institucijama visokog obrazovanja u RH. Prva je predsjednica Etičkog povjerenstva na Sveučilištu u Rijeci od 2003. do 2005. te pokretačica zakladništva na Sveučilištu u Rijeci i prva ravnateljica Zaklade Sveučilišta u Rijeci od 2003. do 2008. godine.

Pod njezinim vodstvom provedbe projekta PASCL Europske studentske unije, Sveučilište u Rijeci 2015. godine prima priznanje ESU – Student centre university. Jedna je od osnivača Studentskog kulturnog centra Sveučilišta u Rijeci te voditeljica projekta Europske prijestolnice kulture 2020. na Sveučilištu u Rijeci.

Svake godine Round University Ranking – Clarivate Analytics, koji predvode tri američka sveučilišta: California Institute of Technology (Caltech), Harward University i Massachusetts Institute of Technology (MIT), objavi svjetsku sveučilišnu ljestvicu najboljih sveučilišta, a na ljestvici za 2022. godinu Sveučilište u Rijeci nalazi se na 797. mjestu od 1026 sveučilišta, što je značajan uspjeh, posebice ako se zna da se na ljestvicu svake godine dodaju nova sveučilišta.

U Stockholmu je 27. travnja 2022. održan Times Higher Education Impact & Innovation Summit na kojem je objavljena Impact Rankings ljestvica sveučilišta,  na kojoj je Sveučilište u Rijeci postiglo čak 72,3 boda od 100 te zauzelo poziciju između 301. i 400. mjesta među 1409 svjetskih sveučilišta obuhvaćenih ovom ljestvicom. Riječ je ljestvici koja mjeri postignuća i posvećenost sveučilišta prema UN-ovim ciljevima održiva razvoja.

Jedna je od onih koji su intenzivno radili na prijedlogu uvođenja Građanskog odgoja kao predmeta u srednje škole. Iako je taj predmet već godinama izborni u višim razredima osnovne škole, suradnja Sveučilišta i lokalne zajednice u Rijeci odlučila je otići korak dalje i nadograditi ga, odnosno razviti pilot-projekt u Prvoj riječkoj gimnaziji. Kurikul predmeta pod nazivom Škola i zajednica ponudio je srednjoškolcima deset tema među kojima su trebali odabrati one koje smatraju najhitnijim za rješavanje na području Rijeke.

Od najranije mladosti fasciniralo ju je pitanje ženskog identiteta, a u srednjoj školi uočila je problem rodne neravnopravnosti u društvu.

Ivana Bodrožić nagrađivana je hrvatska književnica, najpoznatija po nagrađivanoj knjizi Sinovi, kćeri koja kroz priču majke, kćeri i njezinog partnera govori o obiteljskom nasilju i transrodnosti.

U listopadu 2021. za tu je knjigu dobila književnu nagradu „Meša Selimović“, jedinu regionalnu nagradu koja obuhvaća Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, zbog čega je značaj nagrade još veći.

Javnost ju je prvi put upoznala prije malo više od deset godina, kad je izdala autobiografsku priču Hotel Zagorje, u kojoj je opisala odrastanje u progonstvu. Za tu je knjigu primila nagradu „Kiklop“. Roman su objavili i brojni inozemni izdavači te je utjelovljen na kazališnim daskama Gavelle.

Primila je i nagrade za romane, zbirke poezije i kratke priče: Prvi korak u tamu, Prijelaz za divlje životinje, 100% pamuk, Rupa, In a Sentimental Mood, Klara Čudastvara. Za istaknuta djela dobila je domaće i inozemne nagrade, među kojima se ističu: Goran za mlade pjesnike; Kiklop za najbolji roman; Prix Ulysse za najbolji debitantski roman s područja Mediterana; Kočićevo pero; Edo Budiša; Balkan Noir i druge.

Osim velikog talenta u pisanju i dosadašnjih uspjeha, Ivanu odlikuje i javni angažman te često govori o problemu nasilja nad ženama i pitanjima ravnopravnosti spolova.

U rujnu 2021. iz Vlade je dobila poziv za sudjelovanje na konferenciji o sprečavanju nasilja nad ženama, na kojoj je govorio i premijer Andrej Plenković.

Tom prilikom zaradila je golem pljesak prisutnih za govor koji mnogi nisu bili spremni čuti: „Kao spisateljici, ostao mi je jedan dojam vezan uz cipele. Uočila sam izvjestan broj preskupih, a neukusnih cipela na jednom mjestu, dovoljan da privuku pažnju i potaknu me na razmišljanje o vezi između etičkog i estetskog kiča, za koju mi se čini da postoji. O tome bi mi bilo izazovno napisati priču, o malenoj epifaniji na margini skupa o nasilju nad ženama, o cipelama u kojima hodaju“.

