Tko će biti Žena godine?

Ove godine vraćamo se nominacijama i ženama koje su svojim zalaganjem i trudom znatno unaprijedile naše društvo i potaknule značajne promjene

Iza nas je burna 2020. godina, obilježena pandemijom Covida-19 i potresima, koja je ostavila trag i izmijenila nam život doslovce preko noći. Bila je to prva godina otkako biramo Ženu godine bez nominacija.

Izbor Žene godine 2020. nametnuo se kao logičan slijed događaja koji su obilježili tu tešku godinu. Alemka Markotić, žena čije nam je lice na malim ekranima cijelu prošlu godinu ulijevalo nadu i sigurnost, s pravom je ponijela laskavu titulu.

Ove godine vraćamo se nominacijama i ženama koje su svojim zalaganjem i trudom znatno unaprijedile naše društvo i potaknule značajne promjene. Na našem su se popisu našle: Maja Mamula, Antonija Petričušić, Romana Matanovac Vučković, Mateja Medlobi i Blaženka Rogan.

Izbor je težak, ali uvjereni smo da je svaka od tih žena svojim radom, trudom i postignućima ostavila znatan trag u našoj zajednici, pomogla našem društvu kad mu je pomoć zaista bila najpotrebnija te osvijestila, ojačala brojne žene, ukazavši im na problematiku s kojom se često susreću, a nemaju se hrabrosti suočiti te ih potaknula na pozitivne promjene.

Maja Mamula

Dr. sc. Maja Mamula je feministkinja, aktivistkinja i psihologinja s više od 20 godina iskustva u direktnom radu na području suzbijanja nasilja nad ženama i rodne ravnopravnosti.

Završila je studij psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojem je magistrirala s temom iz područja ljudske seksualnosti te doktorirala na teme roda, nasilja i seksualnosti. Glavno područje njezinog djelovanja je problematika seksualnog nasilja, rodno uvjetovanog nasilja i seksualnosti, na čemu radi predano u okviru Ženske sobe – Centra za seksualna prava (od 2003.).

U svojem radu prepoznata je kao jedna od vodećih predavačica o problematici seksualnog nasilja te istraživačica i pokretačica javnih politika vezanih uza suzbijanje seksualnog nasilja.

Od 2001. predaje u Centru za ženske studije („Nasilje nad ženama“ i „Tijelo i seksualnost – privatno i političko“). Od 2001. do 2018. predavala je na Hrvatskim studijima (izborni kolegij Psihologija spolnosti), a od 2007. do 2013. vodila je na Odjelu za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku izborne kolegije Psihologija spolnosti i Psihologija roda i spola.

Osnivačica je i bivša pročelnica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda Hrvatskog psihološkog društva. Članica je i/ili predsjednica brojnih radnih tijela, grupa i povjerenstava vezanih uz nasilje nad ženama, seksualno nasilje, nasilje u obitelji i ravnopravnost spolova. Autorica je nekoliko knjiga, priručnika i stručnih radova, sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama.

U okviru Ženske sobe djeluje jedini specijalizirani Centar za žrtve seksualnog nasilja u Hrvatskoj za punoljetne osobe koje su preživjele bilo koji oblik seksualnog nasilja u Republici Hrvatskoj te za mlade od 16 do 18 godina. Od pokretanja Centra do kraja 2020. godine pruženo je više od 9260 usluga za više od 2017 osoba.

Maja Mamula zaslužna je i za razvoj programa prevencije seksualnog nasilja za škole (SNEP program), koji će se provoditi na nacionalnoj razini u srednjim školama, a djecu će educirati prepoznavanju seksualnog nasilja i načinima kako se zaštititi. Poticala je i brojne izmjene zakonodavstva u području seksualnog nasilja te sudjelovala u razvoju Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja i utjecala na razvoj brojnih javnih politika u području nasilja nad ženama.

