Nancy Pelosi – najbolje rangirana žena u povijesti američke politike

Piše: Martina Lovaković

Američka političarka Nancy Pelosi poznata je kao prva žena na mjestu predsjednice Zastupničkog doma Sjedinjenih Država. Do sada je jedina žena koja je bila na tom položaju te je općenito najviše rangirana žena u američkoj politici. Započela je svoju političku karijeru kao volonterka, a u karijeri je postupno napredovala, napravivši veliki skok do pozicije na različitih političkih funkcija do posebnih izbora za Osmi okrug Kalifornije 1987. godine.

Rani život

Nancy Pelosi rođena je kao Nancy D’Alesandro 26. ožujka 1940. godine u Baltimoreu, u Marylandu kao jedino i najmlađe žensko dijete u obitelji.

Obitelj korijene vuče iz Italije. Dolazi iz političke obitelji te je i sama odabrala taj put. Naime, roditelji su joj bili politički aktivni u Demokratskoj stranci, a njezin otac Thomas D’Alesandro Jr. služio je u Kongresu Marylanda te je bio gradonačelnik Baltimorea 12 godina. Njezin brat Thomas D’Alesandro III, također je bio na poziciji gradonačelnika Baltimorea u razdoblju od 1967. do 1971. godine.

Školovanje i brak

Diplomirala je 1962. godine političke znanosti na Trinity Collegeu u Washingtonu, D.C.

Za vrijeme studiranja, na sveučilištu je upoznala Paula Pelosija, a par se vjenčao 7. rujna 1963. godine. Preselili su se u San Francisco i dobili petero djece: Nancy Corinne, Christine, Jacqueline, Paula i Alexandru. Danas imaju i devetero unuka.

Počeci u politici

Iako usredotočena na podizanje obitelji, polako se počela baviti politikom, počevši kao volonterka Demokratske stranke. Vodila je događanja i pomagala u kampanjama.

Polako je napredovala u stranačkim redovima te je polako došla na mjesto kalifornijske predstavnice u Demokratskom nacionalnom odboru u razdoblju od 1976. do 1996. godine. Također je služila kao državna predsjednica Kalifornijske demokratske stranke.

Ulazak u Kongres

Godine 1987., pobijedila je na posebnim izborima California’s Eighth District koji uključuju San Francisco.

Kao članica Zastupničkog doma radila je u Appropriations Committee i u Permanent Select Committee on Intelligence gdje je snažno podupirala povećanje financiranja zdravstvenih istraživanja i drugih programa i inicijativa za zdravstvenu skrb i stambeno zbrinjavanje. Također je velika zagovornica ljudskih prava i okoliša.

Prva žena na mjestu predsjednice Zastupničkog doma Sjedinjenih Država

Godine 2002. izabrana je za demokratsku čelnicu Zastupničkog doma, čime je postala prva žena u povijesti koja je zauzela tu poziciju. Četiri godine kasnije, ponovno je otvorila novo područje za žene u američkoj politici. Nakon što su demokrati osvojili većinu i u Domu i u Senatu na međuizborima 2006. godine, Pelosi je izabrana da postane prva žena koja je preuzela mjesto predsjednice Zastupničkog doma Sjedinjenih Država.

Kao predsjednica Zastupničkog doma Sjedinjenih Država pod republikanskim predsjednikom, Pelosi je ponekad izazivala podjele. Glasno je izrazila svoj stav i kritizirala tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha o ratu u Iraku. Zalagala se za povlačenje trupa iz regije.

Također, lobirala je za razvoj bolje plaćenih poslova, jednak pristup fakultetskom obrazovanju i pristupačnu zdravstvenu skrb za sve, te revidirala energetsku politiku koja se usredotočila na čišće, učinkovitije domaće alternative.

Nakon izbora Baracka Obame 2008. godine, Pelosi se našla u poziciji da radi s predsjednikom iste stranke. Bila je ključna u promicanju zakona o reformi zdravstvene zaštite koji je postao Affordable Care Act (Obamacare) 2010. godine, zbog kojeg je zaradila više kritika od strane Republic Party (GOP-a).

Izazovi u karijeri

Na funkciji predsjednice Zastupničkog doma ostala je do studenog 2010. godine, kada su republikanci ponovno došli na vlast i preuzeli kontrolu nad Domom. Njezinu ulogu preuzeo je John Boehner, dok je Nensi u isto vrijeme zauzela poziciju predsjednice stranke.

No, kao predvodnica demokrata u Domu podnijela je kritike zbog gubitka svoje stranke te je morala prihvatiti sve izazove koji su uslijedili. Kongresmen Tim Ryan pokušao iz Ohija pokušao ju je zamijeniti na mjestu vođe demokrata 2016. godine, ali nije uspio.

Dana 7. veljače 2018., održala je maratonski govor u Domu u znak protesta protiv zakona koji nije imao obuhvaćao zaštitu za “Dreamerse” (Sanjare), djecu imigranata bez dokumenata. Koristeći “pravilo magične minute”, koje omogućuje čelnicima Doma da pričaju koliko god žele, Pelosi je čitala svjedočanstva Sanjara i recitirala biblijske odlomke stojeći nekih osam sati i sedam minuta.

Povratak predsjedničkoj ulozi Doma

Nakon što su demokrati vratili kontrolu nad Zastupničkim domom 2018. godine, Pelosi je ponovno odabrana za predsjednicu Zastupničkog doma početkom 2019. godine što donosi nove izazove njezinoj karijeri.

