Nominacije za "Ženu godine" 2024. - Zaposlena.hr
Sadržaj portala
zena-godine-2024

Nominacije za “Ženu godine” 2024.

Prvi smo još 1995. godine počeli birati žene po kriteriju profesionalne uspješnosti, a ne ljepote. Ta se tradicija nastavlja i danas. Izbor za Ženu godine održat će se u utorak 16. srpnja 2024. u 20:30 sati na predivnoj Oleander terasi, u već poznatom okruženju hotela Esplanade.

U gotovo trideset godina imali smo jako puno nominacija i pobjednica izbora za „Ženu godine“ i  svaka od tih žena na neki je način obilježila tu godinu svojim radom, trudom, zalaganjem za rodnu ravnopravnost i na taj način davala primjer drugim ženama. Ove su godine opet nominirane sjajne žene koje u svojim profesijama rade najbolje što mogu.

Naš je cilj prikazati žene na način na koji one to zaslužuju. Pružamo platformu na kojoj će se njihov glas čuti, a uspjesi vidjeti, dok je ovaj događaj, kojim slavimo žene, popraćen velikim interesom javnosti i medija.

Prošle je godine titulu “Žene godine” odnijela Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica javne ustanove u kulturi – Tvrđave kulture Šibenik. Zahvaljujući njoj i njezinu timu, grad Šibenik doživio je svojevrsnu turističko-kulturnu renesansu te je sa svojom kulturnom ponudom postao nezaobilazna točka na putovanjima svih onih koji od turizma i posjeta nekom gradu očekuju više.

U nastavku donosimo pet ovogodišnjih nominacija, pet iznimnih žena koje su obilježile vrijeme koje je iza nas.

Valerija Kanđera

valerija-kandjera

Foto: Marko Lukunić/Pixsell

Psihologinja u područnom uredu Zavoda za socijalni rad u Novom Zagrebu, Valerija Kanđera, istaknula se radom s djecom i mladima. Tijekom radnog vijeka završila je i poslijediplomski specijalistički studij obiteljske medijacije. Njezino iskustvo i stručnost obuhvaćaju rad na problemima kao što su obiteljsko nasilje, zanemarivanje i emocionalne traume.

Javnosti je poznata po slučaju iz prošle godine kada je na društvenim mrežama objavila kako se u njezinu uredu nalazi šestogodišnja djevojčica s teškoćama iz autističnog spektra koju je odbila primiti čak trideset i jedna ustanova kao i svi timovi za udomljavanje u Hrvatskoj. To joj nije bio prvi put da je otvoreno i bez zadrške u govorila o brojnim teškoćama u sustavu socijalne skrbi, osobito o teškoćama vezanim uz nedostatne smještajne kapacitete za djecu i djecu s teškoćama.

Nakon toga, ministarstvo je sazvalo konferenciju za medije, a socijalnoj radnici i njoj je uslijedilo pisano upozorenje s mogućnosti otkaza ugovora o radu na što su podrškom reagirali Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora socijalnog rada, Hrvatska udruga socijalnih radnika, pučka pravobraniteljica te mediji i opća javnost, a kolegice i kolege izabrali su je u Upravno vijeće HZSR.

Na temelju toga nastala je inicijativa „Od šutnje do promjene“ kroz koju stručnjaci u sustavu socijalne skrbi zagovaraju i traže neophodne promjene. Kroz svoje javno djelovanje nastoji educirati i inspirirati ljude da se bore za bolje uvjete života, a ove je godine dobila Nagradu Grada Zagreba jer je naš glavni grad zbog nje bolje mjesto za život. Kaže kako smisao nagrađivanja vidi u tome da ono posluži mladim stručnjakinjama i stručnjacima, do sada zanemarenog sustava socijalne skrbi, da se ohrabre javno progovarati o problemima koji ih sputavaju u radu. Kao kuriozitet svakako treba napomenuti i kako je do sada šezdeset i dva puta dobrovoljno darovala krv.