Velik uspjeh ove inicijatorice i zagovarateljice izmjena Kaznenog zakona napokon je ostvaren, a riječ je o šestoj izmjeni Kaznenog zakona, čiji je cilj da dodatno zaštiti žrtve, a počinitelje brže i strože kažnjava. Predstavio ga je predsjednik Hrvatske vlade u lipnju ove godine.

Donesene su izmjene u suglasnosti s udrugama i institucijama koje se bave zaštitom žrtava. Neke od izmjena koje donose promjene vezane za problematiku seksualnog nasilja su: Ukidanje zastare – za određena najteža kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, konkretnije za kaznena djela u članku 166. stavku 2. Kaznenog zakona ukida se zastara. To znači da više nema zastarnog roka za kazneni progon za ta kaznena djela. Time Hrvatska ulazi u društvo vrlo rijetkih zemalja Europske unije, koje su ukinule zastaru za teška kaznena djela učinjena djeci.

Mamula je istaknula da ukidanje zastare za određena teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece predstavlja povijesni trenutak u Hrvatskoj te da je vrlo važna poruka koju šalje Kazneni zakon, s obzirom na to da seksualno nasilje u svijetu, pa i u Hrvatskoj, pripada u najteža kaznena djela koja se najmanje prijavljuju.

Zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja – izmjenom Kaznenog zakona uvedena je kao novo kazneno djelo. Kazneno će biti kažnjene osoba(e) koja intimne snimke, nastale uz pristanak i za osobnu uporabu, ustupi drugima (jednoj osobi ili više njih) bez pristanka snimane osobe i na taj način povrijedi njezino pravo na privatnost. Kao kazneno djelo propisuje se i sankcioniranje djela koja su povezana s korištenjem moderne tehnologije za manipulaciju spolno eksplicitnim sadržajima tako da se na fotografiji ili snimci digitalno zamijeni lik ili se pomoću moderne tehnologije izradi novi, manipulativni sadržaj s ciljem kršenja nečije privatnosti.

Spolno uznemiravanje – kazneno djelo koje se do sada pokretalo prema prijedlogu osobe koja je doživjela spolno uznemiravanje, doživjelo je zakonsku izmjenu tako da će se počinitelj(i) progoniti po službenoj dužnosti, a propisani rok za prijavu kaznenog djela od trenutka počinjenja je deset godina. Uvodi se novo kazneno djelo – tzv. osvetnička pornografija koja će se također goniti po službenoj dužnosti. Redefiniraju se sigurnosne mjere koje će sudovi izricati kao obvezne. Izraz bliske osobe proširuje se na bivše i sadašnje intimne partnere.

Iako je mnogo postigla, Maja Mamula ispred sebe ima još neostvarenih ciljeva na kojima trenutačno radi. U planu za iduću godinu je donošenje Nacionalnog plana za suzbijanje seksulanog nasilja i uznemiravanja.

Antonija Petričušić

Doc. dr. sc. Antonija Petričušić docentica je na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. Članica je Savjetodavnog odbora, tijela stručnjaka koji nadgledaju primjenu Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina.

Članica je i Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice. Doktorirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta Karl-Franzens u Grazu (Rechtswissenschaftliche Fakultät der Karl-Franzens-Universität Graz). Njezina disertacija nagrađena je stipendijom i nagradom za mlade istraživače sa Sveučilišta Karl-Franzens u Grazu (Preisdes Landes hauptmannes). 

Završila je poslijediplomski studij iz područja sociologije i socijalne antropologije na Central European University u Budimpešti, kao i poslijediplomski studij iz područja ljudskih prava i demokratizacije na sveučilištima u Sarajevu i Bologni, a diplomirala na Fakultetu političkih znanosti na studiju novinarstva te na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Za studentske radove nagrađena je nagradom Svjetskog viktimološkog društva, Dekanovom nagradom i Rektorovom nagradom.
Radila je kao znanstvena suradnica na Institutu za austrijsko, europsko i poredbeno javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta Karl-Franzens u Grazu, znanstvena novakinja na Institutu za međunarodne odnose u Zagrebu, suradnica Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske te znanstvena suradnica na Europskoj akademiji u Bolzanu.
Sudjelovala je i surađivala u nizu međunarodnih i domaćih znanstvenih projekata i konferencija.

