
Istraživanje pokazalo da većina građana smatra debljinu problemom, ali ne i bolešću
U Hrvatskoj živi oko 734.000 osoba s debljinom, a po udjelu osoba s debljinom u populaciji nalazimo se na prvom mjestu u Europi. Istovremeno, njih 4 do 5 posto ima postavljenu dijagnozu debljine, dok je na farmakoterapiji njih oko 2,4 posto. Novo IPSOS istraživanje pokazuje kako građani i dalje nedovoljno razumiju da je debljina kronična bolest, već je često doživljavaju kao osobni problem i pitanje životnih navika.
Istraživanje koje je agencija IPSOS provela u veljači ove godine, na reprezentativnom uzorku od 407 ispitanika, pokazuje da 83% građana smatra da je prekomjerna tjelesna težina velik ili vrlo velik problem u Hrvatskoj, dok 61% ispitanika smatra da je danas postalo uobičajeno imati nekoliko kilograma viška.
Građani su svjesni i utjecaja okruženja na porast tjelesne težine. Čak 89% ispitanika smatra da je hrana danas dostupna na svakom koraku, a da suvremeni način života potiče smanjenu tjelesnu aktivnost. Njih 76% smatra da je zdrava hrana skuplja od nezdrave. Unatoč tome, stavovi o uzrocima i liječenju debljine često su obilježeni mitovima.
Tako samo 39% ispitanika debljinu smatra bolešću, dok je većina i dalje doživljava kao posljedicu osobnih navika. Čak 59% ispitanika smatra da je genetika samo izgovor za prejedanje, a 55% vjeruje da svatko može smršavjeti ako se dovoljno kreće.
Istraživanje je pokazalo i snažnu stigmu oko lijekova za liječenje debljine. Više od polovice ispitanika, 57%, smatra da se lijekovi za reguliranje tjelesne mase prečesto propisuju, 56% ih smatra „linijom manjeg otpora“, dok 45% vjeruje da uzrokuju više štete nego koristi.
Ovi stavovi, upozoravaju stručnjaci, predstavljaju jednu od ključnih prepreka u liječenju debljine. Na konferenciji za medije tvrtke Novo Nordisk, održanoj uoči Svjetskog dana debljine (4. ožujka) i Hrvatskog dana osviještenosti o debljini (16. ožujka), stručnjaci su istaknuli kako se u Hrvatskoj više od polovice odraslih bori s prekomjernom težinom, odnosno oko 65%, što je znatno više od europskog prosjeka od 53%.
”Danas postoje različite, znanstveno utemeljene mogućnosti liječenja debljine jer je debljina prepoznata kao kronična metabolička bolest, a ne samo „problem prekomjernih kilograma“. Terapije se individualno planiraju i često kombiniraju, u prvome redu promjene životnoga stila s medicinskim intervencijama. U posljednjih nekoliko godina dio svakodnevne medicinske prakse postali su učinkoviti lijekovi koji pomažu u regulaciji tjelesne mase”, izjavila je izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki-Varžić, predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva, HLZ.
Debljina je povezana s više od 200 zdravstvenih komplikacija, među kojima su najčešće dijabetes tipa 2, povišeni krvni tlak, bolesti zglobova, određene vrste karcinoma i kardiovaskularne bolesti, koje su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Istraživanja pokazuju i da porast indeksa tjelesne mase (ITM) izravno povećava rizik od smrtnosti.
„Debljina se više ne promatra kao privremeni estetski problem ili problem karaktera, već kao kronična, recidivirajuća bolest koja zahtijeva doživotno upravljanje. Ciljevi ne moraju biti dosezanje idealne težine. Već i gubitak od 10-15% tjelesne mase značajno smanjuje rizik od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i problema s disanjem u snu”, izjavio je izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, HLZ.
Stručnjaci ističu kako je važno promijeniti percepciju debljine u javnosti, u fokusu liječenja mora biti zdravlje, a ne izgled. „Farmakoterapiju treba uključiti pravovremeno, kao dio sveobuhvatnog pristupa, kada promjena načina života ne daje očekivani i dugoročno održivi rezultat. Moderni, dokazano učinkoviti lijekovi važan su alat za regulaciju apetita i metabolizma”, izjavila je prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dr. med., dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, HLZ.
Farmakoterapija učinkovito smanjuje višak kilograma, a GLP-1 RA ima i dokazano značajno smanjenje velikih kardiovaskularnih događaja – srčanog udara, moždanog udara i smrti od srčanih uzroka u odnosu na placebo. Najnovije studije pokazuju da GLP-1 RA lijekovi omogućuju gubitak tjelesne težine od 21 posto, a svaka treća osoba izgubi 25 posto i više svoje tjelesne mase. „Slobodno možemo istaknuti da primjena GLP-1 receptor agonista dodaje godine životu, kao i život godinama”, izjavio je doc. dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., prvi dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.
Stručnjaci zaključuju kako je za uspješnu borbu protiv debljine potrebno promijeniti percepciju bolesti u društvu, smanjiti stigmu i omogućiti pravovremeno liječenje, jer se debljina ne može svesti samo na pitanje volje, već zahtijeva znanstveno utemeljen i sveobuhvatan pristup.
