Mentalna iscrpljenost – uzroci i načini rješavanja

Vjerojatno ste se više puta zatekli u situaciji da pred spavanje razmišljate o tome što sve treba napraviti: kupiti deterdžent, odgovoriti na mail, naručiti se kod zubara, provjeriti kada istječe registracija, smisliti što ćete sutra kuhati, čestitati rođendan prijateljici… Ništa od toga u tom trenutku zapravo ne radite. Pa ipak, sve te obaveze zauzimaju prostor u vašoj glavi.

Svatko povremeno ima pretrpan raspored, ali mental load nije isto što i imati puno posla. To je nevidljivi mentalni napor koji nastaje dok pokušavamo zapamtiti, organizirati, predvidjeti i koordinirati sve što život od nas traži.

Na jedan obavljeni zadatak često dolazi nekoliko nevidljivih mentalnih koraka. Na primjer, ne razmišljate samo o tome da treba otići u trgovinu. Morate primijetiti da nečega nema, razmisliti što će trebati sljedećih nekoliko dana, napraviti popis i uklopiti kupnju u raspored.

Problem nije samo u broju zadataka koje moramo napraviti, nego u tome što ih naš mozak pokušava stalno držati aktivnima. I upravo zato možemo biti iscrpljeni čak i onda kada nam se čini da „nismo napravili ništa posebno“.

Mental load češće se veže uz žene jer one češće preuzimaju i organizacijski dio obiteljskog života – od dječjih rasporeda i liječničkih termina do kupnje, obiteljskih okupljanja i svakodnevnih potreba kućanstva. Ali, može ga osjećati svatko tko istodobno pokušava koordinirati posao, kućanstvo, obitelj, društveni život i vlastite potrebe.

Naš nas mozak voli podsjećati na nedovršene stvari. Zato se obaveza možemo sjetiti dok radimo, tuširamo se, razgovaramo s prijateljicom ili pokušavamo zaspati. Kako to smanjiti? U nastavku donosimo nekoliko korisnih savjeta.

1. Prestanite koristiti vlastitu glavu kao podsjetnik

Jedna od najjednostavnijih stvari koje možemo napraviti jest prebaciti obaveze iz glave u sustav kojem vjerujete.

Ako se cijeli dan pokušavate sjetiti da morate kupiti pastu za zube, nazvati servis i poslati jedan mail, vaš mozak će vas povremeno podsjećati na sve troje – najčešće baš onda kada se pokušavate koncentrirati na nešto drugo. Zapišite ih.

Nije toliko važno koristite li aplikaciju, bilješke na mobitelu, papirnati planer ili kalendar. Važno je da imate jedno pouzdano mjesto na koje možeš odložiti obavezu i znati da ćete joj se vratiti. Čim pomislite: „Moram se sjetiti…“, pretvorite tu misao u zapis ili podsjetnik.

2. Nemojte sve držati na jednoj beskonačnoj to-do listi

Dugačka lista od 37 zadataka često stvara još veći stres jer svaki put kada je otvorimo vidimo sve što nismo napravili. Umjesto toga, odredite nekoliko stvari koje su stvarno važne danas. Ostalo može pripadati kategorijama poput „ovaj tjedan“, „jednom kada stignem“ ili „nije hitno“.

Pomaže i jednostavno pitanje: Što će se stvarno dogoditi ako ovo danas ne napravim? Ako je odgovor „ništa posebno“, možda zadatak ne zaslužuje hitnost koju mu je vaš mozak dodijelio.

3. Automatizirajte dosadne odluke

Mentalno nas ne umaraju samo veliki problemi. Umaraju nas i deseci sitnih odluka. Što ćemo danas jesti? Kada da odem u trgovinu? Kada mijenjamo posteljinu? Kada ću otići na trening? Do kada moram platiti račune?