Sanja Bezbradica Jelavić odvjetnica je koja je u javnosti postala poznata zahvaljujući slučaju „Madine“, u kojem je dobila spor protiv Republike Hrvatske.

U svojoj bogatoj odvjetničkoj karijeri borila se za žrtve spolnog sakaćenja i zaštitu prava najranjivijih pripadnika društva, a zbog svojih velikih zasluga 2022. je proglašena Zagrepčankom godine.

Od kraja 2017. do kraja 2021. uložila je velik napor u pravni proces tijekom kojeg je zastupala afganistansku obitelj koja je bježala pred talibanima, prilikom čega je tragično preminula njihova šestogodišnja kći Madine Huyyiny. Madine je smrtno stradala na pruzi prema Šidu nakon što je hrvatska policija nezakonito izbacila nju i njezinu obitelj iz hrvatske države.

Bezbradica Jelavić odlučila je preuzeti slučaj i zastupati obitelj pred hrvatskim i inozemnim sudovima. Pred hrvatskim sudovima i tijelima vlasti tražila je pravo obitelji na zaštitu i azil, a pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu utvrđeno je da su hrvatske vlasti pogriješile i povrijedile temeljna ljudska prava obitelji, kao i pravo na život djeteta.

Svojim radom niz godina angažirana je u zaštiti ljudskih prava, sudjelujući u javnim politikama i zakonima i njihovom kreiranju. Godinama pomaže žrtvama prekršajnih i kaznenih djela te im omogućuje da njihova prava zajamčena zakonom budu i ostvarena.

Zalaže se i za provođenje Istanbulske konvencije, kako bi se pokušalo spriječiti nasilje nad ženama, kao i nasilje u obitelji. Posljednjih 20 godina, osobito 2021., bori se za ravnopravnost spolova i zaštitu temeljnih ženskih prava te intenzivno surađuje s nizom ženskih organizacija i udruga. Pomaže ženama preko udruga Žene žrtve nasilja i Žene žrtve ratnog zločina silovanja.

Ana Horvat Vuković izvanredna je profesorica na Katedri za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, suosnivačica i članica Upravnog odbora studentsko-nastavničke udruge ZA-Pravo LGBTIQA+ osoba koja se bavi stvaranjem sigurnog okružja za sve studente, bez obzira na njihov rodni identitet i seksualnu orijentaciju.

Članica je Hrvatsko-kanadskog akademskog društva i Hrvatske udruge za ustavno pravo. Nakon završenog studija i usavršavanja u inozemstvu, posvetila se zaštiti ljudskih prava i sloboda te pravima rasne, rodne i etničke jednakosti. Bavi se i pravom Europske unije.

Zalaže se za prava žena i priziv savjesti, a svoje mišljenje javno je istaknula i o slučaju „Čavajda“, u vezi s kojim je zaključila da postoji zakon, ali se ne provodi, te da bi Mirela Čavajda pravdu trebala potražiti na sudu. Iznimno se posvetila radu Pravnog fakulteta u Zagrebu s ciljem osvješćivanja studenata o rodnoj ravnopravnosti i pravima žena. Suosnivačica je prvog predmeta na Pravnom fakultetu koji je posvećen pravima žena – Women’s Rights (Ženska prava).

Nalazila se u skupini devet profesorica Pravnog fakulteta koje su, potaknute inicijativom „Nisam tražila“, u veljači 2021. inicirale donošenje izjave o reakciji fakulteta na narušen ugled Sveučilišta, kojim je izgubljeno povjerenje zaposlenika fakulteta i studenata.

Cilj je bio zaštita ljudskih prava u uvjetima sve češćih slučajeva zlostavljanja i seksualnog uznemiravanja na Pravnom fakultetu. Izjavu je potpisalo 70 nastavnika nakon čega je osnovana skupina sa 15 članova, koja je izradila Pravilnik fakulteta; članica skupine bila je i Ana Horvat Vuković. Nakon rada od ožujka do lipnja 2021. izrađen je Pravilnik o zaštiti studenata od rodne diskriminacije i seksualnog uznemiravanja, koji je podnesen na razmatranje Upravi, s nadom da će istu politiku slijediti i ostala sveučilišta.

Ilustracija: Nikolina Ivezić