Katherine Johnson – žena koja je odvela čovjeka na Mjesec

Piše: Martina Lovaković

Katherine Johnson poznata je kao američka matematičarka koja je izračunala i analizirala putanje leta mnogih svemirskih letjelica tijekom rada s američkim svemirskim programom, koji je trajao više od tri desetljeća. Njezin rad pomogao je astronautima da što prije odu u svemir, na Mjesec i obiđu Zemlju. Bila je jedna od najvećih znanstvenica koju je svemirski program NASA-e imao te pionirka STEM-a. Njezina životna priča prikazana je u američkom filmu “Hidden Figures” 2016. godine. Danas je uzor mnogim ženama u svojoj branši i odgovor na pitanje zašto treba slijediti svoje snove.

Matematički genije

Katherine Johnson, rođena kao Katherine Coleman, poznata i kao Katherine Goble (1939.–1956.) rođena je 26. kolovoza 1918. godine u White Sulphur Springsu, u Zapadnoj Virginiji, u SAD-u. Njezin otac bavio se uglavnom težačkim poslovima za luksuzni hotel Greenbrier, dok je njezina majka radila kao učiteljica u školi. U to vrijeme vladala je segregacija u SAD-u, ali usprkos tome Kathrine, iako Afroamerikanka, uspjela se obrazovati. A za to je bio zaslužan njezin veliki talent.

Naime, njezina inteligencija i izvanredno upravljanje brojevima postali su očiti još kada je bila dijete. U to vrijeme, već u dobi od 10 godina završila je osmi razred i krenula u srednju školu. Cijela njezina obitelj preselila se u West Virginiji, kako bi Katherine mogla pogađati srednju školu. Tada se susrela s profesorom doktorom Williamom W. Schieffelinom Claytorom, trećim Afroamerikancem koji je stekao doktorat iz matematike, a koji je bio odlučan u tome da pripremi Katherine da postane istraživačka matematičarka.

Godine 1937. diplomirala je matematiku i francuski jezik s najvišim počastima na West Virginia State Collegeu (današnji West Virginia State University).

Nakon završenog fakulteta, odlučila je preseliti u Virginiju kako bi prihvatila posao učiteljice. Predavala je matematiku i francuski jezik u školama u Virginiji i West Virginiji. No, 1939. godine izabrana je za jednu od tri afričko američka studenta koji su upisali diplomski studij na West Virginia Universityju.

Studirala je matematiku, ali je napustila studij i udala se za Jamesa Goblea s kojim je ubrzo odlučila osnovati obitelj. Par je dobio tri djevojčice, Constance, Joylette i Kathrine (nazvana je po njoj).

No, obiteljsku sreću prekinula je bolest. James je 1956. godine preminuo o neoperabilnog tumora na mozgu. Tri godine kasnije Katherine se udala za Jamesa A. “Jim” Johnsona, časnika američke vojske i veterana Korejskog rata. Par je bio u braku do njegove smrti, točnije 60 godine. Preminuo je u ožujku 2019. godine. Osim što je u životu bila pogođena gubitkom oba supruga, 2010. godine izgubila je najstariju kćer Constance koja je preminula u dobi od 67 godina.

“West Computers”

Godine 1953. započela je rad u odjelu National Advisory Committee for Aeronautics (NACA)’s West Area Computing unit gdje je sa skupinom Afroameričkih žena ručno izračunavala složene matematičke proračune za inženjere. Žene, poznate kao West Computers, analizirale su podatke o testovima i davale svoje točne matematičke proračune koji su bili ključni za uspjeh tadašnjeg američkog svemirskog programa.

Katherine se pokazala iznimno vješta u matematičkim kalkulacijama, a svojom znatiželjom i snažnom voljom za učenje uvijek je iznova iznenadila svoje nadređene. “Žene su radile ono što im je rečeno. Nisu više postavljale pitanja niti su preuzimale nove zadatke. Ja sam postavljala pitanja; htjela sam znati zašto”, prisjetila se.

