Cejlonski cimet - slatki začin kao moćna superhrana - Zaposlena.hr
Sadržaj portala
superhrana cimet u obliku štapića u zdjelici

Cejlonski cimet – slatki začin kao moćna superhrana

Piše: Martina Lovaković

Cimet se od davnina koristi kao začin jelima, a budući da sadrži brojne pozitivne učinke na organizam, pripada u skupinu superhrane. Češće se koristi u slatkim jelima poput različitih vrsta kolača, chia pudinga, voćnih salata, griza i drugih deserata.

Tisućama godina cijenjen je zbog svojih blagodati koje pruža ljudskom tijelu, a znanstveno je dokazano da je ono što ljudi od davnina znaju – i točno!

Zašto koristiti cejlonski cimet u prehrani

U nastavku donosimo 10 dokazanih blagodati cimeta koja su potvrđena i znanstvenim istraživanja. To je ujedno i 10 razloga više da ga već od danas uvrstite u svoju prehranu.

1. Cimet je dokazano bogat hranjivim tvarima

Cimet je začin koji se dobiva od unutarnje kore stabla poznatog pod imenom Cinnamomum. Kao začin jelima koristio se kroz povijest među mnogim narodima, još od Drevnog Egipta. Nekada je bio vrlo rijedak, a samim time i cijenjen pa se često smatrao darom primijenjenim kraljevima.

Danas je korištenje cimeta široko rasprostranjeno i koristi se svim zemljama diljem svijeta. S obzirom na to može se nabaviti u svim supermarketima i trgovinama, a često je upravo on glavni sastojak brojnih recepata koji jelima daje poseban okus.

Dvije su glave vrste cimeta:

  • Cejlonski cimet – poznat i kao “pravi cimet”
  • Cassia cimet – rasprostranjenija je sorta i ono što većina naziva cimetom

Cimet se dobiva tako da se odreže stabljika stabla cimeta, a zatim se vadi unutarnja kora i uklanjaju se drveni dijelovi. U procesu sušenja, poprima izgled traka te se uvija u kolutove koji tvore poznate štapiće cimeta. Štapići se mogu samljeti kako bi se dobio cimet u prahu.

Izražen i poznat okus i miris cimeta daje mu njegove specifične masnoće čiji je udio vrlo visok u spoju cinnamaldehyde. Znanstvenici vjeruju da je upravo ovaj spoj najviše zaslužan za većinu snažnih učinka cimeta na zdravlje i metabolizam.

2. Cejlonski cimet je prepun antioksidansa

Antioksidansi štite tijelo od oksidacijskih oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima, a upravo je cimet prepun snažnih antioksidansa poput polifenola.

U istraživanju koje se bavilo uspoređivanjem antioksidativnog djelovanja 26 začina, cimet se našao na prvom mjestu kao apsolutni pobjednik u konkurenciji s ostalom superhranom kao što su to češnjak i origano.

Moć cimeta toliko je golema da se može koristiti kao prirodni konzervans hrane.

3. Cimet prirodno štiti od upala

Upalu ne bi trebali shvatiti olako, a želite li tijelu pomoći da se izbori i na prirodan način, uvrstite cimet u svakodnevnu prehranu. Cimet pomaže tijelu u borbi protiv infekcija i popravlja oštećenja tkiva.

Upala može postati veliki problem kada postane kronična, a u tom pogledu cimet može biti izrazito koristan. Naime, istraživanja pokazuju da ovaj začin i antioksidansi koji se u njemu nalaze imaju snažna protuupalna svojstva.

4. Cimet može smanjiti rizik od srčanih bolesti

Cimet dokazano smanjuje rizik od srčanih bolesti koje su i najčešći svjetski uzrok prerane smrti.

Kod ljudi s dijabetesom tipa 2 dokazano je da 1 gram ili oko pola žličice cimeta dnevno ima blagotvorne učinke na razinu šećera u krvi.

Cimet također, smanjuje razinu ukupnog kolesterola, “lošeg” LDL kolesterola i triglicerida, dok u isto vrijeme “dobar” HDL kolesterol ostaje stabilan.

U novije provedenim studijima zaključeno je da doza cimeta od samo 120 mg dnevno može imati spomenute pozitivne učinke na zdravlje. U ovoj je studiji cimet također povećao i razinu “dobrog” HDL kolesterola.

Istraživanja na životinjama pokazala su da cimet smanjuje i krvni tlak.

Stoga dolazimo do zaključka da svi ovi čimbenici u kombinaciji mogu drastično smanjiti rizik od pojave srčanih bolesti.

5. Cejlonski cimet može poboljšati osjetljivost na hormon inzulin

Inzulin je jedan od ključnih hormona koji regulira metabolizam i potrošnju energije. Također je bitan za transport šećera u krvi iz krvotoka u stanice.