Što više takvih odluka možete pretvoriti u rutinu, manje prostora zauzimaju u glavi. Možete imati nekoliko jednostavnih večera koje se redovito ponavljaju, isti dan za veću kupnju, automatsko plaćanje računa gdje je moguće ili stalni termin za trening. Rutina možda ne zvuči uzbudljivo, ali mozgu daje jednu vrlo vrijednu stvar: manje odluka.

4. Napravite „brain dump“

Kada imate osjećaj da vam je glava puna, uzmite papir ili otvorite praznu bilješku i napišite baš sve što vam se vrti po mislima: poslovni zadatak, kupnja šampona, termin kod liječnika, ideja za godišnji odmor, poziv koji odgađate, nešto što treba popraviti u stanu…Nemojte odmah organizirati ni određivati prioritete. Prvo samo ispraznite glavu.

Tek nakon toga pogledajte popis i odlučite: što treba napraviti odmah, što može čekati, što može napraviti netko drugi, a što možda uopće ne mora biti napravljeno. Posljednja kategorija često je najpodcijenjenija.

5. Delegirajte cijelu obavezu, ne samo njezin posljednji korak

Ako živite s partnerom ili obitelji, pokušajte podijeliti ne samo izvršavanje zadataka nego i razmišljanje koje im prethodi.

Postoji velika razlika između „možeš danas otići u trgovinu, evo ti popis“ i toga da je druga osoba odgovorna za kupnju – od praćenja što nedostaje do planiranja i odlaska u trgovinu. Isto vrijedi za organizaciju putovanja, dječje aktivnosti, račune, kućanske potrepštine ili dogovaranje termina.

U tom se kontekstu često govori o neravnomjernom mentalnom opterećenju između žena i muškaraca. No praktično rješenje nije brojanje svakog pojedinačnog zadatka, nego stvaranje sustava u kojem jedna osoba ne mora biti centralni podsjetnik za sve ostale.

6. Prihvatite „dovoljno dobro“

Dio mentalnog opterećenja stvaraju objektivne obaveze. Ali dio stvaraju i standardi koje smo sami sebi postavili.

Mora li svaki obrok biti drugačiji? Morate li odgovoriti na svaku poruku odmah? Mora li stan uvijek biti savršeno uredan? Morate li se sjetiti baš svakog rođendana ili godišnjice?

Ponekad nije potrebno bolje organizirati život. Potrebno je jednostavno odlučiti da neke stvari nećete raditi. Pokušajte povremeno pogledati svoju listu obaveza i umjesto pitanja „Kako ću sve ovo stići?“ postaviti drugo: „Što od ovoga mogu maknuti?“

7. Isplanirajte vrijeme u kojem ne planirate

Odmor nije samo večer bez kućanskih poslova. Ako ležite na kauču, ali u glavi organizirate sutrašnji dan, zapravo niste potpuno isključeni.

Zato može pomoći kratko planiranje na početku ili na kraju ranog dana. Zapišite što treba napraviti sutra, postavite potrebne podsjetnike i svjesno zatvorite popis. Kada vam kasnije padne na pamet nova obaveza, zapišite je umjesto da je nastavite mentalno obrađivati.

Ne možemo u potpunosti ugasiti mozak, ali…

Mental load vjerojatno nikada ne možemo potpuno ukloniti. Život zahtijeva određenu količinu planiranja, odlučivanja i organizacije. Ali možemo ga značajno smanjiti.

S vremenom možete izgraditi povjerenje u vlastiti sustav: „Ne moram sada misliti o tome jer sam zapisala i vratit ću se tome kada bude vrijeme.“

Ne treba nam još jedan planer ili novi način kako ugurati još pet zadataka u dan. Trebamo dio obaveza svjesno izbaciti iz glave, dio automatizirati, dio prepustiti drugima, a od dijela njih jednostavno odustati.

Članak je objavljen u sklopu projekta “Osnaživanje žena na tržištu rada” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

Foto: Unsplash