Naime, morala se suprotstaviti prijedlogu tadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa zbog njegovog zahtjeva za izgradnju 5,7 milijardi dolara vrijednog zida koji bi se protezao duž granice SAD-a s Meksikom.

Razilaženja s Donaldom Trumpom

Nemogućnost daljnjih pregovora pretvorilo se u sporno zatvaranje vlade u trajanju od 35 dana, a govornica je navukla predsjednikov bijes zbog svoje kontrole nad financiranjem Kongresa.

Međutim, ubrzo nakon što je Pelosi efektivno otkazala tradicionalno obraćanje State of the Union address, zakazano za 29. siječnja, predsjednik Trump pristao je privremeno ponovno otvoriti Vladu. Riječ je obraćanju javnosti koje provodi predsjednik Kongresa jednom godišnje i tom prilikom podnosi izvještaj Amerikancima o važnim problemima s kojima se nacija suočava te što se točno poduzima kako bi se oni riješili.

Nakon što je Kongres usvojio zakon o financiranju koji je dodijelio samo 1,375 milijardi dolara za zid između SAD-a i Meksika, Trump je 15. veljače proglasio izvanredno stanje u državi, koje mu je dopustilo da novac za druge projekte preusmjeri na zid koji je želio izgraditi.

Pelosi je uzvratila time što je zakazala glasovanje u Zastupničkom domu o zakonu za okončanje izvanrednog stanja, pojačavajući pritisak na republikance u Senatu da zauzmu stav po tom pitanju. Spomenuto se isplatio, budući da je Senat pod kontrolom republikanaca također glasao za poništenje izvanrednog stanja u državi, prisiljavajući Trumpa da uloži prvi veto svom predsjedništvu.

Problemi u stranci

Pelosi se uskoro našla u novim problemima. Naime, morala se uhvatiti u koštac s progresivnim krilom svoje stranke, odnosno s grupom četiri nove žene kongresnice – Alexandria Ocasio-Cortez iz New Yorka, Ilhan Omar iz Minnesote, Ayanna S. Pressley iz Massachusettsa i Rashida Tlaib iz Michigana, koje su djelovale pod imenom “The Squad”.

Nakon što je spomenuta četvorka u lipnju glasala protiv zakona o hitnom podmirivanju računa granice, Pelosi je uzvratila na njihove kritike oko njezinih pregovara.

“Svi ti ljudi imaju svoju javnost i svoj Twitter svijet”, rekla je za New York Times. “Ali nisu imali sljedbenika. To sada četiri osobe, a toliko glasova i dobili.”

Zajedno protiv Trumpa

Pelosi i “The Squad” ubrzo su se ujedinili u svom protivljenju Trumpu, a sve se dogodilo nakon što je predsjednik na Twitteru objavio kako bi se četiri obojene kongresnice trebale “vratiti” u svoje zemlje.

Sredinom srpnja, Pelosi je predvodila glasovanje za službenu osudu Trumpovih riječi kao rasističkih. U konačnici riječ je o prvom ukoru jednog predsjednika u Domu u više od 100 godina.

Pokušaj opoziva Donalda Trumpa

Nakon mjeseci pokušaja pokretanja postupka opoziva predsjednika Trumpa, Pelosi je u rujnu 2019. godine najavila da će Dom pokrenuti službenu istragu o opozivu. Prekretnica je došla s izvješćima da je Trump uskratio vojnu pomoć Ukrajini kako bi izvršio pritisak na njezinu vladu da istraži postupke sina predsjedničkog kandidata Joea Bidena 2020. “Predsjednik mora snositi odgovornost, a nitko ne smije biti iznad zakona”, izjavila je tada.

Dana 31. listopada 2019. godine, pod njezinim vodstvom Dom je poduzeo sljedeći korak odobrivši rezoluciju kojom su utvrđena pravila za proces opoziva. Time je otvoren put za početak javnih rasprava 11. studenog 2019. godine kroz koje se optužilo predsjednika za zlouporabu ovlasti i opstrukciju Kongresa.

Dana 18. prosinca 2019., dan nakon što je Pelosi primila oštro pismo predsjednika Trumpa u kojem je osudio “nevažeći” proces, Dom je u potpunosti izglasao njegov opoziv kroz dva članka zakona.

Nakon toga, odgodila je proces prosljeđivanja članaka Senatu s nadom da će osigurati uvjete za pošteno suđenje u gornjem domu pod kontrolom republikanaca, prije nego što je konačno uslijedio 15. siječnja 2020. godine.

Pelosi nije mogla učiniti puno budući da su republikanci u Senatu glasovali protiv dopuštanja dodatnih svjedoka i uvjerili javnost da ponašanje predsjednika ne opravdava smjenu s dužnosti.

Njezin narušeni odnos s Trumpom bio je izložen javnosti tijekom njegovog televizijskog obraćanja o stanju Unije 4. veljače, pri čemu je predsjednik naizgled odbijao njezin pokušaj rukovanja, a Pelosi je nakon toga uništila kopiju njegovog govora. Sljedećeg dana, saga o opozivu došla je do kraja kada je Senat izglasao po stranačkoj liniji da se Trump oslobodi po obje optužbe.

U siječnju 2021. Pelosi je izabrana u četvrti mandat za 52. predsjednicu Zastupničkog doma Sjedinjenih Država s 216-208 glasova.

Foto: Gage Skidmore / Flickr