Financijska pismenost: dobrovoljni mirovinski fondovi
Piše: Antonia Kulić
Svatko se od nas jednom sigurno pronašao u situaciji da ima osjećaj kako mu novac jednostavno prolazi kroz ruke ili da podstavi krive prioritete prilikom potrošnje. Važnost štednje i osiguranja po pitanju financijske budućnosti iznimno su bitne stavke za učinkovito upravljanje novcem tijekom života.
Kako biste uspješno vladali financijskim pojmovima, veoma je važna financijska pismenost. Ta vrsta pismenosti predstavlja nužno znanje i vješine za učinkovito upravljanje financijama kako bi se postigla životna sigurnost. Dakle, financijska pismenost obrazuje nas da ostvarujemo financijske ciljeve, gradimo sigurnu budućnost za sebe, štitimo se od rizika takve vrste i kontroliramo potrošnju. Također, imajući financijsku pismenost, probleme vezane uz financije kao i posljedice loših financijskih odluka, rješavamo i eliminiramo na mnogo efektivniji i brži način. Stoga ova vrsta pismenosti predstavlja ključ komunikacije i razumijevanja kompleksnosti financijskog tržišta.
Jedna od najvažnijih, a zasigurno najdugoročnija komponenta osobnih financija jest osiguravanje sigurnih primanja u starosti, odnosno mirovinskih primanja.
Upravo nas financijska pismenost osvještava o važnosti mirovniskog fonda, s naglaskom na onaj dobrovoljni. Poražavajući podatak je da u većini zemalja građani i dalje vjeruju kako je država dužna pobrinuti se za socijalni status svojih državljana u mirovini. No, takvo razmišljanje je poprilično zastarjelo jer je preuređenjem političkog sustava odgovornost prebačena s institucija na pojedince, odnosno ovisi o osobnom angažmanu.
U Hrvatskoj je ustrojen mirovinski sustav u kojem važnu ulogu imaju mirovinski fondovi, koji su obvezni i dobrovoljni. Sukladno tomu postoje tri stupa mirovinskog osiguranja. Prva dva stupa čine obvezno, a treći dobrovoljno mirovinsko osiguranje. U prva dva stupa sudjeluju svi zaposleni. Sredstva prvog stupa ostvaruju su kroz obvezne mirovinske doprinose koji se obračunavaju kao 20% ili 15% bruto plaće i posredstvom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Prikupljena sredstva koriste se za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika te se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti. Drugi stup čini 5% bruto plaće za osobe uključene i u prvi stup, te se ostvaruje se posredstvom obveznih mirovinskih fondova koji sredstva uplaćenih doprinose ulažu na financijskom tržištu i ostvaruju na njih ostvaruju prinose u korist osiguranika. Također za razliku od prvog, drugi stup se temelji na individualno kapitaliziranoj štednji. Posljednji stup jest onaj dobrovoljni koji se kao i drugi stup temelji na individualnoj štednji. Ovakva vrsta mirovinskog osiguranja ostvaruje se temeljem samostalnog uplaćivanja pojedinca, bez prisile države.
Koliko je ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond važno, dokazuju podaci da prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovina iznosi 2.496,06 kuna, što je tek nešto više od 43% prosječne neto plaće. No, predviđanja za budućnost su još više poražavajuća te se predviđa da će do 2050. prosječna mirovina iz prvog stupa mirovinskog osiguranja iznositi svega 38% prosječne neto plaće, a moguće i znatno manje. Stoga je iznimno bitno stvoriti svijest još prilikom prvog zaposlenja da je nužno ulagati u financijsku budućnost, odnosno osigurati stabilnu mirovinu.
Mirovinu treba planirati i zato što se sustav mirovinskog osiguranja konstantno mijenja, a posljedice naječešće pogađaju prava osiguranika. Zatim, uvijek treba imati na umu pitanje održivosti prvog mirovinskog stupa, te da je velika vjerojatnost da nam mirovina neće biti dostatna niti za osnovne životne potrebe.
Koliko je isplativo ulagati u treći mirovinski stup dokazuje podatak da država stimulira pojedince za ulaganje u navedenu štednju s dodatnih 15% na uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini. Pored toga ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove donosi i još dodatnih prednosti kao što su porezne olakšice i prinos fonda. Naime, poslodovaci koji uplaćuju premije trećeg stupa mirovinskog osiguranja svojim radnicima, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak do visine 500 kuna mjesečno, što je čak 6 000 kuna godišnje. Jednak porezni tretman vrijedi i za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost te uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim radnicima ili isključivo sebi. Također, bez obzira tko uplaćuje sredstva na računu u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, ona su osobno vlasništvo i potpuno nasljedni.
Stoga, osigurajte si bezbrižno starenje u krugu najbližlih vodeći se izrekom slavnog Benjamina Franklina koji kaže: „Ne planirati znači planirati neuspjeh“.