No, problem je u tome što su mnogi ljudi otporni na učinke inzulina. Spomenuto je poznato pod nazivom inzulinska rezistencija, a glavna obilježja su mu ozbiljna stanja poput metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2.

Dobra vijest je da cimet može dramatično smanjiti rezistenciju na inzulin, pomažući ovom važnom hormonu da odradi svoj posao. Povećavanjem osjetljivosti na inzulin, cimet može smanjiti razinu šećera u krvi i tako smanjiti problem na prirodan način.

6. Cejlonski cimet smanjuje razinu šećera u krvi

Cimet je dobro poznat po svojstvima snižavanja šećera u krvi. Ali osim blagotvornih učinaka na inzulinsku rezistenciju, cimet može smanjiti šećer u krvi i na nekoliko drugih načina.

Prvo, dokazano je da cimet smanjuje količinu glukoze koja ulazi u krvotok nakon obroka. To čini ometajući brojne probavne enzime, što u konačnici usporava razgradnju ugljikohidrata u probavnom traktu. Drugo, spoj u cimetu može djelovati na stanice oponašajući inzulin. Time se uvelike poboljšava reakcija kod unosa glukoze u stanice, iako djeluje puno sporije od samog inzulina.

Brojna istraživanja potvrdila su antidijabetičke učinke cimeta, pokazujući da može smanjiti razinu šećera u krvi ako se uzima natašte i to u prosjeku od 10 do 29%.

Učinkovita doza je obično 1 do 6 grama ili oko pola do dvije žličice cimeta dnevno.

7. Cimet može imati blagotvorne učinke na neurodegenerativne bolesti

Neurodegenerativne bolesti karakteriziraju progresivni gubitak strukture ili funkcije moždanih stanica. Najčešće takve bolesti su Alzheimerova i Parkinsonova bolest.

Čini se da dva spoja pronađena u cimetu inhibiraju nakupljanje proteina zvanog tau u mozgu, što je jedno od obilježja Alzheimerove bolesti.

U studiji na miševima s Parkinsonovom bolešću cimet je pomogao u zaštiti neurona, normalizirao razinu neurotransmitera i poboljšao motoričku funkciju.

Ipak, te učinke treba još dalje proučavati na ljudima.

8. Izrazito je moćan u borbi protiv karcinoma

Cimet je proučavan i zbog njegove potencijalne upotrebe u prevenciji i kao pomoć u liječenju raka. Gledajući sveukupno, dokazi su ograničeni na studije provedene u laboratoriju i na životinjama, a sugeriraju da ekstrakti cimeta mogu zaštititi od raka.

Djeluje tako što smanjuje rast stanica raka, a čini se da je toksičan za njih i da uzrokuje staničnu smrt.

Budući da je većina istraživanja provedena u laboratorijima i na životinjama, tek se treba otkriti ima li cimet učinak na liječenje karcinoma kod ljudi.

9. Cimet pomaže protiv bakterijskih i gljivičnih infekcija

Cinnamaldehyde, jedna od glavnih aktivnih komponenti cimeta, može pomoći u borbi protiv različitih vrsta infekcija. Pokazalo se da ulje cimeta učinkovito liječi infekcije dišnih putova uzrokovane gljivicama. Također može inhibirati rast određenih bakterija, uključujući listeriju i salmonelu.

Međutim, dokazi su ograničeni i do sada nije dokazano da cimet smanjuje infekcije negdje drugdje u tijelu.

Antimikrobni učinci cimeta mogu također pomoći u smanjenju neugodnog zadaha.

Koji cimet koristiti i gdje ga nabaviti

Nisu sve vrste cimeta jednake. Sorta Cassia sadrži značajne količine spoja pod nazivom kumarin, za koji se vjeruje da je štetan u velikim dozama. Riječ je o cimetu koji se obično može nabaviti u trgovinama na policama za sastojke za kolače. U malim količinama kod pripreme kolača, spomenuta vrsta neće štetiti za zdravlje, no u velikim količinama može imati ozbiljne posljedice, osobito po zdravlje bubrega.

Stoga, uvijek radije odaberite cejlonski cimet koji ima blagotvorne učinke po zdravlje i koristi se u svrhu poboljšanja zdravlja. Može se pronaći u trgovinama zdrave hrane ili u supermarketima s policama posvećenima zdravoj prehrani.

Osim što je ljekovit, cimet je jedan od najukusnijih začina. Budući da je njegova moć impresivna, ubacite ga u svoju svakodnevnu prehranu – začinite slatke deserte i djelujte pozitivno na zdravlje. Dodajte žličicu cimeta u pahuljice za doručak, pripremite chia puding uz dodatak cimeta i jabuka ili jednostavno njime začinite griz. No, pripazite da posegnete isključivo za cejlonskim cimetom čija je ljekovitost dokazana, a upotreba nije štetna.

Foto: gate74 / Pixabay

Nastavite čitati