Sadržaj portala
Marie Curie sjedi na stolici

Marie Curie – prva žena dobitnica Nobelove nagrade

Piše: Martina Lovaković

Marie Curie bila je cijenjena poljska fizičarka i kemičarka poznata po otkriću kemijskog elementa radija i polonija. Bila je pionirka u proučavanju zračenja s ciljem suzbijanja tumora zbog čega je zaslužna za velik doprinos u pronalaženju liječenja karcinoma. Kroz povijest bila je inspiracija mnogim ženama koje su se borile za ravnopravnost među muškim kolegama. Ona i njezin suprug Pierre otkrili su radij i polonij te su s Henrijem Becquerelom dobili Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine. Godine 1911. Marie je dobila i Nobelovu nagradu za kemiju i time postala prva žena koja je primila Nobelovu nagradu. Tijekom života intenzivno je proučavala radij i njegova svojstva te istraživala njegov terapeutski učinak. Međutim, njezin konstantan rad s radioaktivnim materijalima na kraju ju je koštao života. Preminula je 1934. godine od aplastične anemije najvjerojatnije uzrokovane radijacijom.

Rani život

Marie Curie rođena je kao Marya (Manya) Salomee Sklodowska 7. studenoga 1867. godine u Varšavi u Poljskoj. Bila je najmlađa od petero djece, imala je tri starije sestre i jednog brata.

Potječe iz obitelji srednje klase koja je iznimno cijenila obrazovanje. Njezin otac Wladislaw bio je profesor fizike i matematike, a majka Bronislava ravnateljica ženskog internata. Bilo im je važno da sva njihova djeca, bez obzira na spol, budu dobro obrazovana. Otac joj je zbog političkih uvjerenja koje su se kosile s tadašnjom politikom, dobio otkaz u školi, a majka je napustila posao kada se Marie rodila.

Godine 1878. majka joj je preminula od tuberkuloze, a u knjizi Barbare Goldsmith “Obsessive Genius” stoji da je majčina smrt snažno utjecala na njezin život. Promijenila je njezin pogled na religiju te je oboljela od depresije s kojom se otada borila cijeli svoj život. Goldsmith je u knjizi napisala da Marie “više nikada neće vjerovati u dobročinstvo Boga”.

Školovanje uz rad

Te iste godine kada joj je preminula majka, Marie je krenula u internat nakon kojeg je upisala žensku gimnaziju, koju je završila kao najbolja u svom razredu. Sa svojom starijom sestrom Bronisławom željela je nastaviti školovanje, ali sveučilište u Varšavi nije prihvaćalo žene. Stoga su odlučile napustiti zemlju kako bi stekle obrazovanje koje su željele. No, prije toga neke su se stvari trebale posložiti.

U dobi od 17 godina, Marie je postala guvernanta kako bi zaradila novac i njime pomogla u financiranju medicinske škole u Parizu, koju je željela upisati njezina sestra. Sestra joj je obećala uzvratiti uslugu nakon što diplomira.

U isto vrijeme kada je radila kao guvernanta, nastavila je školovanje na Sveučilištu Latajqcy koja je potajno osiguravala obrazovanje za oba spola u Poljskoj, a riječ je bila o patriotskoj instituciji. No, njezini snovi bili su u Francuskoj, na prestižnom sveučilištu Sorbonne u Parizu.

U vrijeme kada je radila kao guvernanta, osjetila je i čari prve romanse. Nesretno se zaljubila u  Kazimierza Zorawskog, sina obitelji kod koje je radila. No, oni nikada nisu mogli prihvatiti da je njihov sin u vezi sa siromašnom učiteljicom.

Odlazak u Pariz

Zbog velikog pritiska, Marie je odlučila prekinuti vezu i slijediti svoje snove iz znanosti. U Pariz je stigla 1891. godine i upisala studij matematike, fizike i kemije na sveučilištu Sorbonne.

Kada se prijavljivala na sveučilište, potpisala se kao “Marie” jer je vjerovala da to ime zvuči više francuski. Tijekom studiranja pokazala se kao uzorna, marljiva i usredotočena studentica i slijedom toga bila je uvijek među najboljima. U isto vrijeme živjela je teško, često je bila gladna, ali odlučno je željela što prije diplomirati.

Kao priznanje njezinim talentima, dodijeljena joj je Alexandrovitch stipendija namijenjena studentima koji studiraju u inozemstvu. Taj novac iskoristila je kako bi platila predavanja iz fizičkih i matematičkih znanosti 1894. godine i privela studij kraju.

Susret s Pierreom Curie

Jedan od profesora koji joj je predavao, organizirao je za nju istraživački projekt s ciljem proučavanja magnetskih svojstava i kemijskog sastava čelika. Spomenuti projekt doveo ju je u kontakt s Pierreom Curieom, francuskim kemičarom koji se također bavio istraživanjem.

Pierre joj je ponudio svoj laboratorij u kojem je izvodila pokuse, a prijateljstvo je ubrzo preraslo u romansu. Zajednička strast prema znanosti ubrzo je prerasla u ljubav, ali Marie je vjerovala da će se vratiti u Poljsku te je zbog toga i odbila prosidbu Pierrea.