Nagrada Strašna žena godine, koju dodjeljuju portal Voxfeminae.net i društveno poduzeće Fierce Women, i ove je godine dodijeljena ženama koje su dale značajan doprinos rodnoj ravnopravnosti i društvenoj pravednosti u Hrvatskoj tijekom protekle godine. Jedna od njih je i Antonija Petričušić.

Ona je u godini pandemije, koja je svima značajno promijenila svakodnevnicu, a ponajviše je teško pala najranjivijim članovima društva, djeci, upozoravala na opterećenje školaraca nastavom na daljinu i kršenje prava djece na ravnopravno sudjelovanje u nastavi, organizirala je i motivirala roditelje koji su se uz rad od kuće pokušavali snaći u promijenjenom obliku obrazovanja i izazovima nakon povratka u školu.

Sredinom 2020. godine sudjelovala je u pokretanju inicijative za pravo djece na besplatan školski obrok. S kolegicama s Pravnog fakulteta uvela je izborni kolegij o ženskim pravima na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Za sada je, kaže, kolegij na engleskom jeziku, pa ga uglavnom pohađaju strani studenti, no ima i domaćih studenata. Kaže kako želi probuditi kritičko razmišljanje i razumijevanje o dijelu prava koji se razvija tek u zadnjih sto godina, a važno je za razvijanje dostojanstva svih pripadnika društva.

Jedna je od suosnivačica LGBTIQA+ udruge Za Pravo, koja okuplja studente/ice i radnike/ice Pravnog fakulteta s ciljem stvaranja sigurnog, podržavajućeg i otvorenog okružja za LGBTIQ osobe.

Romana Matanovac Vučković

Prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković izvanredna je profesorica na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo. Predaje na Akademiji dramskih umjetnosti i Muzičkoj akademiji, savjetnica je ministrice Nine Obuljen Koržinek i voditeljica radne skupine za izradu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Doktorirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Poslijediplomskom doktorskom studiju iz građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti 2010., s temom “Prijenos i licencija žiga u kontekstu prilagodbe hrvatskog prava europskom”. Pravosudni ispit položila je 2001., kao i ispit za patentnog zastupnika i zastupnika za žigove 2007. U Registar ovlaštenih zastupnika za patente i žigove upisala se 2015., a europska patentna zastupnica postala je 2008. Više je puta bila na studijskom boravku na Max Planck Institutu za inovacije i tržišno natjecanje u Münchenu.

Diplomirala je i na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu 1995., u klasi Istvàna Römera te stekla zvanje akademski glazbenik gitarist i profesor gitare. Usavršavala se na poslijediplomskom umjetničkom studiju gitare na Sveučilištu za glazbu i dramske umjetnosti Mozarteum u Salzburgu od 1996. do 1999., u klasi Eliota Fiska.

Od 2017. surađuje kao međunarodni ekspert u području autorskog prava sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo (WIPO) u projektima pravne pomoći u Albaniji te u Bosni i Hercegovini. Surađivala je s Danskim uredom za patente i žigove kao konzultantica u projektu pravne pomoći u području intelektualnog vlasništva na Kosovu te bila konzultantica Europske patentne organizacije u projektima pravne pomoći u području intelektualnog vlasništva u Crnoj Gori i na Kosovu. Od 2011. do danas angažirana je na više projekata na Sveučilištu u Zagrebu koji su financirani iz sredstava Europske unije ili Svjetske banke a odnose se na transfer tehnologije i intelektualno vlasništvo.

