Tko će biti “Žena godine” 2026.

Časopis Zaposlena i ove godine sredinom srpnja u hotelu Esplanade dodjeljuje nagradu „Ženu godine“. Na tom tradicionalnom događaju slavimo uspjehe žena, a svečanost okuplja žene iz različitih profesija koje pružaju podršku i inspiriraju jedna drugu te zajedno dokazuju da se predanošću, hrabrošću i upornošću mogu ostvariti i naizgled nedostižni ciljevi.

Titula „Žene godine“ dodjeljuje se ženi koja je tijekom proteklih godinu dana svojim radom, zalaganjem i postignućima ostvarila znatan profesionalni uspjeh, rušila stereotipe, promicala rodnu ravnopravnost i aktivno se zauzimala za prava žena. No biti „Žena godine“ znači i mnogo više od osobnog uspjeha – to je priznanje ženi koja svojim djelovanjem pomiče granice, otvara nove mogućnosti te svojim primjerom pozitivno utječe na društvo u cjelini.

Na posljednjem, 30. izboru, „Ženom godine“ proglašena je Lana Bedeković Rosandić – jedna od najistaknutijih figura hrvatske marketinške i komunikacijske scene te vlasnica nekoliko iznimno uspješnih tvrtki koje je izgradila svojim znanjem, vizijom i nevjerojatnom upornošću. Svojom stručnošću i društvenim angažmanom utjelovljuje sve ono što ova nagrada slavi: snažnu, sposobnu, odgovornu i inspirativnu ženu koja pokreće promjene, oblikuje budućnost te ostavlja trajan pozitivan trag u društvu.

I ove smo godine zaprimili velik broj nominacija, što pokazuje koliko žene svojim djelovanjem ostavljaju trag u životima ljudi oko sebe. Svojim primjerom inspiriraju kolege i suradnike, osnažuju prijatelje i članove obitelji, ali i nas da nastavimo stvarati prostor u kojem se njihov doprinos vidi, prepoznaje i slavi.

U mnoštvu iznimnih prijava bilo je teško odabrati samo nekoliko kandidatkinja, no s ponosom predstavljamo žene koje svojim primjerom inspiriraju generacije koje dolaze.

TATJANA VLAHOVIĆ

Foto: Sandra Šimunović/Pixsell

Prof. dr. sc. Tatjana Vlahović, redovita profesorica u trajnom zvanju, uspješna je hrvatska znanstvenica, stručnjakinja i liderica koja je tijekom više od tri desetljeća rada ostvarila izniman doprinos znanosti, obrazovanju, zaštiti okoliša i kulturi Republike Hrvatske.

Kao stručnjakinja i znanstvenica s magisterijem iz područja prirodnih te doktoratom iz područja tehničkih znanosti i kao redovita profesorica u trajnom zvanju, Tatjana Vlahović više od 30 godina djeluje u području geologije, tj. hidrogeologije, zaštite podzemnih voda i upravljanja prirodnim resursima.

Od 2006. Vlahović obnaša dužnost ravnateljice Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, jedne od najstarijih i najvažnijih hrvatskih muzejsko-znanstvenih ustanova. Zahvaljujući njezinoj viziji, strateškom promišljanju i upornosti, pokrenut je projekt potpune obnove i transformacije Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Pod njezinim vodstvom uspješno je osmišljen i pripremljen te realiziran projekt rekonstrukcije, dogradnje i novog postava Muzeja, vrijedan više od 31 milijun eura, najvećim dijelom financiran sredstvima Europske unije, uz sufinanciranje Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Pod vodstvom Tatjane Vlahović Hrvatski prirodoslovni muzej prerastao je okvire tradicionalne muzejske ustanove i postao moderno središte znanosti, obrazovanja, kulture i društvenog života. Uspjeh te transformacije potvrđen je i trima prestižnim priznanjima koje je Muzej dobio nakon otvaranja u novom izdanju: nagradom „Simply the best of the best” u kategoriji Kultura i edukacija – muzejske ustanove, Udruge hrvatskih putničkih agencija, zatim Živa Award 2025. za najbolji slavenski muzej, osvojenom u konkurenciji između više od 150 institucija te godišnjom nagradom ICOM-a Hrvatska u kategoriji Inovativne/održive muzejske prakse.

UNA ZEČEVIĆ ŠEPAROVIĆ

Foto: Ana Mrđen

Una Zečević Šeparović odvjetnica je i partnerica u odvjetničkom uredu Zečević i dr., gdje od 2011. godine djeluje u području obiteljskog prava, sudskih postupaka, ugovornog prava, imigracijskog prava i prava javne nabave.

Tijekom svojega profesionalnog rada posebno se profilirala kao jedna od najistaknutijih pravnih stručnjakinja i aktivistica u Hrvatskoj u području zaštite žena i djece žrtava nasilja.

Bila je članica radnih skupina Ministarstva pravosuđa i uprave za izmjene Kaznenog zakona 2019. i 2020. godine, a sudjelovala je i u izradi prijedloga izmjena zakonodavnog okvira vezana uz zaštitu od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, uključujući Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i druge ključne propise. Također, članica je Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Široj javnosti posebno je poznata kao jedna od osnivačica građanske inicijative #SpasiMe, pokrenute 2019. godine nakon niza slučajeva teškog nasilja nad ženama koji su potresli hrvatsku javnost. Inicijativa koju je pokrenula Jelena Veljača zajedno s grupom aktivistica i stručnjakinja, među kojima je bila i Una Zečević Šeparović, organizirala je prosvjede, kampanje i edukativne aktivnosti diljem Hrvatske te otvorila važan društveni dijalog o obiteljskom i partnerskom nasilju.