Arijana Lekić-Fridrih

arijana-lekic-fridrich

Foto: Buga Cvjetanović

Arijana Lekić-Fridrih umjetnica je i aktivistica poznata po svom radu na promicanju ženskih prava i isticanju društvenih problema kroz svoje nastupe i javne izjave. Posebno je glasno govorila o stanju ženskih prava u Hrvatskoj, kritizirajući selektivno provođenje zakona i društvene stavove koji narušavaju sigurnost i ravnopravnost žena.

Jedan je od njezinih značajnih projekata „Tiha misa“, performans čiji je cilj prosvjed protiv vjerskih okupljanja koje organiziraju skupine poput Vitezova Bezgrješnog Srca Marijina, koje ona smatra pokušajima ukidanja prava žena i učvršćivanjem patrijarhalnih normi. Također je uz Andreu Kaštelan autorica projekta „Od5Do95“, virtualnog muzeja usmene ženske povijesti, koji se bavi time što znači biti žena u suvremenome hrvatskom društvu.

Naglašava potrebu za solidarnošću i aktivizmom u borbi protiv stalnih izazova s kojima se žene suočavaju, uključujući obiteljsko nasilje i pravne nejednakosti. Njezin se aktivizam proteže izvan izvedbene umjetnosti i uključuje javne izjave i pravne postupke protiv onih koji joj prijete ili potkopavaju njezin rad. Redovito prijavljuje prijetnje policiji i govorila je javno o jedinstvenim izazovima s kojima se susreću aktivistice u Hrvatskoj, uključujući društvenu tendenciju da ih se marginalizira i ocrni.

Zdravka Poljaković Skurić

zdravka-poljakovic

Foto: Igor Šeler

Prof. dr. sc. Zdravka Poljaković Skurić, specijalistica je intenzivne neurologije, pročelnica Zavoda za intenzivno liječenje i cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb, redovna profesorica i pročelnica Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednica Hrvatskoga neurološkog društva od 2017.

Osnivačica je i voditeljica Referentnog centra za intenzivnu neurologiju i endovaskularno liječenje moždanog udara i krvožilnih malformacija centralnoga živčanog sustava Ministarstva zdravstva RH. Inicijatorica je i predsjednica Organizacijskoga odbora Hrvatskog kongresa iz intenzivne neurologije koji se održava od 2006.

Voditeljica je i suradnica na znanstvenim projektima, članica Uredničkog odbora časopisa Neurologia Croatica te recenzentica više međunarodnih znanstvenih časopisa iz područja medicine. Jedna je od utemeljiteljica i glavnih organizatorica javnozdravstvene akcije „Dan crvenih haljina“ kojom se od 2018. podiže svijest javnosti o specifičnostima moždanog udara u žena. Neumorno volontiranje na toj važnoj akciji polučilo je goleme rezultate na nacionalnoj razini pa je Hrvatski sabor proglasio Dan crvenih haljina nacionalnim danom borbe protiv moždanog udara u žena.

Anamaria Brozović

anamaria-brozovic

Foto: Davor Puklavec/PIxsell

Dr. sc. Anamaria Brozović ove je godine dobila Nagradu Grada Zagreba i Povelju Grada Duge Rese s plaketom za znanstvena postignuća koja su proizišla iz njenog prvog projekta, koji je bio fokusiran na istraživanje raka od kojeg u Hrvatskoj umire čak tristo žena godišnje – raka jajnika. Terapija bolesnica s rakom jajnika kombinacijom karboplatine i paklitaksela i dalje je najčešći način liječenja najučestalijeg tipa raka jajnika, tj. seroznog raka jajnika visokog stupnja. Usprkos dobromu prvotnom odgovoru na terapiju, bolesnice razviju otpornost već u nekoliko mjeseci. Jedan od farmakogenetskih biljega korištenih u predikciji odgovora oboljelih na terapiju, tubulin beta III, pokazao se nedovoljno učinkovitim. U jednom od publiciranih radova dr. Brozović i njezini suradnici opisali zašto je potrebno pratiti ekspresiju ne samo tubulina beta III već i ukupnog tubulina beta. U ostalim radovima publiciranima tijekom prošle godine pokazali su međusobnu povezanost otpornosti raka jajnika na terapiju i terapijom potaknutog metastaziranja kroz ispitivanje nekoliko novih molekula, mogućih farmakogenetskih biljega te važnost istraživanja raka u tzv. 3D uvjetima.