Godine 2018. Romana Matanovac Vučković otvorila je novo, možda najzahtjevnije poglavlje u svojoj karijeri – prihvatila se volonterske funkcije predsjednice Hrvatskoga glazbenog zavoda. Postala je prva žena na čelu gotovo 200 godina stare udruge građana, najstarije hrvatske glazbene institucije i kolijevke glazbenog obrazovanja u trenutku kad je financijska situacija bila katastrofalna i kad je prijetila opasnost od prodaje dijela zgrade ili još gore – gašenja udruge.

Pod njezinom upravom HGZ je u iznimno kratkom roku ponovno stao na noge i započeo s uređivanjem zgrade, novim suradnjama i vlastitim produkcijama. Potres koji je oštetio zgradu i pandemija koja je zaustavila rad nisu pokolebali Romanu Matanovac Vučković – HGZ je podigao prvu skelu u gradu i pokrenuo donatorsku kampanju te napravio hitnu sanaciju i nastavio s radom, a među prvima je predao i projekt za novac iz Provedba mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu, koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije. Za konstrukcijsku obnovu HGZ je dobio 57 milijuna kuna i već počeo radove, a u pripremi su projekti za ostatak potrebnih sredstava kojim bi se napravila cjelovita obnova zgrade. Treći puta u tri godine HGZ se pod vodstvom Romane Matanovac Vučković poput feniksa diže iz pepela i nastavlja prema ostvarenju njene vizije u kojoj će to biti suvremen, multimedijalni kulturni centar, otvoren prema svim umjetnostima te u kojem će svoje mjesto pronaći i prvi hrvatski muzej glazbe.

Blaženka Rogan

Mr. sc. Blaženka Rogan menadžerica je ljudskih potencijala, koju je teško iskustvo na radnome mjestu motiviralo da još jednom upiše fakultet. Svoje je magistarsko istraživanje predstavila u knjizi „Moberi: psihopati i sociopati na radnome mjestu“, koja je nedavno objavljena u izdanju Školske knjige.

Autorica opisuje problem mobinga kao „tihog i perfidnog ubojice“ radnika na radnome mjestu. Knjiga je namijenjena znanstvenoj i stručnoj, ali i širokoj publici, posebice žrtvama mobinga koji je dugih devet godina kao menadžerica ljudskih potencijala u Hrvatskim šumama trpjela i sama.

S obzirom na radni spor koji traje posljednjih više od godinu dana, o detaljima mobinga ne može govoriti. „Ova knjiga nastala je u nastavku mojeg završnog magistarskog rada na međunarodnom sveučilištu, koji je imao naslov „Štete od mobinga za korporativnu i individualnu sigurnost“ i u kojem sam dokazala pet hipoteza, među kojima je glavna: mobing ubija. U tom svojem završnom radu pozvala sam se na više od 300 autora iz cijelog svijeta, koji su govorili iz raznih aspekata o štetnosti mobinga.

Od psihologa, sociologa do ekonomista, svi koji su dobili u ruke moj završni rad predložili su mi da napišem knjigu koja će biti dostupna širokoj javnosti“, rekla je Blaženka.

Blaženka Rogan rođena je 1962. u Osijeku, a od najranijeg djetinjstva živi u Zagrebu. Nakon završenog fakultetskog obrazovanja uz rad nastavlja se stručno usavršavati i stjecati različite kompetencije i zvanja, slijedeći svoj životni moto: cjeloživotno obrazovanje. U dosadašnjem je radnom vijeku stekla zvanje magistrice integralne sigurnosti, magistrice međunarodnih odnosa i diplomacije, trenerice za poslovne procese i mirenje te menadžerice ljudskih potencijala.

U skladu sa svojim kompetencijama, uspješno provodi sudska vještačenja i vodi postupke mirenja u individualnim i kolektivnim radnim sporovima. Članica je Odbora za rad i mirovinski sustav i Povjerenstva za ravnopravnost spolova grada Zagreba te predsjednica Udruge Mobing Stop.