Iako je Pierre zbog nje bio spreman otići i u Poljsku te tamo predavati francuski jezik, dogodilo se nešto što ni Marie nije očekivala. Naime, nije mogla doktorirati na sveučilištu u Krakowu zato što nisu primali žene. Pierre ju je tada nagovorio da se vrati u Francusku i u Parizu završi doktorat.

U ljeto 1895. godine, par se vjenčao, a Marie je na vjenčanju nosila haljinu tamnoplave boje koju je kasnije često nosila u laboratoriju.

Zapažen znanstveni rad

Curie su zaintrigirali izvještaji njemačkog fizičara Wilhelma Röntgena o otkriću X-zraka i izvještaj francuskog fizičara Henrija Becquerela o “Becquerelovim zrakama” koje emitiraju uranove soli pa je odlučila raditi na tome. Otkrila je da spojevi urana također emitiraju slične zrake. Nakon toga nastavila je ispitivati ​​još uranovih spojeva.

U ožujku 1898. godine otkrila je svoja otkrića kroz novi izraz “radioaktivnost” te je iznijela nova revolucionarna zapažanja. Izjavila je da će mjerenje radioaktivnosti otkriti nove elemente, a ta radioaktivnost je bila svojstvo atoma.

Bračni par Curie narednih godina nastavio se baviti istraživanjem i znanošću, a nerijetko su radili do kasno u noć.

Veliko otkriće

U srpnju 1898. godine objavili su zaključak svojih istraživanja – otkrili su radioaktivni element polonij koji su nazvali prema zemlji u kojoj je Marie Curie rođena, Poljskoj, a do kraja te iste godine izolirali su i drugi element koji su nazvali radij.

Nobelova nagrada za fiziku

U lipnju 1903. godine Marie Curie je postala prva žena koja je obranila doktorski rad u Francuskoj, a u studenom te iste godine bračni par Curie i Henri Becquerel imenovani su dobitnicima Nobelove nagrade za fiziku zbog doprinosa razumijevanju “fenomena radijacije”.

Ispočetka je odbor nagradu htio uručiti isključivo Pierreu i Henriju, ali Magnus Gösta Mittag-Leffler, švedski matematičar i veliki borac za prava žena u znanosti na to ja ne vrijeme upozorio Pierrea. Pierre se žalio te je u konačnici i Marie nominirana za Nobelovu nagradu. Time je Marie postala prva žena koja je dobila ovu prestižnu nagradu.

Tragična nesreća Pierrea

Godine 1906. Pierre je tragično preminuo u prometnoj nesreći, zakoračivši na ulicu u isto vrijeme kada je naišla konjska zaprega. Nakon toga, Marie se posvetila odgoju njihove dvije kćeri, Eve i Irene, te profesorskoj karijeri. Odlučila je popuniti suprugovo mjesto na sveučilištu Sorbonne. Postala je profesorica fizike na znanstvenom fakultetu te time i prva žena koja se našla u toj ulozi.

Željela je odati počast svom tragično preminulom suprugu pa je njemu u čast napisala njegovu biografiju pod nazivom “Pierre Curie”.

Nobelova nagrada za kemiju

Godine 1911. dobila je drugu Nobelovu nagradu za kemiju zbog otkrića elemenata polonija i radija. U čast stogodišnjice njezine Nobelove nagrade 2011. je proglašena “Međunarodnom godinom kemije”.

Sljedećih godina Curie je pregovarala s austrijskom vladom koja joj je ponudila zaposlenje te gradnju laboratorija za istraživanje radioaktivnosti. Do srpnja 1914. godine, laboratorij je bio gotovo završen. Tada je izbio Prvi svjetski rat te je Marie odlučila prekinuti sva svoja istraživanja i za liječnike s fronte organizirati rendgenske aparate.

Nakon rata naporno je radila na prikupljanju novca za pokretanje svog Instituta za radij. No, 1920. godine osjetila je zdravstvene probleme, vjerojatno zbog izloženosti radioaktivnim materijalima.

Priznanje i nakon smrti

4. srpnja 1934. godine Curie je preminula od aplastične anemije – stanja koje se događa kada koštana srž ne uspijeva proizvesti nove krvne stanice. Do bolesti je vjerojatno došlo zato što je dugo bila izložena radijaciji.

Pokopana je pored supruga u Sceauxu, na jugu Pariza. No, 1995. godine njihovi su ostaci premješteni i pokopani u Pantheonu u Parizu, s najutjecajnijim francuskim građanima.

Bračni par Curie dobio je još jedno priznanje kada je 1944. godine otkriven 96. element na periodnom sustavu elemenata koji je  nazvan “curium” (kirij).

Danas je Marie Curie znana kao jedna od najvećih znanstvenica te u isto vrijeme i kao velika ikona feminizma zbog koje danas mnoge žene također žive svoje snove.

Foto: The Maryland Science Center / Unsplash