Film Korzet – druga strana života carice Sissi u izvedbi Vicky Krieps
Film Korzet najnovija je filmska verzija života carice Sissi, tek djelomice utemeljena na stvarnim događajima, a moram priznati vrlo smjelo i gotovo duhovito gradi priču o carici koja je imala sve, a zapravo nije imala ništa. U filmu Korzet nominiranom za silne nagrade, filmu koji će tek tankoćutni voljeti, sprezi izvrsne glazbe, glume i vizuale, secira se sredovječna dob carice koja puni 40. rođendan.
Najomiljeniji i najrazvikaniji lik austrougarske povijesti zasigurno je ljepuškasta Elizabeta, supruga dugovječnog vladara Franje Josipa, odmilja zvana Sissi. Sissi je zagospodarila filmskim ekranima još 1950-ih u romansiranoj biografiji u nekoliko filmova gdje ju je tumačila austrijska miljenica tragične sudbine Romy Schneider.
Jako kičasta i posve sapuničasta verzija omiljene vladarice danas je poput stare bombonijere koju gledamo samo kad se u repriznom terminu prikazuje slučajno na jednom od brojnih tv kanala ili kad nam se ukaže s isteklim rokom na vrhu ormara.
Elegantna mršava carica tragične sudbine (naime ubijena je od strane talijanskog anarhista na odmoru u Ženevi 1898. godine nakon što je bila vidno potresena samoubojstvom svog sina Rudolfa, inače prijestolonasljednika).
Kako je tragično okončala u 51-oj godini života tako je relativno tragično živjela svoj carski život, u braku s tvrdim i okorjelim Franjom, vječno odsutna s dvora tražeći eskapistički bijeg u brojnim romantičnim ljetovalištima i zimovalištima Europe.
Film Korzet – drugi pogled na život carice Sissi
Rođena u bavarskoj obitelji kraljevske loze rano je zaručena za austrijskog cara Franju Josipa odmila zvanog Francek a brak je bio sve samo ne idiličan. Francek je bio zaokupljen svojom vladavinom a Sissi, elegantna i melankolična pokušajima da ostvari normalan život daleko od javnosti koja ju je neprestano secirala.
Korzetom ugušen strukić i brojne obveze manifestacijske prirode kojima je morala nazočiti od nje su stvorile osobu koja je gorko prezirala svu nakaradnu pokaznost jednog carstva. Od frustracija gospođa carica bježaše u svijet opijuma i egzotičnih putovanja. Iako su joj pripisivali brojne ljubavne afere niti jedna gotovo sa sigurnošću nije dokazana.
Film Korzet, Marie Kreutzer, postmodernistička je studija melankolizma, ovisnosti, bulimije i naličja bogatstva, potpuno odudaravši od kičaste slikovnice i triptiha filmova kakvim je Sissi prije prikazivana.
Hrabre scene i odlična glazba u Korzetu
Odlična elektronska glazba upotpunjuje dojam gotovo nihilističke prirode slavne carice opsjednute kilogramima i zgađene autoritetima i isforsiranim uglađenostima bečkoga dvora. Sjajno ju je utjelovila divna glumica Vicky Krieps, najviše poznata po bravuroznoj izvedbi ljubavnice Daniel Day Lewisa u filmu Fantomska prijetanja, P.T. Andersona u kojem je bila al parie s kontroverznim oskarovcem ako ga u nekim sekvencama i nije glumački pojela.
U hrabrom filmu Kreutzerice, slavna carica druguje s gej rođakom Ludvigom Bavarskim koji će skončati jednako nesretno kao i ona. Gotovo su savršen depresivni par ljubitelja umjetnosti i eskapizma poput još jednog novovjekog otuđenog para iz filma, onog Billa Murryja i Scarlet Johnasson otprije 20-ak godina iz naslova Lost in translation.
U hrabrom filmu carica masturbira, pokušava samoubojstvo, zavodi učitelja jahanja i bezobrazno podmeće svoju dvorkinju koja umjesto nje pohađa silne dosadne carske manifestacije.
Tragičan kraj carice Sissi
Ugušena korzetom iz naslova filma, ugušena i fizički i duhovno brojnim afekcijama i pretvaranjima visokog dvora ona prije svega želi živjeti. Ima prigodu uživati u beskrajno lijepim krajolicima, fontanama i raskošnim odajama dvorova, no iza svega ne ostaje ništa doli krajnja dosada i frustracija. Dokonost bogatih opasno u ovom filmu prelazi u kliničku depresiju koju ona liječi heroinom koji se tada koristio za liječenje maničnih i depresivnih faza.
Slavna narkomanka, majka prijestolonasljednika koji to neće biti i supruga cara koji je samo to bio kroz cijeli film Korzet naslućuje svoj tragičan kraj. U metaforičkoj sceni kraja filma gdje u olujnom moru nestaje, ona se prepušta ničemu i svačemu, prepušta se bijesu pobješnjelog azurnog mora tako lako i predano kao da i nikada nije htjela niti voljela živjeti.
Je li se carica predala još onda kada je shvatila da je u prokletom protokolarnom braku i životu iz kojega je teško pobjeći (zna se da su supružnici Sissi i Francek živjeli odvojeno gotovo pola svog braka te da su im obadvoma pripisivali izvanbračne afere) ili se predala onda kada joj je jedini sin izvršio samoubojstvo? Možda je jednostavno tako rođena, nespremna na izuzetan život s ulogom koja joj nikako nije pristajala osim vizualno.
U Ženevi stoji tanani i elegantni kip vretenaste carice Sissi, prozračan kao i njen um i njeno postojanje. I nakon odgledanog filma koji je tek djelomice utemeljen na stvarnim događajima, pitam se je li Sissi platila tog prokletog talijanskog anarhista da je liši nečega čega već dugo nije bila dijelom, vlastita života.
Paralela sa životom Lady Di
Paralelu bih povezala s filmom o princezi Diani u kojem ju je maestralno odglumila Kirsten Stewart gdje je ista ta princeza, miljenica ljudi kao i Sissi, prikazana u omči od bijelih bisera koje na kraju u svom tom očaju i pojede.
U filmu Korzet, Sissi je mogla pojesti korzet koji je izvrsna metafora njezina života. Vječno na oprezu, vječno u obvezi zadovoljavanja drugih, u protokolu radi protokola, predmet govorkanja i s prvim sijedim vlasima, utamburana u celulit i liječenje histerije heroinom. Sve to i mnogo više samo za vas u lokalnim kinima gdje stoga ne očekujte standardnu bombonijersku slikovnicu no subverzivno duhovit i krajnje melankoličan uvid u život istaknute persone 19 stoljeća.
Što je ostalo? Pokoji spomenik, ime, titula i bezbroj romansiranih tv i filmskih verzija koje mogu i ne moraju biti točne. Što je ostalo? Možda i samo praznina kakvom je većinu života odisala duša lijepe Elizabete Sissi Bavarske.
Kako je klimaks izgledao u kičastim dvorovima Austrougarske monarhije, među onim dokonima, koji nisu brinuli za egzistenciju no za spas duše, pogledajte u filmu Korzet koji vas neće ostaviti ravnodušnim.
Autor: Ivana Perić, Foto: Zagreb Film Festival (ZFF)