Kao dio inicijative #SpasiMe aktivno je sudjelovala u pokretanju konkretnih promjena u sustavu zaštite žrtava nasilja, uključujući osnivanje Fonda #SpasiMe za hitnu pravnu, psihološku i financijsku pomoć žrtvama obiteljskog nasilja. Inicijativa je tijekom godina postala jedna od najvažnijih građanskih platformi za borbu protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj.

Una je trenutačno članica radne skupine za izmjenu Kaznenog zakona pri Ministarstvu pravosuđa. A fond #SpasiMe, koji je i dalje aktualan preko Zaklade Solidarna, od 2019. do 2025. godine pružio je podršku za 400 žena i 547 djece, pa je tako ukupno pomoć dobilo 947 osoba koje su preživjele obiteljsko ili seksualno nasilje.

TENA ŠIMONOVIĆ EINWALTER

Foto: Matea Smolčić Senčar

Tena Šimonović Einwalter jedna je od najistaknutijih žena hrvatskoga javnog života kada je riječ o zaštiti ljudskih prava, jednakosti i borbi za pravednije društvo. Diplomirala je magna cum laude na Pravnom fakultetu u Zagrebu, magistrirala pravo na Sveučilištu Oxford i međunarodne  odnose na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je Diplome Međunarodnog instituta za ljudska prava u Strasbourgu kao jedina iz Hrvatske.

U instituciji pučkog pravobranitelja radi od 2008. godine, najprije kao savjetnica, potom zamjenica pravobraniteljice, dok je 2021. godine izabrana za pučku pravobraniteljicu Republike Hrvatske.

Kolege čelnici neovisnih nacionalnih tijela za jednakost tri su ju puta zaredom izabrali za predsjedavajuću osobu Europske mreže tijela za jednakost (EQUINET) koja broji 47 institucija članica. Svojim zalaganjem, znanjem i iskustvom doprinijela je usvajanju dviju novih EU direktiva o standardima za tijela za jednakost. Sudjelovala je i u radu Nadzornog odbora Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), a trenutačno je potpredsjednica Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) Vijeća Europe.

Kao pučka pravobraniteljica predstavlja glas građana koji se osjećaju zanemareno, diskriminirano ili nezaštićeno i trpe različite nepravde. Tijekom 2025. godine Ured pučke pravobraniteljice zaprimio je najveći broj pritužbi građana od svojeg osnutka, posebno u području prava na zdravlje. U izvješću za prošlu godinu, koji obuhvaća preko 60 različitih tema i podtema te 181 preporuku na čak 450 stranica, upozorava na duge liste čekanja, težak položaj onkoloških pacijenata i nedovoljnu brigu za najranjivije skupine društva, a Hrvatskom saboru predložila je i proglašenje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad starijim osobama.

U vrijeme kada su ljudska prava i jednakost na udaru, naglašava važnost borbe protiv netrpeljivosti, diskriminacije i govora mržnje te brani vladavinu prava. Tijekom godina izgradila je reputaciju osobe koja ne pristaje na šutnju kada su ugrožena temeljna ljudska prava.

MARINA RAGUŽ

Foto: Sandra Šimunović/Pixsell

Doc. dr. sc. Marina Raguž jedna je od tek desetak neurokirurginja u Hrvatskoj te prva žena koja se 2016. godine pridružila dotad isključivo muškomu neurokirurškom timu KB-a Dubrava. Svojim profesionalnim uspjesima aktivno ruši stereotipe o ulozi žena u najzahtjevnijim granama medicine te inspirira nove generacije žena da se odvaže na karijeru u znanosti i zdravstvu. Njezina stručnost prepoznata je i na europskoj razini – jedina je neurokirurginja u Hrvatskoj s prestižnom ESSFN diplomom iz stereotaktičke i funkcijske neurokirurgije, područja koje obuhvaća najsloženije zahvate na mozgu.

Još tijekom studija nagrađena je Dekanovom nagradom za znanstveni rad, a 2018. godine dobila je i Dekanovu nagradu za najuspješniju doktorsku disertaciju iz područja neuroznanosti. Dobitnica je prestižne stipendije programa L’Oréal – UNESCO „Za žene u znanosti“, a sudjelovala je i u razvoju hrvatskoga neurokirurškog robota NERO te projektima primjene robotskih sustava u stereotaktičkoj neuronavigaciji. Također, dobitnica je Godišnje nagrade Hrvatske liječničke komore za znanstveni doprinos unaprjeđenju liječničke profesije za znanstvenike mlađe od 40 godina.

Autorica je i koautorica više desetaka znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim časopisima te sudionica mnogobrojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata. Ove je godine zajedno s multidisciplinarnim timom stručnjaka KB-a Dubrava sudjelovala u zahvatu koji predstavlja znatan iskorak za hrvatsku medicinu.

Po prvi put u Hrvatskoj pacijentici koja se godinama borila s kroničnim i iscrpljujućim glavoboljama implantiran je stimulator velikoga okcipitalnog živca. Riječ je o inovativnoj metodi liječenja koja je značajno unaprijedila pacijentičinu kvalitetu života te otvorila nove mogućnosti liječenja u Hrvatskoj. Doc.

Raguž aktivno je uključena u razvoj i primjenu duboke mozgovne stimulacije (DBS) u liječenju poremećaja svijesti u KB Dubrava, međunarodno prepoznatoj po rezultatima na tom području. Uz klinički rad aktivno sudjeluje u edukaciji studenata medicine i mladih liječnika.

Foto ilustracija: Hana Tintor