Od 2001. godine do danas održala je brojna predavanja na teme korporativnog upravljanja, društveno odgovornog poslovanja, važnosti korporativne kulture, uloge povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika, mirenja, mobinga, zaštite na radu. Objavila je niz stručnih i znanstvenih radova u zbornicima domaćih i međunarodnih skupova i konferencija te u časopisima s temama mobinga, menadžmenta, važnosti službe ljudskih potencijala, zaštite dostojanstva radnika, stresa na radnome mjestu, mirenja, integralne sigurnosti i zaštite na radu.

Za svoj je rad dobila raznovrsne zahvalnice, među kojima su i dvije zahvalnice Grada Zagreba te priznanja i nagrade, a među kojima i međunarodne.

Mateja Medlobi

Mateja Medlobi magistrica je socijalne politike, zaposlena na poziciji akreditirane parlamentarne asistentice u uredu zastupnika Predraga Freda Matića u Bruxellesu. Prati rad dva odbora – Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) i Odbora za kulturu i edukaciju (CULT). Uz odbore, Mateja prati i rad Delegacije Europskog parlamenta za odnose s Arapskim poluotokom (DARP). Područja interesa i ekspertize su joj europska socijalna politika s fokusom na rodnu ravnopravnost i obrazovne procese.

Ta se Varaždinka 2015. učlanila u SDP, a u jednom od rijetkih javnih nastupa objasnila je da je „u politici privlači mogućnost djelovanja“. Jednom prilikom je izjavila kako smatra da kroz politiku imamo puno kanala kojima možemo mijenjati stvari koje želimo mijenjati, od lokalne razine prema gore. Njezini bivši suradnici volonteri opisuju je kao iznimno marljivu, profesionalnu, fokusiranu, otvorenu, elokventnu, pravednu, ženu koja želi i može sve, a u suradnji i timu jednostavnu i konstruktivnu.

Dobitnica je nagrade Ponos Hrvatske, koja se svake godine dodjeljuje građanima Hrvatske za hrabra i nesebična djela, postupke i slično. Varaždinka Mateja Medlobi, zajedno s Brankom Bakšić Mitić i Majom Sever, posjećivala je siromašne i zaboravljene ljude u najzabačenijim dijelovima Hrvatske i pomagala im kako bi imali bolji život i humanije životne uvijete.

Europski parlament u lipnju ove godine usvojio je rezoluciju hrvatskog eurozastupnika Predraga Freda Matića o seksualnom i reproduktivnom zdravlju te ujedno općem pravu na pobačaj. U Bruxellesu je za rezoluciju glasalo 378 članova, dok je 255 bilo protiv, a 42 suzdržana. Mateja Medlobi koordinirala je procese izrade Rezolucije o stanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU, dok je Fred Matić vodio političke pregovore.

Rezolucijom se apelira na države članice da uvedu sveobuhvatni seksualni odgoj za mlade, omoguće bolju dostupnost kontracepcijskih sredstava i bolji pristup proizvodima za menstrualnu higijenu ukidanjem oporezivanja. Traži se da države članice omoguće siguran i legalan pobačaj, a istaknuto je da je „potpuna zabrana ili uskraćivanje skrbi u vezi s pobačajem oblik rodno uvjetovanog nasilja“.

Države članice trebaju omogućiti dostupnije liječenje neplodnosti i skrb za sve trudnice, rodilje i babinjače, ističe se u rezoluciji. Navodi se i da „postoji niz veza između prostitucije i trgovine ljudima“ te uviđa da „prostitucija i u EU i svijetu potiče trgovinu ženama i maloljetnicima u nepovoljnom položaju“ te se traži ukidanje „štetne prakse kao što su sakaćenje ženskih genitalija te rani i prisilni brakovi i brakovi s djetetom“. Ova rezolucija prva je u području seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja u posljednjih deset godina.