Nakon samo dva tjedna Johnson je premješten iz afroameričkog računarskog odjela u Langleyev odjel za istraživanje leta, gdje je sudjelovala na sastancima i dobila dodatne odgovornosti. Uspjeh je postigla usprkos poteškoćama kod kuće. U to vrijeme, 1956. godine njezin je suprug umro od tumora na mozgu.

Pionirka NASA-e

Tada je NACA bila odvojena od West Computersa čiji su zaposlenici između ostalog morali koristiti i zasebne kupaonice i mjesta za ručak. To se promijenilo 1958. godine kada je NACA uključena u novoosnovanu National Aeronautics and Space Administration (NASA) koja je zabranila segregaciju.

U NASA-i je Katherine bila članica Space Task Group, a već 1960. godine bila je koautorica s jednim od inženjera iz grupe te su zajedno radili na proračunima o postavljanju svemirske letjelice u orbitu. Bilo je to prvi puta da je žena u njezinom odjelu dobila priznanje kao autorica istraživačkog izvještaja, a tijekom svoje karijere Katherine Johnson napisala je čak 26 izvještaja o istraživanjima.

Igrala je važnu ulogu u NASA-inom programu pod imenom Merkur (1961.-1963.) koje se bavila slanjem posada u svemir. Godine 1961. izračunala je putanju za raketu Freedom 7, svemirsku letjelicu koja je poslala prvog američkog astronauta, Alana B. Sheparda, Jr. u svemir. Sljedeće godine, na zahtjev Johna Glenna, prvog Amerikanca koji je poslan u orbitu i obišao Zemlju, Johnson je potvrdila da je elektroničko računalo pravilno isplaniralo njegov let. Te iste godine Glenn je ušao u povijest i postao prvi američki astronaut koji je obišao Zemlju letjelicom Friendship 7.

Johnson je također bila dio tima koji je izračunao gdje i kada lansirati raketu za misiju Apollo 11. Spomenutom raketom, 1969. godine poslana su tri čovjeka na Mjesec, a jedan od njih bio je i Neil Armstrong. Sljedeće godine, kada je Apollo 13 doživio kvar u svemiru, njezin doprinos u nepredviđenim situacijama pomogao je osigurati njegov siguran povratak.

Iako je rad elektroničkih računala dobivao sve veći značaj u NASA-i, njezin značaj bio je golem zbog svoje nepokolebljive točnosti. Nastavila je raditi na programima koji se tiču putovanjima svemirskih brodova. U NASA-i je radila do 1986. godine nakon čega je umirovljena.

Brojne počasti

Tijekom duge profesionalne karijere, dobitnica je mnogih nagrada, uključujući i najvišu državnu civilnu nagradu “Presidential Medal of Freedom”. Spomenutu nagradu primila je 2015. godine, a uručio ju je tadašnji predsjednik Barack Obama.

Sljedeće godine premijerno je prikazan film o njezinu životu “Hidden Figures” koji govori o tri hrabre i uspješne žene, a u kojem je lik Katherine Johnson prikazan kao glavni lik.

Dan prije proslave njezinog stotog rođendana West Virginia State University pripremilo je ceremoniju tijekom koje je otkriven njezin kip te je najavljena i školarina koja nosi njezino ime.

U svibnju 2018. godine Mattel je izbacio na tržištu lutku Barbie čiji lik je načinjen na temelju izgleda Katherine Johnson, a lutka je predstavljena u sklopu dijela njihove linije koja promovira inspirativne žene.

Godine 2019. izdala je knjiga u obliku autobiografije “Reaching for the Moon: The Autobiography of NASA Mathematician Katherine Johnson” koja govori o njezinu životu i radu u NASA-i, a namijenila ju je za mlađe čitatelje u dobi od 10 godina.

Katherine Johnson preminula je 24. veljače 2020. godine u 101. godini. NASA-in administrator James Bridenstine tom prilikom je rekao: “NASA je tužna otkad je saznala vijest da je Katherine Johnson preminula jutros u 101 godini. Bila je američki heroj i njezin veliki doprinos nikada neće biti zaboravljen.”

Foto: NASA/David C. Bowman / Unsplash