Svoju je karijeru gradila kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Danas je ktivna kao znanstvenica na Institutu „Ruđer Bošković“, jednom od vodećih znanstvenih instituta u Hrvatskoj. Istaknula se svojim radom u području prirodnih znanosti, polju biologija. Njezino istraživanje obuhvaća različite aspekte istraživanja, uključujući razumijevanje kancerogeneze, molekularnih mehanizama otpornosti stanica raka na terapiju te ispitivanje bioloških efekata novih spojeva, potencijalnih antitumorskih lijekova.

Monika Herceg

monika-herceg

Foto: Tanja Draškić Savić

Monika Herceg istaknuta je mlada pjesnikinja i dramatičarka, urednica u izdavačkoj kući Fraktura i časopisu Poezija, koja je poznata po svojemu feminističkom i aktivističkom doprinosu, za koji je nagrađena nagradom Fierce Women. Najnagrađivanija je mlada autorica u novijoj hrvatskoj povijesti, poezija i drame prevedene su joj na dvadeset jezika.

S više od petnaest nagrada za poeziju, drame i prozu, naziva ju se i “književnom senzacijom”, a to je potvrdila i novoosvojenom bijenalnom međunarodnom nagradom „Europski pjesnik slobode“ za svoju zbirku “Lovostaj”, koja se dodjeluje u Poljskoj. Žiri, među kojima je i nobelovka Olga Tokarczuk je istaknuo poeziju Monike Herceg kao “dirljiv krik slobode iz kojega se rađa novi, hrabri glas mlade generacije i kojemu su u fokusu sudbine žena”.

Nagrada je još značajnija uzmemo li u obzir kako je pjesnikinja najmlađa dobitnica u njezinoj povijesti. Njezin doprinos hrvatskoj književnosti i kulturnoj sceni vidljiv je i u kulturnim projektima koje radi, od književnih tribina koje u fokus dovode pjesnikinje i povezuju znanost i književnost, do radionica na području Banija. Nedavno je stigla još jedna lijepa vijest – da je Monika dobitnica Nagrade Grada Petrinje za izniman doprinos u području kulture i promociju grada Petrinje u zemlji i svijetu.

Izbor za Ženu godine događaj je koji se održava već gotovo 30 godina, a namjera je u javnosti promovirati ženu koja je svojim radom posebno obilježila proteklu godinu. Svečanost je to na kojoj se bira žena koja je postigla profesionalno značajan uspjeh, ali i svojim djelovanjem otvorila put mlađim kolegicama. I ove godine, nominirano je pet sjajnih žena koje, svaka u svojoj profesiji, postižu sjajne rezultate i čine naše društvo kvalitetnijim mjestom za život.

Sponzori Izbora za Ženu godine 2024. su:

  • Ured predsjednika RH
  • Zagrebačka banka
  • Janaf
  • PPD
  • INA
  • PIK Vrbovec
  • Dukat Hrvatska
  • Hrvatska pošta
  • MG Morris Garages
  • Telemach
  • Maraska
  • Končar
  • Jana
  • Ured Vlade RH za ravnopravnost spolova
  • Esplanade Zagreb
  • Katapult
  • Croatia Records/CMC TV
  • Touch Wine
  • Veleposlanstvo Kanade
  • Nutribullet
  • PIP i Farmakol
  • Atlantida Boutique hotel
  • Speedfit.hr
  • FABUspot Hrvatska
  • Fraktura
  • Ledo
  • Kraš

Nastavite čitati